Austrija
Naredne godine više umirovljenika nego mladih u Austriji
Beč ima sve veći broj stanovnika, najviše zbog doseljenika i broja rođenih u plusu:
Statistički zavod Austrije (Statistik Austria) objavio je prognoze kretanja brojki stanovništva za naredne godine u alpskoj republici. Tako je procijenjeno kako će naredne godine u Austriji živjeti više umirovljenika starijih od 65 godina nego djece i mladih ispod 20 godina.
Izvršni direktor Statistik Austria Tobias Thomas predstavio je u četvrtak nove brojke i prognoze, koje je predstavio riječima „Austrija raste, ali Austrija postaje sve starija“. Već od 2022. godine će Austrija imati preko devet milijuna stanovnika, a porast broja stanovnika narednih godina će samo biti zasluga doseljenika.
Ove godine je zbog aktualne situacije u Austriju doselilo 133.000 ljudi, što je za nešto više od 15 tisuća manje nego prošle godine.
Za 2025. godinu se očekuje veći broj smrtnih slučajeva nego rođenja, a bez doseljenika bi Austrija do 2080. godine pala na brojku od 6,7 milijuna stanovnika, što bi bio najmanji broj od 1950. godine.
Porast broja ljudi rođenih van Austrije
U 2019. godini je u Austriji živjelo 1,75 milijuna stanovnika koji se nisu rodili u ovoj zemlji, što je oko 20 posto ukupnog stanovništva. Do 2040. godine se očekuje porast ove brojke za 28 posto, a do 2080. godine za čak 53 posto. Najčešća rodna zemlja doseljenika u Austriji je u prosjeku od 2017. do 2019. godine bila Rumunjska (19.000), a Njemačka zemlja s najviše ljudi u koju su odselili građani Austrije (17.000).
Očekuje se porast broja umirovljenika iznad 65. godine života, a razlog tome je stagniranje brojki novorođenčadi te sve veće očekivanje trajanja života, za što su zaslužne generacije 1950-ih i 1960-ih godina. 2040. godine se očekuje porast broja umirovljenika za 48 posto.
Dok je 1950. godine na jednog umirovljenika došlo šest radno sposobnih osoba, sada su samo tri, a 2040. godine samo dvije osobe.
Beč postaje mlađi, Salzburg veći od Koruške
Iznadprosječno pozitivne brojke očekuju glavni grad Beč, koji ima 40 posto međunarodnih doseljenika. Do 2040. godine se očekuje deset posto veći broj stanovništva, 40 godina kasnije još deset posto više. Procjene pokazuju kako će Beč do 2028. godine prijeći granicu od dva milijuna stanovnika, najviše zbog doseljenika, ali i broja rođenih u plusu.
Koruška će naredne godine imati manji broj stanovnika nego Salzburg, koja će postati šesta najveća savezna pokrajina po broju stanovnika.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Matthew Bennett | Unsplash
Austrija
E-Control: Kupci u Austriji za struju i plin često plaćaju previsoke cijene
Dvije godine nakon energetske krize, mnoga kucanstva u Austriji i dalje plaćaju previsoke cijene za energiju.
Regulatorna agencija E-Control zabrinuta je zbog kupaca koji za struju i plin plaćaju četiri do pet puta više nego što je potrebno. Najpovoljnije tarife za nove korisnike struje trenutno se kreću od 10 do 11 centi po kilovat-satu, kako je u četvrtak izjavio član uprave E-Control-a, Wolfgang Urbantschitsch.
Urbantschitsch smatra da kupci vjerojatno nisu svjesno zaključili skupe tarife i da si ih ne mogu priuštiti. Čini se da je riječ o preopterećenosti temom troškova energije.
Mali postotak mijenja dobavljača
Urbantschitsch je također izvijestio da 52% korisnika struje i 54% korisnika plina nikada nisu promijenili svog dobavljača, unatoč tome što bi im promjena mogla donijeti značajnu uštedu – do 1.000 eura u prvom godini uz popust za nove korisnike.
Niski postotak promjena dobavljača, prema Urbantschitschu, rezultat je nedostatka transparentnosti. Samo oko 30% korisnika zna koliko plaća po kilovat-satu struje, a kod plina je to još niže – samo 16%. Većina anketiranih zna samo iznose svojih mjesečnih ili kvartalnih uplata, koji, međutim, ne odražavaju stvarne troškove.
Mjesečno obračunavanje
E-Control predlaže da bi pomak prema mjesečnom obračunavanju, umjesto godišnjeg, mogao pomoći. To je moguće s novim digitalnim brojilima (Smart Meter). Kupci bi tada brže primijetili promjene cijena i mogli na njih reagirati. Urbantschitsch podsjeća da imaju pravo na mjesečno obračunavanje te da svaki korisnik može zatražiti trenutnu cijenu od svog dobavljača energije.
Austrija
Zašto u dijelovima Austrije “nestaje svjetla”
22 općine iz austrijskih saveznim zemljama Gornje Austrije, Donje Austrije i Štajerske udružile su se kako bi stvorile najveću prirodnu noćnu zonu u zemlji, smanjujući svjetlosno onečišćenje. Projekt uključuje prilagodbu uličnih svjetiljki, smanjenje snage rasvjete i smanjenje vanjske rasvjete zgrada.
Veća zaštita od svjetlosnog onečišćenja
Ove općine, među kojima je i Nacionalni park Kalkalpen, poznate su po svom neoskvrnjenom noćnom nebu. Iako je Austrija poznata po tamnom noćnom nebu zbog niske gustoće naseljenosti, svjetlosno onečišćenje u zemlji raste, a u nekim prirodnim parkovima ono je poraslo za gotovo 50% u posljednjih 11 godina.
Utjecaj na životinje i ljude
Svjetlosno onečišćenje štetno je za ekosustave, jer utječe na ponašanje ptica, insekata, biljaka i drugih živih bića. Kroz noćnu rasvjetu, ptice gube orijentaciju, a kukci umiru na svjetlima. Biljke kasnije gube lišće, a na ljudsko zdravlje može negativno utjecati ometanje biološkog ritma, uzrokujući nesanicu, kronične bolesti, depresije i povećani rizik od srčanih bolesti i raka.
Prvi zakon protiv svjetlosnog onečišćenja
Austrija je također usvojila zakon za smanjenje svjetlosnog onečišćenja, a u općinama koje sudjeluju u projektu nastoji se smanjiti utjecaj umjetne rasvjete na zdravlje i prirodu.
Austrija
Opskrba plinom za zimu 2025/26 u Austriji je osigurana
Prema informacijama E-Controla, opskrba plinom u zimskom razdoblju 2025/26 bit će osigurana. Iako od siječnja više ne dolazi ruski plin putem plinovoda u Austriju, situacija je pod kontrolom. Ukrajina nije produžila tranzitni ugovor s Rusijom. Do 24. ožujka u austrijskim skladištima bilo je još 44 teravat-sati (TWh) plina. Sada je ključno napuniti skladišta do početka sljedeće sezone.
E-Control također izvještava da su skladišta dobro popunjena, a očekuje se da će opskrbljivači iskoristiti ta rezerviranja. Dvije najvažnije rute za uvoz plina sada su Njemačka i Italija. Na talijanskoj strani kapaciteti za uvoz već su prošireni, a planira se daljnje proširenje do 2026. godine. Za plinovod iz Njemačke, proširenje u gornjoj Austriji, poznato kao WAG Loop, bit će završeno do 2027. godine.
Prije početka rata u Ukrajini, Austrija je bila posebno ovisna o ruskom plinu, s čak 80 posto opskrbe iz Rusije.
