Ekonomija
Nakon najave G7 o zabrani uvoza iz Rusije cijene zlata značajno porasle
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2022/06/gold-g290f4c3e9_1920-e1656364306205.jpg)
Cijene zlata porasle su u ponedjeljak nakon što je američki predsjednik Joe Biden najavio da će SAD i druga vodeća gospodarstva iz skupine G7 zabraniti uvoz zlata iz Rusije.
Na fizičkom tržištu cijena zlata porasla je 0,6 posto, na 1.838,87 dolara po unci. U terminskim ugovorima na američkom tržištu zlatom se trgovalo po 0,5 posto višoj cijeni, od 1.840,40 dolara po unci, piše HINA.
Britanija, SAD, Kanada i Japan odlučili su na sastanku skupine sedam vodećih gospodarstava svijeta G7 zabraniti uvoz ruskog zlata u novom paketu sankcija Moskvi zbog njezine invazije na Ukrajinu.
Izvoz zlata drugi je najveći izvor prihoda za Rusiju koja godišnje proizvodi 350 do 380 tona plemenitog metala.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel bio je u nedjelju oprezan u razgovorima o zabrani uvoza ruskog zlata.
„Što se tiče zlata, spremni smo razgovarati o detaljima i utvrditi je li moguće ciljati zlato tako da se nanese šteta ruskom gospodarstvu i da ne stradamo mi sami”, rekao je Michael.
EU planira do kraja godine zabraniti uvoz ruske nafte koja se doprema brodovima, ali iznio je primjedbe na američku inicijativu da se ograniče cijene nafte kako bi se smanjili ruski prihodi od prodaje crnog zlata.
Cjenovni plafon uspostavio bi se ograničavanjem ili zabranom osiguranja ili financiranja pošiljki ruske nafte iznad određenog iznosa. To bi spriječilo učinke prelijevanje visokih cijena na zemlje s niskim dohotkom koje muku muče s visokim troškovima hrane i energije.
Michael je rekao da će čelnici G7 razgovarati o tehničkom mehanizmu koji bi ograničio cijene nafte preko usluga u sektoru i osiguranja izvoza.
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2023/06/kroativ-white.png)
Ekonomija
Val stečajeva u Austriji, u problemima i poznata bečka tvrtka
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2022/07/bankruptcy-g06c309318_1920-e1657528846357.jpg)
Val bankrota sada je pogodio i industriju putovanja. Jedna od pogođenih je bečka putnička agencija na Mariahilfer Straße.
Alpsko udruženje vjerovnika (AKV) u priopćenju za javnost objavilo je da je protiv imovine dta Touristik GmbH pokrenut postupak restrukturiranja bez samoupravnog upravljanja na Trgovačkom sudu u Beču.
Turistička agencija uglavnom nudi putovanja u Tursku, Grčku i Egipat. Trenutačno su zaposlena tri radnika.
Ukupne obveze iznose oko 2,5 milijuna eura, a pogađa 45 vjerovnika. Tvrtka kao glavni uzrok nesolventnosti vidi pandemiju korone. Tijekom tog razdoblja prihodi su naglo pali i kasnije se nisu mogli nadoknaditi.
Turistička agencija ima za cilj nastavak. To treba učiniti s investitorom. To znači da vjerovnici dobivaju kvotu od 20 posto koja se plaća u roku od dvije godine. Prema AKV-u, tek treba provjeriti trenutačno financijsko stanje.
Ekonomija
Svjetski div zatvara tvornicu u Austriji, bez posla ostaje 140 radnika
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2024/03/4166.jpg)
Tužna vijest za 140 zaposlenika u Gornjoj Austriji: Japanska elektronička grupa Panasonic – koja između ostalog proizvodi kamere i televizore – krajem prosinca zatvara svoju tvornicu u Ennshafenu (okrug Linz-Land). Kako se sada saznalo, radna snaga je u četvrtak primila loše vijesti.
Sjedište u Gornjoj Austriji proizvodi osnovni materijal za el. ploče koje se ugrađuju u bezbrojne električne uređaje. Jedan od kupaca je, primjerice, industrijski div AT&S iz Leobena (Štajerska). Prema “Oberösterreichische Nachrichten”, potrebno je pronaći “društveno prihvatljiva rješenja” za zaposlenike.
Lokacija u blizini Linza jedina je Panasonicova tvornica za proizvodnju ploča izvan Azije. Još jedan razlog za kraj, prema riječima glasnogovornice: “Europski tržišni udio u proizvodnji ove vrste komponenti smanjio se s oko 20 na dva posto u posljednjih 20 godina.”
Dok su SAD i Europa 2000. proizvodile oko 50 posto robe, danas se 85 posto proizvodi u Aziji, posebice u Kini. Problem je i slabljenje tržišta na kojem se ne očekuje rast.
Prema riječima glasnogovornice, navedena tvrtka je “gotovo posljednji proizvođač u Europi”. Svi ostali već su zaustavili proizvodnju ili su u procesu. Nakon zatvaranja tvornica u Ennsu se prodaje.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2023/07/cheerful-family-standing-cash-counter.jpg)
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
You must be logged in to post a comment Login