Austrija
Najviše smrtnih slučajeva od hladnoće u Donjoj Austriji
Prema austrijskim statističkim podacima, u proteklih 21 godinu u Austriji je bilo 567 smrtnih slučajeva od hladnoće. Međutim, godišnje brojke jako variraju. U usporedbi pokrajina, najviše smrti od hladnoće dogodilo se u Donjoj Austriji. Stariji ljudi često su pogođeni nakon pada.
Brojke su uvelike varirale tijekom razdoblja istraživanja – od devet smrtnih slučajeva u 2002. i 2018. do 46 slučajeva u 2013. do 34 smrtna slučaja od hladnoće u 2022. To piše “Kurier” u svom izdanju od srijede, pozivajući se na podatke Austrijske statistike. Teško je objasniti razloge fluktuacija, stoji u izvješću bečke stručne službe spašavanja.
Osim niskih temperatura, postoje i drugi faktori rizika za smrt od hladnoće, poput starosti. “Posebno mladi, a još više stariji ljudi, imaju veći rizik jer proizvodnja topline iz određenog ‘smeđeg’ masnog tkiva ne funkcionira”, citirana je viša liječnica u bečkoj stručnoj službi spašavanja, Barbara Hallmann.
Brojevi se bilježe i po saveznim državama. Donja Austrija jasno vodi statistiku. Od 2002. tamo je bilo 115 slučajeva. Prema Statističkom uredu Austrije, najmanje umrlih od hladnoće bilo je u Gradišću s 23 smrtna slučaja uzrokovana smrzavanjem. S 50 slučajeva, Beč je u donjem dijelu.
Prošlog je tjedna u Austriji bilo nekoliko takvih smrti od hladnoće. Takvi slučajevi obično uključuju smrt zbog hipotermije, objasnio je u ponedjeljak agenciji APA Wolfgang Schreiber, glavni liječnik austrijskog Crvenog križa. Smrt od ozeblina ili smrzavanja do smrti događa se samo u visokim alpskim područjima. “Žrtve nesreće u lavini obično ne umiru od hipotermije, nego se uguše”, rekao je liječnik.
Ako pothlađenu osobu pronađu živu i odvezu u bolnicu, prognoza je dobra da će preživjeti bez ikakvih trajnih oštećenja. Prema riječima liječnika, većina pacijenata koje treba liječiti su stari ljudi koji se ne griju, padnu u kući ili stanu te ne mogu ustati i dugo leže dok ih netko ne primijeti .
Osim toga, pogođeni su i ljudi koji leže vani na niskim temperaturama i više ne mogu ustati ili ne osjećaju hladnoću zbog opijenosti.
Austrija
Pojačane policijske kontrole prometa za uskrsni vikend
Tijekom uskrsnog vikenda austrijska policija provodi pojačane prometne kontrole u sklopu akcije “Sigurno u uskrsnom prometu”. Nadzor traje od Velikog tjedna pa sve do utorka nakon Uskrsa, s posebnim naglaskom na prekoračenje brzine te vožnju pod utjecajem alkohola ili droga.
Cilj ovih mjera je povećanje sigurnosti na cestama i smanjenje broja teških prometnih nesreća – posebno na glavnim prometnicama, u lokalnom prometu i na popularnim izletničkim rutama.
Statistika iz 2024. pokazuje ozbiljnost situacije:
Prošle godine u uskrsnom razdoblju zabilježeno je 53.180 prekršaja zbog prebrze vožnje. U 258 slučajeva oduzeta je vozačka dozvola, a četiri su vozila zaplijenjena zbog ekstremnog prekoračenja brzine. Također je zabilježeno 303 slučaja vožnje pod utjecajem alkohola i 76 zbog vožnje pod utjecajem droga – svi prekršitelji odmah su isključeni iz prometa.
Za ovogodišnje kontrole policija koristi više od 2.500 vozila, 400 motocikala, 100 civilnih patrola s videoopremom, 1.250 uređaja za lasersko mjerenje brzine i više od 1.400 alkometara. Također se primjenjuju radari na semaforima, sustavi za mjerenje razmaka i uređaji za kontrolu mopeda.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručio je: „Policija želi maksimalno zaštititi one koji poštuju pravila. Protiv onih koji ugrožavaju druge postupat ćemo odlučno.“
Unatoč pojačanom nadzoru, prošle godine za Uskrs poginulo je pet osoba u prometnim nesrećama, a 329 ih je ozlijeđeno u 278 nesreća s ozlijeđenima. To je porast u odnosu na 2023., kada je zabilježena samo jedna smrt. Ipak, u usporedbi s prošlim desetljećima, broj smrtnih slučajeva se značajno smanjio – primjerice, 1976. godine Uskrs je odnio čak 39 života, dok je 2004. bilo 17 poginulih. Najniži broj – samo jedan smrtni slučaj – zabilježen je 2013. i 2023. godine.
Austrija
Ministrica otkrila: Gotovo tri četvrtine Sirijaca u Beču prima socijalnu pomoć
Uoči izbora u Beču 27. travnja, tema socijalne pomoći ponovno je izazvala političke rasprave. Prema podacima austrijskog Ministarstva za integraciju, koje vodi Claudia Plakolm (ÖVP), prosječna godišnja socijalna pomoć koju prima azilantska obitelj s troje djece u Beču iznosi 48.348 eura. Uz to, ostvaruju i dodatne pogodnosti, poput oslobađanja od plaćanja RTV pristojbi i participacija za lijekove.
Ministrica Plakolm upozorava da je udio Sirijaca koji žive od socijalne pomoći posebno visok: čak 73,7 % sirijskih državljana u Beču 2023. godine trajno je primilo socijalnu pomoć. U ostalim austrijskim saveznim državama taj postotak je bio znatno niži, oko 30 %.
Analiza pokazuje da bi država uštedjela gotovo 78.000 eura godišnje kada bi oba roditelja iz takve obitelji radila. U tom bi slučaju, osim izostanka troška za socijalnu pomoć, obitelj kroz poreze i doprinose u proračun uplatila dodatnih 28.000 eura. Čak i kad bi radio samo jedan roditelj, prihod države iznosio bi gotovo 14.000 eura godišnje.
Plakolm ističe: „Naši podaci pokazuju da velik broj Sirijaca ostaje dugoročno u sustavu socijalne pomoći. Zato je važno ograničiti spajanje obitelji i zaustaviti doseljavanje u socijalni sustav.“
Ministrica je dodala kako mora postojati jasna razlika između prihoda od rada i onih iz socijalnih davanja: „Nitko ne može razumjeti situaciju u kojoj osoba bez posla dobiva jednako kao netko tko radi puno radno vrijeme.“ U tom kontekstu najavljuje postupno smanjivanje socijalne pomoći onima koji ne ispunjavaju integracijske obveze, poput učenja njemačkog jezika, rada i poštivanja austrijskih pravila.
Austrija
Zbog fotografije s odmora dobio otkaz – sud mu dosudio 70.000 eura odštete
Nakon 18 godina besprijekornog rada u jednom izdavačkom poduzeću, Bečanin Armin W. dobio je izvanredni otkaz – i to zbog nesporazuma tijekom bolovanja.
Dok je bio kod kuće zbog pozitivnog testa na koronavirus, njegova supruga je na društvenim mrežama objavila staru fotografiju s jednog zajedničkog izleta, povodom njihove godišnjice braka. Poslodavac je vidio objavu i – pogrešno – zaključio da je Armin zapravo na odmoru dok je prijavljen na bolovanju. Bez ikakvog razgovora ili provjere činjenica, uslijedio je trenutačni otkaz.
„Nitko nije razgovarao sa mnom. Sve se moglo vrlo lako razjasniti, ali jednostavno su me otpustili“, izjavio je Armin za časopis Austrijske radničke komore (AK).
U šoku i bez posla, obratio se Radničkoj komori u Beču, koja je pokrenula pravne korake protiv poslodavca. Na kraju mu je dosuđena odšteta u iznosu većem od 70.000 eura, uključujući i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Ovaj slučaj ističe važnost poštivanja prava radnika i nužnost provjere činjenica prije donošenja drastičnih odluka poput otkaza.
