Connect with us

Ekonomija

NAJBOGATIJI NA SVIJETU: Austrija 16. najbogatija zemlja na svijetu, Hrvatska 32.

Objavljeno

na

Prema podacima Allianzovog Izvješća o globalnom bogatstvu za 2020. godinu tri najbogatije zemlje prošle godine bile su SAD s financijskom imovinom od 209.524 eura po stanovniku, Švicarska sa 195.388 eura i Singapur sa 116.657 eura. Austrija se nalazi na 16. mjestu s imovinom od 59.256 eura po stanovniku dok je Hrvatska na 32. mjestu s 11.810 eura po stanovniku.

Allianzovo izvješće zapravo pokazuje imunitet bogatstva na krize u 57 zemalja svijeta, a u financijsku imovinu računaju se novac i bankovni depoziti, potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih institucija, dionice, obveznice i investicijski fondovi. U prošloj godini, koju su obilježili društveni nemiri, eskalacija trgovinskih sukoba i gospodarska recesija, bruto financijska imovina širom svijeta porasla je 9,7 posto, na 192 bilijuna eura, što je najjači rast od 2005. godine.

Jaz između bogatih i siromašnih zemalja ponovno se povećao te je lani neto financijska imovina po stanovniku u razvijenim gospodarstvima bila 22 puta veća od imovine po stanovniku u tržištima u nastajanju.

Neto financijska imovina po stanovniku u eurima

1. SAD 209.524
2. Švicarska 195.388
3. Singapur 116.657
4. Nizozemska 114.287
5. Tajvan 110.708
6. Švedska 110.618
7. Japan 103.829
8. Danska 101.671
9. Kanada 96.630
10. Novi Zeland 96.091
11. Belgija 94.804
12. Velika Britanija 88.136
13. Izrael 87.915
14. Australija 83.240
15. Francuska 63.381
16. Austrija 59.256
17. Italija 57.429
18. Njemačka 57.097
19. Irska 53.636
20. Španjolska 34.855
21. Južna Koreja 31.616
22. Finska 30.594
23. Portugal 26.679
24. Norveška 24.945
25. Slovenija 20.512
26. Češka 17.497
27. Čile 17.218
28. Estonija 16. 996
29. Mađarska 16.140
30. Grčka 15.360
31. Litva 12.595
32. Hrvatska 11.810
33. Kina 11.193
34. Letonija 10.828
35. Malezija 9944
36. Bugarska 9586
37. Poljska 8757
38. Južna Afrika 7125
39. Brazil 6796
40. Slovačka 67 78
41. Meksiko 6023
42. Rusija 5466
43. Kolumbija 4893
44. Rumunjska 4508
45. Tajland 3936
46. Turska 2414
47. Peru 2377
48. Filipini 1648
49. Šri Lanka 1576
50. Indija 1077

Vrijedi dodati i da 10 posto najbogatijih u svijetu (52 milijuna ljudi u 57 zemalja s prosječnom neto financijskom imovinom od 240.000 eura) posjeduje oko 84 posto ukupne neto financijske imovine u 2019. godini. Najbogatiji među njima, svega jedan posto bogataša s prosječnom neto financijskom imovinom većom od 1,2 milijuna eura, posjeduju gotovo 44 posto financijske imovine.

R.P
Foto: www.allianz.com/

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Austrija: Inflacija u studenom 1,9 posto

Objavljeno

na

By

Potrošačke cijene u Austriji u studenom su u prosjeku bile više za 1,9 posto nego prije godinu dana – kao što se očekivalo u brzoj procjeni prije gotovo tri tjedna.

U usporedbi s prethodnim mjesecom listopadom 2024. prosječna razina cijena porasla je za 0,3 posto, objavila je danas Austria Statistik. To je značilo da je inflacija treći mjesec zaredom ispod cilja Europske središnje banke (ECB) od dva posto.

U listopadu je rast cijena u odnosu na prethodnu godinu bio nešto manji i iznosio je 1,8 posto. Prema statističarima, najjači prigušivač cijena u studenom 2024. ponovno su bile niže cijene energije za kućanstva.

Nastavi čitati

Ekonomija

Ukidanje ili povećanje? Novi detalji o klimatskom bonusu 2025

Objavljeno

na

By

O klimatskom bonusu već mjesecima razmišlja cijela Austrija. Hoće li se sada ukinuti ili će se iznos ponovno povećati 2025. godine?

Isplata klimatskog bonusa od 145 i 290 eura po osobi nastavit će se do proljeća 2025. godine. Počelo je početkom rujna. Milijuni ljudi već su imali koristi od ovogodišnje isplate.

Zbog deficita u proračunu sada se raspravlja o tome kako dalje s bonusom. Proračunski deficit već tjednima zabrinjava austrijsku politiku i gospodarstvo. Dok se prije izbora za Nacionalno vijeće krajem rujna 2024. govorilo o znatno nižem proračunu savezne vlade, prognoza je nedugo nakon toga podignuta na 3,2 posto BDP-a. Fiskalno vijeće, pak, ove godine očekuje 3,9 posto, a 2025. 4,1 posto.

Ekonomski istraživači, posebice oni iz Wifa i IHS-a, stoga su se pridružili Fiskalnom vijeću u preporuci značajnih ušteda. Izvijestio je Finanz.at. Jedna od mjera je ukidanje klimatskog bonusa. Isplata je samo ove godine koštala preko 2 milijarde eura.

Na satu za novinare ORF-a u nedjelju, Holger Bonin ponovno je naglasio da se “klimatski bonus više ne bi trebao isplaćivati ​​nakon što vaš prihod dosegne određenu razinu”. “Društvena komponenta može biti ojačana”, nastavlja se. U saveznoj politici još uvijek nema jasne linije o nastavku ili ukidanju. Jedino su Zeleni do sada žestoko branili bonus – ali su i oni bili ti koji su se zalagali za njegovo uvođenje.

Sada Fiskalno vijeće računa da je klimatski bonus posljednjih godina značajno premašio cilj. Izvorna osnova klimatskog bonusa bila je povrat dodatnog prihoda od određivanja cijene CO2 stanovništvu. Međutim, prema izračunu, izdaci za to u godinama 2021. do uključivo 2025. bit će 4,1 milijardu kuna veći od prihoda od poreza na CO2. To predstavlja značajnu prekomjernu kompenzaciju za cijene CO2.

U 2021. godini uz klimatski bonus od 250 eura isplaćen je i antiinflacijski bonus od još 250 eura. Ako oduzmete ovaj dodatni iznos, troškovi su i dalje tri milijarde eura veći od prihoda od cijene CO2.

Za iduću godinu, primjerice, očekuju se prihodi od 1,5 milijardi eura. To bi se kompenziralo s 2,3 milijarde eura troškova za klimatski bonus.

Sve je izglednije ukidanje klimatskog bonusa od sljedeće godine. IHS je nedavno predložio da bi se osobama s niskim primanjima trebalo omogućiti više koristi, čak i ako se to u potpunosti ne ukine. Nova uredba je već uvedena za 2024. da osobe s mjesečnim neto prihodom većim od 4750 eura moraju platiti porez na iznos.

Zbog povećanja poreza na CO2 od 2025. s trenutačnih 45 na 55 eura po toni CO2, klimatski bi se bonus također mogao znatno povećati ako se zadrži.

Ako se povećanje poreza od oko 22 posto primijeni i na iznos klimatskog bonusa, to bi značilo maksimalan iznos od preko 350 eura za klimatski bonus za 2025. godinu sa sličnim povećanjem, izračunao je Finanz.at .

Nastavi čitati

Ekonomija

Spar s polica uklonio sedam proizvoda, naredili hitnu inspekciju

Objavljeno

na

By

Prije nekoliko tjedana u Njemačkoj se doznalo da je 80 posto meda koji se tamo prodaje razrijeđeno šećernim sirupom. Sada se sumnja na krivotvorenje meda proširila i na Austriju. Kao rezultat toga, Spar je naredio hitnu reviziju svih vlastitih robnih marki meda.

Med Sparove vlastite robne marke dugo dolazi uglavnom od austrijskih pčelara. Sedam štednih medova, koji sadrže uvezeni med iz Europe, uklonjeni su s polica do rezultata istrage.

Spar već dugi niz godina svjesno promovira lokalni med i sada u svom asortimanu ima 252 različita austrijska meda, često malih lokalnih pčelara.

Blagdani kroativ

Član uprave Spara Markus Kaser potvrđuje: “Predani smo potpori lokalnim pčelarima jer med nije samo izvrstan regionalni, prirodni proizvod, već su pčele važan čimbenik u ekosustavu i proizvodnji hrane. Želimo se za to boriti svim mogućim sredstvima „Da se ovaj vrijedan proizvod sačuva i da potrošači u Sparu budu sigurni da će zajamčeno uživati ​​u pravom medu!“

Pod robnom markom S-BUDGET nalazi se pet različitih vrsta, a pod Spar Natur*pur dvije točionice koje sadrže med iz drugih europskih zemalja. Bili su to prvi proizvodi koje je Spar početkom prosinca ’24. poslao u laboratorij na testiranje. Dok ne stignu rezultati, i ovi proizvodi su povučeni s polica i nisu dostupni.

Med iz SPAR-ovih vlastitih robnih marki dolazi iz Austrije, a imena pčelara ponekad se nalaze na prednjoj strani proizvoda. Spar se ugovorom obvezuje proizvođače da neće koristiti drugi med osim vlastitog. Ovi medovi sada se također ispituju na autentičnost u laboratoriju za ispitivanje. Zbog dugogodišnje i bliske suradnje s pčelarima, u Sparu pretpostavljaju da će sve biti u redu.

Spar od proizvođača robnih marki proizvoda koji u svom asortimanu imaju med zahtijeva pisano jamstvo da se radi o čistom medu.

Nastavi čitati
LM