Ekonomija
Najamnine u godinu dana porasle za čak 8,1 posto
Najamnine u Austriji ponovno su porasle ovog proljeća. U drugom tromjesečju 2023. prosječno je trebalo platiti 9,3 eura po četvornom metru s operativnim troškovima. To je 8,1 posto više nego godinu prije. Nedavno povećanje prvenstveno je posljedica povećanja najamnine izazvanog visokom inflacijom.
Prosječna najamnina bez operativnih troškova iznosila je 7,0 eura po četvornom metru mjesečno u drugom tromjesečju 2023., što znači da je porast cijena tijekom godine iznosio 11,1 posto. Prosječni troškovi poslovanja u drugom tromjesečju ove godine iznosili su 158,60 eura po stanu ili 2,40 eura po četvornom metru.
Najam bez operativnih troškova (neto najam) iznosio je 467,50 eura po glavnom stanu za najam. Troškovi najma ekstrapolirani su na 1,75 milijuna glavnih stanova za iznajmljivanje u Austriji, pokazuju podaci Statističkog zavoda Austrije objavljeni u četvrtak. “Povećanje je prvenstveno posljedica povećanja najamnine povezanog s inflacijom zbog klauzula o zaštiti vrijednosti u ugovoru o najmu i povećanja referentnih najamnina”, objasnio je generalni direktor Statističkog zavoda Austrije Tobias Thomas.
Od 1,75 milijuna glavnih stanova za iznajmljivanje, svaki četvrti se privatno iznajmljuje u novim zgradama. Najamninu za te stanove slobodno određuje tržište i obično je vezana uz klauzule zaštite vrijednosti. Ako inflacija poraste iznad zadane vrijednosti, automatski se povećava i najamnina.
Privatni stanovi za iznajmljivanje u novogradnji imaju najveću neto najamninu od 9,40 eura po četvornom metru i najveći porast u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Neto najam u ovom segmentu porastao je za 11,9 posto.
Nešto manji porast od 11,6 posto zabilježen je kod privatnih stanova za glavni najam u starogradnji. Svaki peti stan za glavni najam je stan u starogradnji koji se iznajmljuje privatno. Kategorija i smjernice zakupnine također spadaju u ovu kategoriju. Prosječna tamošnja neto najamnina u drugom tromjesečju 2023. iznosila je 7,70 eura po četvornom metru.
Gotovo 40 posto glavnih stanova za iznajmljivanje su zadružni stanovi. Prosječna neto najamnina po četvornom metru za zadružne stanove iznosila je 5,80 eura u drugom tromjesečju 2023. godine i porasla je za 7,4 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Kućanstva u općinskim stanovima imala su najnižu neto najamninu i najmanji porast u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Najamnina je u drugom kvartalu 2023. porasla sa 4,80 eura na 5,10 eura, odnosno za 6,3 posto.
Tek su krajem kolovoza ÖVP i Zeleni najavili ograničenje najamnine kako bi obuzdali povećanje. No, još je nejasno hoće li i kada doći, jer se zakon donosi kao ustavna odredba – pa je potreban i pristanak dijela oporbe.
Prema vladinim planovima, najamnine za starogradnju i kategorijske najamnine te neprofitne najamne i zadružne stanove moći će se povećati za najviše pet posto godišnje između 2024. i 2026. godine. Vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) govorio je o 1,2 milijuna ugovora na koje se odnosi planirani limit najamnine. Prema udruzi stanara, oko 425.000 ugovora o najmu u Austriji nije obuhvaćeno ograničenjem jer se radi o ugovorima o najmu s besplatnim formiranjem glavne najamnine u nesubvencioniranim novim zgradama koje su izgrađene nakon sredine 1953. godine.
Oporba i udruge stanara posebno zamjeraju da ograničenje najamnine dolazi prekasno i strahuju da će imati malo učinka s obzirom na pad inflacije. Vlada se tome protivi ističući da je u osnovicu za izračun uračunata visoka inflacija. Bude li dovoljno oporbenih glasova za ustavnu većinu, o gornjoj visini najma moglo bi se odlučiti u listopadu.
Ekonomija
Nedostatak radne snage u austrijskim supermarketima, poznat problem
Trgovine hrane suočavaju se s ozbiljnim problemima zbog nedostatka radne snage. Sektor trpi zbog trenda u kojem sve više mladih ljudi preferira rad na pola radnog vremena umjesto punog radnog vremena.
Prema izvještaju AMS-a iz ožujka, trenutno je prijavljeno 463 otvorenih radnih mjesta u sektoru prehrambene trgovine u Gornjoj Austriji. Josef Strutz-Winkler, predsjednik Gospodarske komore za prehrambenu trgovinu u Gornjoj Austriji, ističe da je to dugoročni trend – mladi zaposlenici sve češće biraju part-time poslove.
Strutz-Winkler također ukazuje na problem vezan uz socijalna osiguranje i buduće mirovine. Prema njegovim riječima, mnogi mladi nisu svjesni što će ostati za njihovu mirovinu. Naglašava i važnost promjene percepcije rada, koji bi trebao biti prikazan pozitivno, a ne kao negativan.
Za poduzetnike, posebno u trgovini, sve je teže naći nove radnike, a brojni kandidati ni ne dolaze na razgovore za posao. Trenutno, Strutz-Winkleru nedostaje osam zaposlenika, a on upozorava da će situacija postati još teža s odlaskom ljudi u mirovinu.
Ekonomija
Oporavak na azijskim i europskim burzama
Nakon burnih dana na svjetskim tržištima, burze u Aziji i Europi bilježe znakove oporavka. Tržišni sudionici reagirali su pozitivno na najave SAD-a o spremnosti za pregovore u vezi s najnovijim carinskim mjerama, što je potaknulo rast burzovnih indeksa, osobito u Japanu.
Japanski Nikkei predvodi oporavak
Japanski indeks Nikkei zabilježio je impresivan skok od 6,1 posto, što je znatno iznad prosjeka ostalih regionalnih tržišta. Oporavak dolazi nakon velikih padova koji su potaknuli zabrinutost zbog trgovinskih napetosti i usporavanja globalne ekonomije.
Pozitivan početak dana i u Europi
Europske burze pratile su azijski trend. Njemački burzovni indeks DAX otvorio je dan s rastom od 0,86 posto, dok je londonski FTSE 100 ojačao za 1,27 posto. U Parizu je indeks CAC 40 porastao za 1,41 posto, a milanski FTSE MIB zabilježio je rast od čak 1,73 posto.
Stabilizacija na kineskom tržištu
Kineska burza u Šangaju također se djelomično oporavila nakon jučerašnjeg pada od sedam posto, koji je bio izazvan strahovima od trgovinskog rata i moguće globalne recesije. U jutarnjem trgovanju, šangajski indeks bilježio je rast zahvaljujući jačanju regionalnih tržišta i mjerama podrške vlasti.
Kineska regulatorna tijela najavila su planove za povećanje limita ulaganja mirovinskih fondova na tržištu dionica, s ciljem jačanja kapitalnog tržišta i realnog gospodarstva. Uz to, više državnih holding kompanija obećalo je povećanje svojih ulaganja u dionice, dok su brojna uvrštena poduzeća objavila planove o otkupu vlastitih dionica.
„Snažno vjerujemo u perspektivu rasta kineskog tržišta kapitala“, poručila je jedna od državnih investicijskih tvrtki u službenom priopćenju.
Tržišni sudionici sada pomno prate daljnji razvoj situacije, nadajući se da bi ublažavanje trgovinskih napetosti moglo pružiti stabilniji okvir za rast tržišta u narednim tjednima.
Ekonomija
Poznata austrijska transport firma pred stečajem
Johnsbach / Štajerska – Stečaj poznate prijevozničke tvrtke: Zeiringer Transporte GmbH, poduzeće sa sjedištem u Johnsbachu kod Admonta (Štajerska), podnijelo je zahtjev za otvaranje stečajnog postupka bez samoupravljanja. Prema podacima Alpenländischer Kreditorenverbanda (AKV), više je čimbenika dovelo do insolventnosti ove tvrtke. Pogođeno je 26 vjerovnika i 15 zaposlenika.
Tvrtka s dugom tradicijom – sada na rubu propasti
Zeiringer Transporte GmbH osnovana je 2007. godine, na temeljima prijašnje tvrtke Transporte Zeiringer KG. Do nedavno su u voznom parku imali jedanaest vozila – osam šlepera za međunarodni i domaći prijevoz te tri specijalizirana vozila za prijevoz mlijeka i drva. Zbog sve lošije financijske situacije, dugolinijski promet je obustavljen, čime je devet zaposlenika ostalo bez posla. Lokalni prijevoz specijaliziranim vozilima zasad se nastavlja.
Višestruki razlozi kolapsa
Prema izvješću AKV-a, do stečaja je došlo uslijed kombinacije više nepovoljnih faktora: teška gospodarska situacija u sektoru transporta, sve jača konkurencija iz istočne Europe, stalni rast cijena goriva i radne snage te neočekivani financijski udar – veliki klijent zatražio je povrat od 125.000 eura, što je tvrtka mogla isplatiti samo uz dodatni kredit. Pokušaj dobivanja državnog energetskog poticaja propao je zbog formalne pogreške.
Od 2023. godine poslovanje tvrtke je u stalnom padu. Iako su vlasnici pokušali pomoći financijskom injekcijom, ključni trenutak bio je prekid kreditne linije od strane matične banke – što je konačno dovelo do nesolventnosti.
Više od 600.000 eura dugova
Prema podacima AKV-a, ukupne obveze tvrtke iznose oko 629.500 eura – od čega 340.000 eura prema bankama i oko 100.000 eura prema dobavljačima. Imovina, procijenjena na oko 210.500 eura, sastoji se od voznog parka i otvorenih potraživanja. Nije još jasno pripada li vozni park tvrtki – dio potraživanja već je ustupljen faktoring društvu.
Plan za oporavak
Unatoč stečaju, predložen je sanacijski plan kojim bi se zadržao lokalni prijevoz i vjerovnicima isplatilo 20 % potraživanja unutar dvije godine. Predviđa se da bi mjesečna dobit tvrtke u nastavku poslovanja mogla iznositi između 4.000 i 6.000 eura prije oporezivanja.
Hoće li ovaj plan uspjeti – ostaje za vidjeti. Jasno je, međutim, da se jedna dugogodišnja regionalna tvrtka nalazi pred izuzetno izazovnim razdobljem.
