Ekonomija
Najamnine u godinu dana porasle za čak 8,1 posto
Najamnine u Austriji ponovno su porasle ovog proljeća. U drugom tromjesečju 2023. prosječno je trebalo platiti 9,3 eura po četvornom metru s operativnim troškovima. To je 8,1 posto više nego godinu prije. Nedavno povećanje prvenstveno je posljedica povećanja najamnine izazvanog visokom inflacijom.
Prosječna najamnina bez operativnih troškova iznosila je 7,0 eura po četvornom metru mjesečno u drugom tromjesečju 2023., što znači da je porast cijena tijekom godine iznosio 11,1 posto. Prosječni troškovi poslovanja u drugom tromjesečju ove godine iznosili su 158,60 eura po stanu ili 2,40 eura po četvornom metru.
Najam bez operativnih troškova (neto najam) iznosio je 467,50 eura po glavnom stanu za najam. Troškovi najma ekstrapolirani su na 1,75 milijuna glavnih stanova za iznajmljivanje u Austriji, pokazuju podaci Statističkog zavoda Austrije objavljeni u četvrtak. “Povećanje je prvenstveno posljedica povećanja najamnine povezanog s inflacijom zbog klauzula o zaštiti vrijednosti u ugovoru o najmu i povećanja referentnih najamnina”, objasnio je generalni direktor Statističkog zavoda Austrije Tobias Thomas.
Od 1,75 milijuna glavnih stanova za iznajmljivanje, svaki četvrti se privatno iznajmljuje u novim zgradama. Najamninu za te stanove slobodno određuje tržište i obično je vezana uz klauzule zaštite vrijednosti. Ako inflacija poraste iznad zadane vrijednosti, automatski se povećava i najamnina.
Privatni stanovi za iznajmljivanje u novogradnji imaju najveću neto najamninu od 9,40 eura po četvornom metru i najveći porast u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Neto najam u ovom segmentu porastao je za 11,9 posto.
Nešto manji porast od 11,6 posto zabilježen je kod privatnih stanova za glavni najam u starogradnji. Svaki peti stan za glavni najam je stan u starogradnji koji se iznajmljuje privatno. Kategorija i smjernice zakupnine također spadaju u ovu kategoriju. Prosječna tamošnja neto najamnina u drugom tromjesečju 2023. iznosila je 7,70 eura po četvornom metru.
Gotovo 40 posto glavnih stanova za iznajmljivanje su zadružni stanovi. Prosječna neto najamnina po četvornom metru za zadružne stanove iznosila je 5,80 eura u drugom tromjesečju 2023. godine i porasla je za 7,4 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Kućanstva u općinskim stanovima imala su najnižu neto najamninu i najmanji porast u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Najamnina je u drugom kvartalu 2023. porasla sa 4,80 eura na 5,10 eura, odnosno za 6,3 posto.
Tek su krajem kolovoza ÖVP i Zeleni najavili ograničenje najamnine kako bi obuzdali povećanje. No, još je nejasno hoće li i kada doći, jer se zakon donosi kao ustavna odredba – pa je potreban i pristanak dijela oporbe.
Prema vladinim planovima, najamnine za starogradnju i kategorijske najamnine te neprofitne najamne i zadružne stanove moći će se povećati za najviše pet posto godišnje između 2024. i 2026. godine. Vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) govorio je o 1,2 milijuna ugovora na koje se odnosi planirani limit najamnine. Prema udruzi stanara, oko 425.000 ugovora o najmu u Austriji nije obuhvaćeno ograničenjem jer se radi o ugovorima o najmu s besplatnim formiranjem glavne najamnine u nesubvencioniranim novim zgradama koje su izgrađene nakon sredine 1953. godine.
Oporba i udruge stanara posebno zamjeraju da ograničenje najamnine dolazi prekasno i strahuju da će imati malo učinka s obzirom na pad inflacije. Vlada se tome protivi ističući da je u osnovicu za izračun uračunata visoka inflacija. Bude li dovoljno oporbenih glasova za ustavnu većinu, o gornjoj visini najma moglo bi se odlučiti u listopadu.
Ekonomija
Cijene nekretnina u Austriji ponovno rastu
Cijene nekretnina u Austriji ponovno bilježe rast. Između srpnja i rujna zabilježen je porast od 1,3 posto na nacionalnoj razini, pokazuje analiza Raiffeisen Researcha temeljena na podacima Austrijske narodne banke (OeNB).
„Razdoblje pada cijena nekretnina u Austriji je završeno“, izjavio je ekonomist Raiffeisen Researcha Matthias Reith.
Kraj razdoblja pojeftinjenja
Od sredine 2022. do kraja 2024. godine vlasništvo nad stambenim nekretninama u prosjeku je pojeftinilo za oko pet posto. No, prema aktualnim procjenama, tom će trendu sada doći kraj.
Za 2025. godinu očekuje se prosječan rast cijena od 0,9 posto, dok bi 2026. godine rast mogao biti još izraženiji.
Reith objašnjava da rast cijena potiču povećanje dohotka stanovništva, pad broja završenih novogradnji te rast populacije. „Svi ti faktori ukazuju na daljnji porast cijena“, dodaje analitičar.
Prema njegovim predviđanjima, vlasništvo nad stambenim nekretninama moglo bi u 2026. poskupjeti u prosjeku za 2,5 posto.
Novogradnje sve skuplje unatoč slabijoj potražnji
Čak i u razdoblju pada cijena, novogradnje su nastavile poskupljivati. „Ne zato što je potražnja bila velika – naprotiv, broj transakcija u segmentu novogradnje znatno je više pao nego u segmentu rabljenih nekretnina – već zato što su troškovi gradnje nastavili rasti“, objašnjava Reith.
Taj je trend, unatoč slabijoj potražnji, u posljednje tri godine održavao rast cijena novogradnji.
Prema analizi, od sredine 2022. godine novogradnje u Beču poskupjele su za 1,7 posto, dok su u ostatku Austrije cijene porasle čak 8 posto.
Pad cijena bilježen je isključivo u segmentu rabljenih nekretnina, gdje su stanovi u posljednje tri godine u Beču pojeftinili za 8,9 posto, a u ostatku zemlje za 5,3 posto.
Ekonomija
Sve skuplje u Austriji: Veće cijene, nove naknade i udar na džep već od početka ovoga mjeseca
U Austriji poskupljenja ne prestaju – već od studenoga mnoge će stvari ponovno biti skuplje. Inflacija se u listopadu zadržala na 4 posto, što znači da život u zemlji ostaje znatno skuplji nego prije.
Glavni razlozi su rast cijena energije, ali i viši troškovi hrane, usluga i državnih pristojbi, koje su povezane s pokušajima vlade da smanji proračunski deficit.
Više za E-Card i javni prijevoz
Jedno od prvih poskupljenja tiče se E-Card kartice, čija će se godišnja pristojba 15. studenoga povećati na 25 eura – gotovo dvostruko više nego dosad. Vlada to opravdava potrebom za punjenjem državne blagajne.
U Beču će građani uskoro plaćati i skuplje javne prijevozne karte. Od siječnja 2026. godišnja karta Wiener Linien poskupljuje s 365 na 467 eura. Postoji prijelazno razdoblje do kraja studenoga, kada putnici još mogu obnoviti kartu po staroj cijeni.
Dodatni troškovi za vozače
Za vozače je od 1. studenoga ponovno uvedena obvezna zimska oprema – automobili moraju imati zimske gume u slučaju snijega ili poledice.
Energija i CO₂ porezi
Još jedan udar slijedi kroz skuplju energiju. Zbog rasta CO₂ poreza i inflacije, grijanje i gorivo bit će skuplji i krajem ove godine, a dodatna poskupljenja očekuju se i 2026., kada će EU sustav trgovanja emisijama (ETS II) povećati trošak za benzin, dizel i plin.
Trenutna cijena od 55 eura po toni CO₂ trebala bi rasti svake godine, a od 2027. europski će sustav u potpunosti zamijeniti nacionalni model.
Ekonomija
Hrana sve skuplja, a mjera nema: Vlada priznaje – brzo rješenje ne postoji
U Austriji cijene hrane i dalje neprestano rastu, a iako se o mogućim mjerama govori već mjesecima – konkretnih rezultata gotovo da nema. Najavljeno je sve – od snižavanja PDV-a do javne baze cijena, ali dosad je provedena samo jedna mjera: pooštrene kontrole u trgovinama zbog krivo označenih popusta.
“Nećemo spustiti cijene u dva dana”
Državna tajnica za zaštitu potrošača Ulrike Königsberger-Ludwig (SPÖ) gostovala je u emisiji ZiB 2, gdje je priznala da rezultati izostaju, ali tvrdi da su mjere već usvojene na sjednici Vlade. Ipak, otvoreno kaže:
“Ne postoji čarobna mjera koja će u dva dana spustiti cijene.”
Posebno se želi obračunati s tzv. “Austrija-dodatkom” – situacijom u kojoj su isti proizvodi u Austriji skuplji nego u susjednim zemljama.
Problem: Lažni popusti u trgovinama
Kontrole su pokazale da trgovci često ne označavaju ispravno svoje popuste – odnosno, popusti se prikazuju, ali stvarne cijene ne odgovaraju obećanjima.
“To nije u redu. Ako trgovina nudi popust, onda ga mora i ispoštovati. I trgovci moraju snositi odgovornost,” poručila je Königsberger-Ludwig.
Također je naglasila da bi i trgovcima trebalo biti u interesu da hrana ostane pristupačna, jer trenutačne cijene za mnoge predstavljaju ogroman izazov.
