Panorama
Na snagu stupila europska direktiva AFIR: Evo što to znači za vozače diljem Europe

Osim što propisuju broj i snagu punionica, nova pravila trebala bi olakšati i plaćanje na punionicama.
Europska regulativa za infrastrukturu alternativnih goriva (AFIR) službeno je prihvaćena kao zakon Europske unije, što znači da već od proljeća 2024. možemo očekivati značajna povećanja infrastrukture punionica diljem cijele Europe. Podsjetimo, na ovoj regulativi aktivno se radilo još od 2021. godine da bi danas stupila na snagu.
Regulativa AFIR postavlja ciljeve koji su obvezujući za sve zemlje članice, a kojima se propisuje koliko koja članica Europske unije mora postaviti punionica struje i punionica ostalih alternativnih goriva za laka i teška vozila. Dio ciljeva se postavlja prema broju električnih i plug-in hibridnih vozila, a dio ciljeva obvezuje zemlje članice da postavljaju punionice na strateškim koridorima. Prvi dio regulative AFIR obvezuje zemlje članice Europske unije da postavi punionice u ekvivalentu snage 1,3 kW za svako registrirano potpuno električno vozilo te 0,8 kW snage za svako plug-in hibridno vozilo. Krajem svake godine, počevši od sljedeće godine, ovaj uvjet mora biti ispunjen prema rastu broja registriranih električnih i plug-in hibridnih vozila, piše Zimo.
Električna vozila, ilustracija
Hrvatska je sredinom ove godine brojala oko 5.850 registriranih električnih vozila i oko 3.000 plug-in hibridnih vozila pa bi, prema trenutnoj situaciji, morala postaviti punjače ukupne snage 10.005 kW. To je ekvivalent 200 brzih punionica s 50 kW snage ili 100 ultra-brzih punionica sa 100 kW snage, objasnio je Hrvoje Prpić, predsjednik nacionalne udruge za e-mobilnost – Strujni krug.
Tek nakon što zemlja članica postigne udio električnih vozila od 15 posto u ukupnoj floti registriranih vozila, može se zatražiti ublažavanje ove mjere. U slučaju Hrvatske, to bi značilo nakon registriranih više od 270 tisuća električnih vozila.
Punionice za osobna vozila na autocestama
Regulativa AFIR je postavila i obvezujuće ciljeve za postavljanje punionica na TEN-T koridoru – jedinstvenoj europskoj mreži prometnica koja povezuje sve glavne prometne točke u Europi – te postavljanje punionica na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom. Time se želi osigurati puna pokrivenost punionicama duž glavne mreže Europske unije i omogućiti jednostavno putovanje električnim vozilima diljem EU. Za laka električna vozila (osobna vozila i laka dostavna vozila) postavljeni su ciljevi prema kojima je, do kraja 2025. godine, na svakih 60 kilometara TEN-T koridora potrebno postaviti stajališta s minimalnom dostupnom snagom od 400 kW. Navedena dostupna snaga može se po želji rasporediti na veći broj punionica, ali uvjet je da barem jedna punionica pruža snagu 150 kW.
Do kraja 2027. godine očekuje se od zemalja članica da se minimalna dostupna snaga na stajalištu poveća na 600 kW te da na svakom od tih stajališta barem dvije punionice pružaju snagu od 150 kW.
Punionicom snage 150 kW prosječno električno vozilo može se napuniti već za 15-20 minuta, a s obzirom na to da se vozači električnih vozila inače nadopunjavaju samo koliko im je potrebno do odredišta, možemo očekivati da će se već svakih 5-10 minuta izmjenjivati vozila na ovakvim punionicama, dodaje Prpić.
TEN-T koridor u Hrvatskoj obuhvaća autoceste na relacijama Ljubljana – Zagreb i Varaždin – Rijeka pa dio AFIR-a koji nam je iznimno bitan je i za dio prometnica koje su povezane s TEN-T koridorom, odnosno ostatak hrvatskih autocesta i državnih cesta. Cilj AFIR-a je da se do kraja 2027. godine punionicama za laka električna vozila opremi barem 50 posto prometnica koje se povezuju s TEN-T koridorom, a do kraja 2030. godine već sve takve prometnice budu opremljene.
Za spomenute prometnice se zemlje članice obvezuju da na svakih 60 kilometara imaju stajalište u oba smjera koje će imati ukupnu snagu 300 kW te barem jednu punionicu snage 150 kW, a plan je da se do kraja 2035. godine spomenuta ukupna snaga podigne na 600 kW te od toga barem da dvije punionice imaju dostupnu snagu od 150 kW.
Infrastruktura punionica za kamione i autobuse
AFIR zahtjeva da se i za teška električna vozila (kamioni i autobusi) do kraja 2025. godine barem 15 posto TEN-T koridora pokrije stajalištima s minimalno 1.400 kW raspoređenih na veći broj punjača te da barem jedan od tih punjača pruža snagu od 350 kW. Do kraja 2027. godine zahtjeva se da je već 50 posto TEN-T koridora opskrbljeno stajalištima s po minimalno 2.800 kW ukupne snage i barem dva punjača snage 350 kW.
Kao što postoje posebni zahtjevi za teška električna vozila na TEN-T koridoru, regulativa AFIR zahtjeva da se za ista osigura infrastruktura punionica i na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom. Cilj AFIR-a je da se do kraja 2027. godine punionicama za teška električna vozila opremi barem 50 posto takvih prometnica koje se povezuju s TEN-T koridorom, a do kraja 2030. godine već sve takve prometnice budu opremljene. Minimalni zahtjevi za teška električna vozila do kraja 2027. godine su stajališta u oba smjera koja bi imala minimalnu dostupnu snagu od 1.400 kW te barem jednu punionicu snage 350 kW, a do kraja 2030. godine bi takva stajališta trebala biti na svakih 100 kilometara s minimalnom ukupnom snagom od 1.500 kW.
Jednostavnije plaćanje
Plaćanje punjenja električnih vozila također bi trebalo postati puno jednostavnije. Sve punionice električnih vozila, snage veće od 50 kW, koje će biti postavljene nakon travnja sljedeće godine morat će biti opremljene čitačima kartica za plaćanje ili imati uređaj za mogućnost beskontaktnog plaćanja karticom pa tako neće biti potrebe za brojnim aplikacijama, pojašnjava Prpić.
Dosadašnje punionice takvih snaga također će morati biti opremljene takvim uređajima za jednostavnije plaćanje bankovnim karticama, ali Europska komisija je operatorima odlučila pružiti dvije godine da dodatno opreme dosadašnju infrastrukturu. S druge strane, za punionice manje snage od 50 kW, punjenje će se i dalje moći pokretati putem mobilnih aplikacija ili jednostavnih QR kodova na punionicama.

Zanimljivosti
Westbahn od sljedeće godine vozi i prema jugu Austrije

Većinski privatna željeznička kompanija Westbahn, u vlasništvu industrijalca Hansa Petera Haselsteinera, proširit će svoje rute zahvaljujući Koralmtunelu između Štajerske i Koruške te će postati dio Südbahna. Od 1. ožujka 2026. godine planirano je pet dnevnih vožnji s polaskom sa glavnog kolodvora u Beču, preko Graza i Klagenfurta, do Villacha, objavljeno je u srijedu na tiskovnoj konferenciji u Beču. Plan je već neko vrijeme bio tema rasprava, a razmatrala se i ranija realizacija.
Vožnja traje 3 sata i 28 minuta
Predviđeno je da će cijelo putovanje trajati 3 sata i 28 minuta, a vlak će, osim na glavnim postajama, stati i u Beču Meidlingu, Wiener Neustadtu, Semmeringu te Bruck an der Muru. Razmatraju se i dodatna stajališta.
Izvršni direktor Westbahna, Thomas Posch, pritom nije propustio uputiti jasnu kritiku ÖBB-u, aludirajući na dugogodišnje probleme s putovanjima na južnoj ruti. “Želimo stati na kraj manjku kvalitete u željezničkom prometu na južnoj trasi i ponuditi pouzdanu uslugu,” istaknuo je Posch. Osim Haselsteinera, suvlasnik Westbahna je i francuska državna željeznica SNCF.
Brzina do 250 km/h i pristupačnost za sve putnike
Za početak operacija 1. ožujka 2026. Westbahn planira nabaviti tri nova brza vlaka, koji će moći voziti do 250 km/h, što ih čini najbržima u Austriji. Svaki vlak imat će 11 vagona, duljinu od 202 metra i kapacitet od 422 sjedeća mjesta u tri klase. Bit će opremljeni s po dva ravna ulaza, čime se osigurava potpuna pristupačnost za putnike s invaliditetom. Dvokatni vlakovi bit će uvedeni tek nakon završetka izgradnje Semmering tunela između Donje Austrije i Štajerske.
Zanimljivosti
Koncert za djecu i mlade neobičnog dua iz Zagreba u Beču

08.03.2025 / 11:00
VRUM Performing Arts Collective feat. Cura & Dečko: LJUBIČASTOst
Vanesa Petrac i Ivan Marojević, poznatiji kao elektro pop duo Cura & Dečko, izvode songove iz nagrađivane predstave Sanje Tropp Frühwald „LJUBIČASTO“, inspirirane klasikom “Romeo i Julija” Williama Shakespearea.
Naši glavni likovi, Mak i Iris žive na Đumbatronu, planetu prepunom mirisnog cvijeća i slasnih plodova drveća. No, oni se ne smiju sresti jer on pripada jednom plemenu, a ona drugom. On je jedne boje, ona je druge i – zajedno se ne smiju miješati! Ali oni to ne razumiju! Zašto se ne bi smjeli zajedno igrati? Penjati na stabla? Pjevati naopake pjesme? Plesati glupi ples? No Mak i Iris ne boje se i spremni su na sve, jer ih ljubav čuva!
Shakespeareovi junaci, Romeo i Julija, zbog ljubavi i nesporazuma umiru, a VRUMovi Mak i Iris vode nas na put cijelom galaksijom! Tijekom te avanture uče nas o svijetu, o odnosima i osjećajima, o nepoznatim i drugačijim mjestima, o stranim bićima i njihovim običajima.
I da stvari nisu uvijek crno-bijele, one su ponekad i LJUBIČASTE!
Ovu nekonvencionalnu glazbu Hrvatski Centar Assitej 2023. godine proglasio je najboljom glazbom u predstavama za djecu i mlade u Hrvatskoj.
Autori glazbe: Vanesa Petrac i Ivan Marojević Rojla (Cura & Dečko)
Autorice teksta: Vanesa Petrac i Maja Katić
Autorica projekta: Sanja Tropp Frühwald
08.03.2025 / 11:00
VRUM Performing Arts Collective feat. Cura & Dečko: LJUBIČASTOST
Vanesa Petrac und Ivan Marojević, bekannt als das Electro-Pop-Duo Cura & Dečko, präsentieren Songs aus der preisgekrönten Inszenierung LJUBIČASTO von Sanja Tropp Frühwald, inspiriert von William Shakespeares Klassiker Romeo und Julia.
Unsere Hauptfiguren, Mak und Iris, leben auf Đumbatron, einem Planeten voller duftender Blumen und köstlicher Früchte. Doch sie dürfen sich nicht begegnen, denn er gehört zu einem Stamm, sie zu einem anderen. Er hat eine bestimmte Farbe, sie eine andere – und sie dürfen sich auf keinen Fall vermischen! Aber sie verstehen das nicht! Warum sollten sie nicht zusammen spielen? Auf Bäume klettern? Verkehrte Lieder singen? Einen verrückten Tanz tanzen? Mak und Iris haben keine Angst und sind zu allem bereit, denn die Liebe beschützt sie!
Shakespeares Helden, Romeo und Julia, sterben aus Liebe und Missverständnissen, doch VRUMs Mak und Iris nehmen uns mit auf eine Reise durch die ganze Galaxie! Auf diesem Abenteuer lernen sie – und wir mit ihnen – über die Welt, Beziehungen und Gefühle, über fremde und andere Orte, über unbekannte Wesen und ihre Bräuche.
Und dass die Dinge nicht immer nur schwarz-weiß sind – manchmal sind sie auch LILA!
Diese unkonventionelle Musik wurde 2023 vom Kroatischen Assitej-Zentrum als beste Bühnenmusik für Kinder- und Jugendtheater in Kroatien ausgezeichnet.
Musik: Vanesa Petrac und Ivan Marojević Rojla (Cura & Dečko)
Text: Vanesa Petrac und Maja Katić
Projektidee: Sanja Tropp Frühwald
Podupiranja / gefördert von: BKA Volksgruppen, BMBWF, MA7, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, Ministarstvo kulture RH
Foto: Siniša Sović / VRUM performing arts collective
Zanimljivosti
Dvoje sretnika u Austriji osvojilo po čak 890.000 eura

Dvojica sretnika su na izvlačenju lota prošle srijede pogodila jackpot na šestercu – dolaze iz Vorarlberga i Beča.
Pet dobitaka, pet pokrajina: Na izvlačenju prošle srijede bilo je nekoliko značajnih dobitaka, koji su se rasporedili na točno pet saveznih država. Dvojici sudionika uspjelo je pogoditi jackpot na šestercu i osvojiti više od 890.000 eura svaki.
Jedna od šestica pogođena je u Vorarlbergu s drugim od tri Quicktip-a, dok je drugi bila u Beču, gdje je na običnom tiketu, treći od osam tipova, bilo označeno “šest točnih brojeva”.
Također, bilo je tri dobitna petera s dodatnim brojem, svaki za više od 35.000 eura, a jedan je bio u Štajerskoj s sustavom 0/07, dok su ostala dva ostvarena u Salzburgu i Koruškoj – oba putem Quicktipp-a.
Lotto dobitni brojevi: 1, 6, 24, 28, 34, 44, dodatni broj 38
Na LottoPlus izvlačenju nije bilo šestice. Tako je iznos za šestere podijeljen na petice, pa je 35 sudionika osvojilo više od 8.000 eura svaki. Za sljedeći LottoPlus šester očekuje se oko 200.000 eura.