Hrvatska
Na hrvatske autoceste stiže 1.700 novih kamera; Evo što će sve snimati
Tijekom turističke sezone najčešće dolazi do naleta vozila na vozilo ispred, požara na vozilu i slijetanja vozila s kolnika. U HAC-u navode kako je vožnja u suprotnom smjeru nedvojbeno najopasniji događaj na autocesti, ali i nalet vozila na vozilo ispred sebe klasificira se kao događaj koji može izazvati teške posljedice.
Svake turističke sezone, pogotovo u njezinoj špici, na hrvatskim autocestama se svakodnevno događaju brojne prometne nesreće, što i ne čudi s obzirom na intenzitet prometa, ali i zamor i pad koncentracije kod vozača koji ponekad sjede za volanom bez odmora i puno dulje nego što bi trebali, a sve kako bi što prije došli na odredište. I onda, umjesto uživanja na godišnjem odmoru, nerijetko dožive tragediju na cesti, piše HAK Revija.
Zato je dobro znati nešto više o sustavima prometnih kamera na autocestama koje pomažu u reagiranju na krizne situacije. Hrvatske autoceste su tako pokrenule implementaciju novog prometno-informacijskog sustava na svojim autocestama, u sklopu kojeg će se postaviti više od 1700 digitalnih kamera za novi sustav video nadzora i videodetekcije.
– U sklopu ovog projekta analogne kamere bit će zamijenjene novim digitalnim i tehnološki naprednijim kamerama. Nove kamere moći će brže i sigurnije detektirati potencijalno opasne situacije, poput vožnje u suprotnom smjeru, zaustavljenog vozila, pješaka na cesti, a samim time će biti i brža reakcija obavještavanja korisnika o tom događaju i uvjetima na cesti. Automatska detekcije incidenata (AID) za samo nekoliko sekundi alarmirat će djelatnike u Centrima za nadzor i sigurnost promet (CNUP), smještenima duž cijele mreže autocesta. AID pri incidentu pokreće zvučni alarm, automatski prikazuje mjesto incidenta operateru i sve snima. Osim već navedenih incidenata, AID upozorava na zagušenje prometa, sporo vozilo i gubitak vidljivosti. U tunelu se oglasi alarm kad se detektira gubitak vidljivosti kamera pojavom dima zbog požara – navode u Hrvatskim autocestama.
Kako navode u HAC-u, novi sustav nadzora i upravljanja prometom Crocodile 2 Croatia (Cro 2 Cro) dio je projekta Crocodile, koji je pokrenut na europskoj razini. Uvođenjem ovog sustava osigurat će se koordinirano upravljanje i vođenje prometa i time Hrvatska postaje dio integriranog ITS-a (Inteligentni transportni sustavi) na europskim cestovnim pravcima.
– Novim sustavom nadzora i upravljanja prometom dolazi do novog načina nadzora i vođenja prometa duž cijele mreže autocesta te ustrojavanjem novog Centra – Središnjeg centra za nadzor i vođenje prometa autocestama. Spomenuti SCNVP-AC ima zadatak vršiti komunikaciju s NPT-om (Nacionalna pristupna točka) s ciljem pružanja adekvatnih podataka i podataka u realnom vremenu zainteresiranim stranama (HAK, HC, MMPI, MUP, HMP, ali i druge zemlje u okruženju – AU, IT, HU, SLO, SC i dr.), kao i provođenje prekograničnih strategija upravljanja prometom sa zemljama u okruženju. Također, zadaća SCNVP-AC je i nadzor, koordinacija i harmonizacija nad prometom na svim autocestama u RH, a sve u cilju podizanja sigurnosti prometa na istima. Novi sustav uvelike će korisnicima olakšati planiranje putovanja i informiranja. Projekt sufinancira Europska unija – Instrument za povezivanje Europe – navode u HAC-u.
No koja je zapravo procedura, odnosno što se sve događa od trenutka kad kamere zabilježe kriznu situaciju na autocesti, tunelu, vijaduktu… do rješavanja iste?
– U slučaju uočavanja ili alarmiranja izvanrednog događaja, operateri u CNUP-u pokreću postupak obavještavanja sukladno Standardno-operativnom postupniku te poziva žurne službe (Centar 112, policija, po potrebi hitna medicinska pomoć, po potrebi vatrogasna postrojba), ophodarsku službu, po potrebi vodopravnog inspektora, po potrebi lovoovlaštenike. Po alarmiranju izvanrednog događaja, a sukladno klasifikaciji istoga, automatski se pokreće algoritam i scenarij kojim se postavlja adekvatna prometna signalizacija na svjetlosno-promjenjive znakove kako bi se korisnike koji nailaze na događaj pravovremeno obavijestilo o događaju i prilagodila brzina kretanja vozila. Javnost se o stanju i uvjetima na cesti obavještava putem HAK- a i internetskih stranica HAC-a – navode u HAC-u.
Zatim, po dolasku na mjesto događaja, isto se osigurava od strane ophodarske službe adekvatnom privremenom regulacijom prometa, sve dok se ne završi izvanredni događaj.
– U slučaju potrebe za zbrinjavanjem vozila poziva se ugovorni izvođač za odvoz vozila. U slučaju potrebe za zatvaranjem dionice autocesta pokreće se odgovarajući protokol i vrši se međusobna komunikacija između upravitelja javnih cesta kako bi se u što kraćem roku izvršila aktivacija odgovarajućih prometnih ploča vođenja prometa obilaska i promet pustio istim – napominju u HAC-u.
Na pitanje koliko vremena u prosjeku prođe od događaja koji zabilježe kamere do same reakcije službi i dolaska na mjesto događaja, u HAC-u navode kako po zaprimanju alarma bez odgode započinje pozivanje žurnih i operativnih službi te iste vrlo brzo dolaze na mjesto događaja.
– Kako je ophodarska služba smještena u mjestima stalnog dežurstva duž cijele mreže autocesta pod upravljanjem HAC-a, u većini slučajeva ista prva dolazi na samu lokaciju, uvažavajući gustoću prometa jesu li možda u trenutku dojave na drugome mjestu događaja i sl. Tijekom turističke sezone, a zbog velike gustoće prometa, policijski službenici su češće na dionicama autocesta, a i organizirani su smještaji dodatnih timova hitne medicinske pomoći kako bi u slučaju izvanrednog događaja isti stigli još brže i pomogli unesrećenoj osobi – navode u HAC-u.
Kad smo kod najkriznijih događaja, u HAC-u navode kako je vožnja u suprotnom smjeru nedvojbeno najopasniji događaj na autocesti te je iz tog razloga HAC proveo pilot projekt postave 3D horizontalne prometne signalizacije u zonama čvorova i odmorišta.
– Stalnim praćenjem i analizom utvrđeno je kako je postavljena horizontalna prometna signalizacija uvelike pridonijela smanjenju ulazaka vozila u suprotan smjer te se i dalje nastavlja ulagati u povećanje sigurnosti prometa na autocesti – napominju u HAC-u.
No, dodaju, kako je i nalet vozila na vozilo ispred sebe događaj koji može izazvati teške posljedice uzrokovan nepažnjom vozača, umorom, nedovoljnim praćenjem prometa i signalizacije ispred sebe te nedovoljnim držanjem razmaka između vozila.
– U tom smislu, Hrvatske autoceste su početkom tekuće godine napravile kampanju ‘Veliki voze odgovorno’, gdje su ciljana skupina bili vozači teretnih vozila. Također, proveden je pilot projekt postavljanja dodatne prometne signalizacije i opreme. Prometni znakovi su izrađeni kao preklopni tako da je primarna informacija obavijest o držanju razmaka, ali u određenom specifičnom periodu se isti prometni znak može preklopiti te na njemu može biti prikazana obavijest o nekorištenju mobitela u vožnji, odnosno da je vožnja pod utjecajem alkohola i lijekova opasna po život – navode u HAC-u.
Napominju kako su izvanredni događaji, posebice u vrijeme trajanja turističke sezone, kad je i gustoća prometa veća, učestaliji. Doznajemo kako tijekom turističke sezone najčešće dolazi do naleta vozila na vozilo ispred, požara na vozilu i slijetanja vozila s kolnika. Kako bi se smanjio broj događaja, kao i ublažile posljedice istoga, HAC veliki trud ulaže u povećanje sigurnosti prometa uvođenjem novih tehnologija, poboljšavanjem postojeće infrastrukture i izgradnjom nove infrastrukture.
Za kraj, što vozači ne bi nikako smjeli raditi na autocesti?
– Vjerujemo da možemo uz podršku i pomoć korisnika pridonijeti još sigurnijoj prometnici, pa molimo korisnike da prije puta provjere stanje i uvjete na cesti, da ne kreću na put umorni ili ako tijekom vožnje osjete umor da se zaustave na prvom odmorištu, da prije puta provjere ispravnost vozila, da prate svjetlosno-promjenjivu signalizaciju i prilagode vožnju uvjetima na cesti, da drže dovoljan razmak između vozila ispred, u slučaju kvara na vozilu da se po mogućnosti zaustave na odmorištu ili ugibalištu, a ako se moraju zaustaviti u zaustavnom traku, da vozilo pomaknu uz najdalji rub zaustavnog traka uz bankinu, odmah izađu iz vozila, obuku retroreflektirajući prsluk, postave trokut, pozovu Centar 112 te se odmaknu od vozila iza odbojne ograde i pričekaju pomoć, da ne pretječu prije nego što su provjerili sigurnu mogućnost obilaženja, te da ne voze tzv. ‘slalom vožnju’ – kažu u HAC-u.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login