Zanimljivosti
Montažne kuće iz BiH pravi su ‘hit’ – sve traženije u Njemačkoj, Austriji i Hrvatskoj
Koliko smo spremni pronaći slobodnu parcelu, maknuti se od grada i sagraditi kuću, primjerice, montažnu? Stručnjaci kažu da se tako može uštedjeti u novcu i dobiti na kvadratu. Ekološka održivost, lako i učinkovito zagrijavanje i hlađenje objekta, brzina i građenje po mjeri, uz cijenu i do tri puta manju od cijene kvadrata stana, samo su neke od prednosti montažnih kuća. Zapad je to odavno prepoznao, a posljednjih godina montažne kuće postaju sve popularnije i u BiH, prenosi Večernji list BiH.
Da je potražnja za montažnim objektima sve veća, potvrđuju i podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Bilježe rast uvoza materijala za izgradnju ovih objekata, koji se odražava kako u kilogramima materijala tako i u cijeni. – Prošle godine uvezeno je robe u vrijednosti iznad 8,230.000 KM, dok je vrijednost ukupno uvezene robe 2021. godine iznosila nešto više od 4,814.000 KM. Ovi podaci pokazuju kako povećanje uvoza tako i poskupljenje samog materijala, ali i dalje uvjerljivo najviše uvozimo iz Turske – kazali su početkom godine iz UNO-a BiH. Prema podacima UNO-a, BiH je tijekom prošle godine u inozemstvo izvezla montažnih kuća u vrijednosti od 130,8 milijuna KM, i to najviše u Njemačku. Kad je riječ o uvozu, lani su u BiH iz inozemstva stigle kuće u vrijednosti od 8,23 milijuna KM, uglavnom iz Turske i Italije. Podaci za ovu godinu još su pozitivniji. Naime, proizvođači montažnih kuća iz BiH tijekom proteklih devet mjeseci u inozemstvo su plasirali ove proizvode u vrijednosti od 104,92 milijuna KM, što je gotovo 11 milijuna više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U istom razdoblju prošle godine montažnih kuća izvezeno je u vrijednosti od 93,74 milijuna KM.
Prema podacima UNO-a BiH, ove godine za proizvođače montažnih kuća najpopularnije je bilo njemačko, hrvatsko i austrijsko tržište. Za razliku od izvoza, podaci UNO-a pokazuju da su ove godine iz inozemstva u BiH stigle montažne kuće u vrijednosti od 6,25 milijuna KM, dok su za njih godinu prije bh. građani izdvojili 5,46 milijuna KM. Tajnik Udruge šumarstva i prerade drva u Gospodarskoj komori RS-a Igor Andrić rekao je za Glas Srpske da u RS sve više poduzeća počinje s proizvodnjom montažnih kuća jer je potražnja sve veća. – Montažne kuće su mnogo jeftinije od zidanih, zbog čega se sve više ljudi, kako kod nas tako u svijetu, odlučuje upravo za njih – kazao je Andrić, prenosi Večernji list BiH.
Montažne kuće su, kažu proizvođači, povoljne, ekološke, tople i za kratko vrijeme useljive, a trajanje materijala je oko 100 godina. Vlasnik tvrtke koja se bavi proizvodnjom montažnih kuća “Roleks” iz Omarske Milenko Rosić kazao je da četvorni metar s temeljem u prosjeku košta oko 1050 KM. – Potražnja je mnogo veća u odnosu na prošlu godinu, a općenito, ove kuće su iz godine u godinu sve traženije. Mnogi građani se vraćaju iz inozemstva i žele ovakve kuće – rekao je nedavno Glasu Srpske Rosić. Jedini problem u poslovanju im, kako kaže, pravi to što manjka radne snage, zbog čega se ne mogu okrenuti izvozu u inozemstvo. Dodao je da brzina završetka kuće ovisi o kvadraturi. Prema njegovim riječima, za kuće do 100 kvadrata vežu se ugovorom od 90 dana, a nekada budu i prije gotove.
Građani se najčešće odlučuju za kuće do 50 kvadrata. Pune ruke posla imaju i u banjolučkom poduzeću “Berić”. – U posljednje vrijeme, kako su skočile cijene struje, drva, plina…, vlada veliko zanimanje za niskoenergetske kuće, jer su one utopljene i nemaju vlagu te se prave od najsuvremenijih materijala – rekao je vlasnik ove tvrtke Dragan Berić, prenosi Večernji list BiH. Nakon pandemije koronavirusa, kako kaže, mnogi su se okrenuli prirodi pa ovakve kuće prave na selu. Dodao je da se cijene nisu mnogo mijenjale, pa je za kuću od 100 kvadrata u prosjeku potrebno odvojiti od 70.000 do 90.000 KM. Stabilizirale su se, kako kaže, i cijene materijala, ali problem s nedostatkom radne snage je konstantan.
Zanimljivosti
Nemojte zaboraviti: Večeras pomičemo sat
U noći s 30. na 31. ožujka prelazimo na ljetno računanje vremena, što znači da se sat pomiče unaprijed s 2 na 3 sata. Ovo će trajati do 26. listopada, a s promjenom vremena mijenjaju se i tarife za potrošnju električne energije te pravila za vozače.
Rasprava o ukidanju pomicanja sata
Iako je praksa pomicanja sata standardizirana u Europskoj uniji od 1996. godine, sve su glasniji pozivi za njezino ukidanje. Istraživanja pokazuju da negativno utječe na zdravlje, produktivnost i prometnu sigurnost.
EU je 2018. predložila ukidanje pomicanja sata, no dogovor među državama članicama još nije postignut. Poljska, koja trenutačno predsjeda EU-om, ponovno pokreće raspravu o ovoj temi, no podrška među članicama ostaje slaba.
Hoće li EU i SAD ukinuti promjene vremena?
Sjedinjene Američke Države također raspravljaju o ukidanju pomicanja sata, a bivši predsjednik Donald Trump zalagao se za trajno ljetno vrijeme. I druge zemlje, poput Rusije, Turske i Urugvaja, već su odustale od ove prakse.
Hoće li EU uskoro donijeti konačnu odluku, ostaje neizvjesno. Litva najavljuje da će ovu temu učiniti prioritetom kada preuzme predsjedanje Vijećem EU-a – 2027. godine. Do tada, pomicanje sata ostaje dio naše svakodnevice.
Zanimljivosti
ÖAMTC: Više od 90 posto vozača koristi sigurnosni pojas
Zakonska obveza vezanja pojasa uvedena je 1976. godine, a od 1984. za nepoštivanje slijede kazne. Iako je u početku bila kontroverzna, danas je kultura korištenja sigurnosnog pojasa na visokoj razini. Prema istraživanju ÖAMTC-a, 96 % žena i 91,8 % muškaraca redovito koristi sigurnosni pojas.
“Kad bi baš svi putnici u automobilima bili vezani, godišnje bismo spasili do 40 života,” upozorava ÖAMTC.
Rezultati istraživanja
U ožujku je ÖAMTC proveo istraživanje u svim austrijskim glavnim gradovima te analizirao 20.160 putnika u automobilima. Rezultati pokazuju da je 93,5 % ispitanika koristilo sigurnosni pojas.
Nošenje pojasa drastično smanjuje rizik od fatalnih posljedica u nesrećama. “U posljednjih deset godina, 540 osoba koje nisu bile vezane smrtno su stradale u prometnim nesrećama. Iako moderni sigurnosni sustavi poput zračnih jastuka i asistenata vožnje pomažu, sigurnosni pojas i dalje ostaje najvažnija zaštita u automobilu,” ističe David Nose, prometni stručnjak ÖAMTC-a.
Pojas, pravilna sjedeća pozicija i ispravno podešeni naslon za glavu ključni su za maksimalnu učinkovitost sigurnosnih sustava u vozilu.
Regionalne razlike u korištenju pojasa
Podaci pokazuju porast u postotku vezanih putnika, s najboljim rezultatima u Štajerskoj, Tirolu i Vorarlbergu (preko 97 %). S druge strane, Beč je najslabiji, s tek 87 % vezanih putnika.
Dok su Gornja Austrija, Burgenland, Štajerska, Tirol i Vorarlberg zabilježili poboljšanja, u Koruškoj i Salzburgu postotak vezanih putnika opao. U Beču i Donjoj Austriji situacija je ostala gotovo nepromijenjena.
Žene češće koriste sigurnosni pojas
Istraživanje je pokazalo da su žene odgovornije kada je riječ o korištenju sigurnosnog pojasa. 96 % žena redovito se veže, dok je kod muškaraca taj postotak 91,8 %.
“Ovo sugerira da su žene svjesnije rizika od nenošenja pojasa, dok muškarci često podcjenjuju njegovu važnost,” zaključuje Nose.
Zanimljivosti
U Austriju se vraća omiljena vrsta Coca-Cole
Ljubitelji voćnih okusa mogu se veseliti – od početka travnja Coca-Cola Cherry postaje trajno dostupna u Austriji! Nakon godina u kojima se pojavljivala samo u ograničenim izdanjima, ovaj popularni okus sada ulazi u stalni asortiman.
“Okus trešnje je među najomiljenijima, stoga ispunjavamo dugogodišnju želju naših fanova,” izjavila je Valeria Chavarri Rodriguez, brand managerica Coca-Cole Austrija.
Nova Limited Edition i osvježeni dizajn
Uz povratak Cherry okusa, Coca-Cola je nedavno lansirala i Coca-Cola Lime Zero Sugar, koja će biti dostupna do rujna. Također, ljubitelji bezkaloričnih verzija mogu uživati u Vanilla Zero Sugar i Lemon Zero Sugar, savršenima za ljetne dane.
Osim novih okusa, Coca-Cola je modernizirala dizajn svojih bočica i limenki. “Sada svaka boja postepeno prelazi u klasičnu crvenu Coca-Cole – primjerice, Cherry ima tamnoljubičastu nijansu trešnje, dok Lime dolazi sa zelenim tonovima limete,” objasnila je Chavarri Rodriguez.
