Austrija
Mnogo otvorenih pitanja oko napadača iz Beča
Je li napadač bio pojedinac, zašto ga nisu pratili, tko je odgovoran?
Mnogo pitanja je ostalo neodgovoreno osam dana nakon terorističkog napada u Beču: je li napadač bio usamljen? Zašto ga nisu pratili? Tko mu je sve pomagao? Jesu li odgovorni trenutni ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer (ÖVP) ili njegov prethodnik Herbert Kickl (FPÖ) ili pak obojica?
Jedno od pitanja je kako je napadač došao do centra Beča u noći 2. listopada. Napadač je živio u 22. bečkom kotaru Donaustadt, što je više od sedam kilometara udaljeno od mjesta napada. Nije jasno ni kako je došao u grad sa svojim oružjem i atrapom bombe. Ono što se zna je da su snimci nadzornih kamera Wiener Liniena pokazali kako nije koristio javni prijevoz. Istražitelji su isključili mogućnost da je 20-godišnjak došao pješice, a parkiran automobil bi se lako pronašao u tom području. Ili je napadač imao pomagača, koji je direktno bio uključen u pripremu napada, ili istražitelji zasad nešto kriju.
Iz krugova istražitelja dnevni list „Standard“ saznaje kako se potencijalni pomagač „ne nalazi među uhićenim osobama“, ali ovu informaciju policija službeno ne želi potvrditi. Šef bečke policije Gerhard Pürstl je u intervju za podnevni program radija Ö1 izjavio kako se i dalje smatra kako je napadač bio jedini u napadu, dok je sve ostalo „dio istrage“.
Što se uhićenih osoba tiče, jedan od njih je B.K., koji je s napadačem 2018. godine otputovao u Afganistan i Siriju, gdje su se željeli boriti za Islamsku državu (IS). Još jedan od uhićenih je dao „fizički doprinos“ za planirani odlazak u ratno područje. Ovaj uhićeni muškarac je za vrijeme napada bio na slobodi, jer je tek napunio 16 godina, a dan nakon napada je uhićen.
Poznato je i kako se napadač K.F. sreo s muškarcima iz Švicarske i Njemačke, a njih desetak se okupilo u jednom bečkom parku, što je i pratio Ured za zaštitu ustava (VS). Praćenje od strane VS-a je već bilo okončano, kada je 20-godišnjak 21. srpnja otputovao u Slovačku kako bi kupio municiju.
Napadač je posjetu u Beču imao sredinom srpnja, a za vrijeme tog termina su se sreli i u jednom stanu u kotaru Meidling. Jedan od članova obitelji uhićenog je za „Standard“ izjavio kako su „zajedno pili čaj“ i kako se „njihov sin pripremao za maturu“ te da je u tome „sva njegova krivica“. Neimenovani član obitelji tvrdi kako napadač nije bio među posjetiteljima, a da uhićeni muškarac nije mogao biti među organizatorima napada, jer „nije imao nikakve veze s napadačem“. Otac uhićenog muškarca je među čečenskom dijasporom u Europi poznat kao intelektualac, a njegova obitelj striktno odbija bilo kakvu povezanost s religioznim ekstremizmom.
Narodna stranka kritizirala Kickla zbog ometanja rada policije
Klupski čelnik Narodne stranke u Narodnom vijeću August Wöginger je u utorak na konferenciji za medije kritizirao Slobodarsku stranku i bivšeg ministra unutarnjih poslova Herberta Kickla zbog njegovog objavljivanja tajnih informacija vezanih za policijske akcije protiv islamista. Aludirajući na Kicklovu ideju o policijskim konjima iz vremena obavljanja ministarske pozicije, Wöginger je izjavio kako je „Kickl [iza sebe] ostavio hrpu izmeta, ne samo konjskog“.
Dodao je kako je Kickl oborio „tužan rekord“ za vrijeme svog mandata, jer je u njegovih godinu i pol dana bilo čak sedam prijedloga za izglasavanje nepovjerenja. Kickl je odgovorio kako je MUP imao „katastrofalnu seriju pogrešaka uoči krvavog terorističkog napada“, a ministra Nehammera je optužio za „zataškavanje“.
Antonio Šećerović
Foto: Antonio Šećerović | KROATIV
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
