Austrija
Ministrica sada ima nove planove za sve putnike koji putuju na posao privatnim prijevozom
Zajednički prijevoz ima veliki potencijal za uštedu CO2, a nova strategija dijeljenja ministra za klimu Gewesslera sada ima namjeru to iznijeti na “ulice”.
Ministrica za zaštitu klime Leonore Gewessler (Zeleni) želi promovirati korištenje zajedničkog putovanja u Austriji. Ministrica zaštite klime i prometa Leonore Gewessler (Zeleni) predstavila je u petak u Beču novu strategiju dijeljenja vozila i vožnji. Pod motom “Zajedno dolazimo do cilja” ona želi poduzeti sljedeće korake kako bi u potpunosti iskoristila potencijal zaštite klime na austrijskim cestama.
Prema trenutnim procjenama, udio putnika koji “dijele vožnju” na putu do posla mogao bi se utrostručiti do 2030. godine. Odjel za zelenu klimu izračunava da bi takav zajednički prijevoz mogao uštedjeti više od milijun tona CO2 ekvivalenta između 2025. i 2030. godine.
Nova strategija dijeljenja trebala bi poslužiti kao vodič za stvaranje potrebnih struktura, partnerstava i okvirnih uvjeta u ovom području po prvi put. Opisuje potrebne mjere i ujedno je „mapa puta“ za naredne godine.
Krajem studenog Ministarstvo također želi pokrenuti proces dijaloga za industriju i donositelje odluka – od samih pružatelja usluga preko infrastrukturnih operatera do država i gradova koji imaju brojne regulatorne ovlasti.
“Dijeljenje ima uvjerljive prednosti: Fleksibilno je, lako dostupno, štedi troškove i može se jednostavno kombinirati s javnim prijevozom, na primjer kao dodatak jeftinim ponudama javnog prijevoza kao što je naša klimatska karta. Osim toga, svaki kilometar podijeljen putem zajedničkog prijevoza prepolovljuje povezani utjecaj na okoliš. Zato je strategija dijeljenja, koja je po prvi put razvijena na nacionalnoj razini, središnji građevni blok za tranziciju mobilnosti”, objašnjava Gewessler, objašnjavajući pozadinu.
Prometni sektor igra bitnu ulogu u ambicioznom cilju klimatske neutralnosti do 2040. – „kako društvo i njegove potrebe za mobilnošću rastu, povezane emisije moraju se smanjivati”. “Zajednička mobilnost” bi tome mogla dati važan doprinos.
Ministrica se u svojoj inicijativi vidi ohrabrenom rezultatima istraživanja. Sukladno tome, stanovništvo pokazuje jasan interes; otprilike četvrtina ispitanih već može zamisliti korištenje dijeljenja automobila i dijeljenja vožnje u budućnosti ako odgovarajuća dostupnost bude dostupna. “Iznad svega ušteda na troškovima i manja potrošnja energije jačaju trend prema korištenju, a ne posjedovanju kroz dijeljenje putovanja i vozila – za pojedince, tvrtke i društvo u cjelini”, navodi ministarstvo u priopćenju za javnost.
Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
