Austrija
Ministrica Gewessler želi raskinuti ugovor s Gazpromom
Ministrica energetike Leonore Gewessler (Zeleni) želi pripremiti izlazak iz ugovora o opskrbi plinom između OMV-a i ruskog Gazproma. U tu će svrhu Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) u ime Ministarstva energetike do ljeta ispitati ekonomske učinke raskida ugovora i analizirati opasnosti od produljene ovisnosti, najavila je Gewessler na konferenciji za novinare u ponedjeljak.
Ugovori između djelomično državne naftne i plinske tvrtke OMV i Gazproma traju do 2040. godine i, prema Gewessler, predviđaju fiksnu obvezu kupnje velikih količina prirodnog plina (“uzmi ili plati”). To je jedan od razloga “zacementirane ovisnosti” Austrije o ruskom plinu i još uvijek visokog udjela ruskog plina u zemlji.
Gewessler također želi zakonski obvezati austrijske dobavljače plina da diverzificiraju svoje narudžbe plina. “Ako opskrbljivači plinom ne djeluju samoinicijativno na liberaliziranom tržištu plina, onda su potrebne zakonske obveze”, rekla je ministrica.
Posljednjih nekoliko mjeseci pokazalo se da u Europi ima dovoljno neruskog prirodnog plina. Unatoč tome, Gewessler je kritizirala da domaći dobavljači energije nisu kupovali dovoljno neruskog prirodnog plina. Međutim, za takvu zakonsku obvezu potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu.
Gewessler se također založila za novu sigurnosnu strategiju u kojoj se vodi računa o neovisnoj opskrbi energijom. To se odnosi na neovisnost o opskrbi energijom iz Rusije, kao i na izbjegavanje jednostrane ovisnosti o drugim zemljama u budućnosti. U svakom slučaju – kako EU planira – cilj je preživjeti bez ruskog plina od 2028. nadalje.
Ugovor između Gazproma i OMV-a produljen je 2018. godine do 2040. u nazočnosti tadašnjeg kancelara Sebastiana Kurza (ÖVP) i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Navodno samo OMV zna točan sadržaj ugovora, ali ne i vlada i regulatorno tijelo, kao što je šef E-Controla Wolfgang Urbantschitsch rekao u studenom prošle godine: I “OMV ne govori o ovom ugovoru”. OMV je u ponedjeljak objavio: “OMV-ovi ugovori o opskrbi plinom podliježu povjerljivosti obiju ugovornih strana.”
OMV je također rekao da “ruski prirodni plin nije predmet sankcija u Europi i se uvozi iz nekoliko zemalja.” “Ako zakonodavno tijelo želi postupno ukinuti ruski plin, prvo se mora stvoriti pravni temelj za to. OMV je u skladu sa sankcijama i zakonom u svakom trenutku i već je dosljedno diverzificirao svoje izvore opskrbe prirodnim plinom za sve svoje ugovorne kupce. Ako bude potrebno, OMV može opskrbljivati svoje kupce u Austriji 100 posto neruskim plinom.”
Na početku ruskog rata protiv Ukrajine u veljači 2022. Austrija je bila 80 posto ovisna o ruskom plinu, u rujnu 2023. ponovno je 80 posto dolazilo iz Rusije, a u prosincu čak 98 posto, iako je ruski uvoz količinski pao. Razlog tome je manja potrošnja plina: pala je sa 100,3 teravat sati 2021. na 75,6 teravat sati 2023., što je četvrtina, priopćilo je ministarstvo.
Sam OMV ne opskrbljuje plinom krajnje kupce u Austriji, već ima ugovore s državnim opskrbljivačima energijom. OMV-ov tržišni udio za plin u Austriji je oko 30 do 40 posto.
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
