Ekonomija
MINISTRI TURIZMA EU: ‘Corona putovnica’
Danas je održana zajednička videokonferencija ministara turizma zemalja članica EU gdje se raspravljalo o stanju u europskom turizmu, utjecajima pandemije i mjerama i uvjetima za dolazak turista. Ministri turizma EU predlagali su različita rješenja o tome kako što uspješnije isplanirati ljetnu turističku sezonu o ovim okolnostima u kojima se nalaze Europa i svijet. Dogovoreno je da se napravi zajednički dokument za putovanja koji bi vrijedio za sve zemlje EU-a, a neki su takav dokument već nazvali Covid-19 ili corona putovnicom. Dokument se odnosi na zdravstveni, odnosno sigurnosni dio protokola kod putovanja za vrijeme trajanja pandemije corona virusa.
“Turistički sektor je najpogođeniji sektor u corona krizi i potrebna mu je izdašna pomoć unutar dugoročnog plana za oporavak koji priprema Europska unija”, izjavio je ranije povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton. Dodao je kako bi godišnji prihodi hotela i restorana na razini EU mogli pasti za najmanje 50 posto, a gubici turoperatora, kruzerskih kompanija, turističkih agencija, zrakoplovnih tvrtki mogli bi ići i do 70 posto. Turizam čini 10 do 11% BDP-a Europske unije i zapošljava 12% ukupno zaposlenih.
“U sljedećih nekoliko tjedana radit ćemo na rješenjima sa zemljama partnerima i Komisijom EU o tome kako se ljetni turizam može ponovno lagano pokrenuti”, izvijestila je ministrica turizma Elisabeth Köstinger (ÖVP) nakon video konferencije sa svojim kolegama iz EU-a. Prema ministrici Köstinger odlučujući faktor će biti stalni pregled broja infekcija i procjena zdravstvenih podataka. Ona je dodala i da je Austrija u prvom koraku željela stvoriti preduvjete za odmor u svojoj zemlji.
Ministar turizma Republike Hrvatske Gari Cappelli rekao da je dogovoreno i da mora postojati zajednički plan izlaska iz krize, bez obzira na pojedinačne planove u zemljama. “Turizam je ključan za jačanje, to jest spašavanje nacionalnih ekonomija”, rekao je Cappelli, ističući primjere i drugih turističkih zemalja osim Hrvatske, poput Italije, Španjolske ili Grčke.
Između ostalog govorio je i o mogućnosti uspostave koridora za promet turista te je izrazio nadu da će se to dogovoriti do kraja svibnja, ako ne na zajedničkom dijelu, onda bilateralno sa zainteresiranim zemljama. “Zasad već imamo respektabilan broj zemalja koje su zainteresirane”, istaknuo je Gari Cappelli.
R.P
Foto: Grad Šibenik
Ekonomija
Još jedna tvrtka iz koncerna KTM pred stečajem, ima 134 zaposlenih
U petak je na regionalnom sudu u Welsu otvoren stečajni postupak nad tvrtkom kćeri KTM Components GmbH, Vöcklabrucker Metallgiesserei GmbH, na vlastiti zahtjev. Bez posla ostaju 134 zaposlenika, a udruga za kreditnu zaštitu KSV1870 procijenila je obveze na 3,5 milijuna eura.
Razlog stečaja bio je višetjedni prekid proizvodnje u KTM-u. KTM Components GmbH jedna je od dvije nesolventne podružnice također insolventnog KTM AG.
KTM Components GmbH preuzeo je ljevaonicu tek 1. rujna, a polovicu prodaje ostvario je KTM AG, koji je također bio nesolventan. Nakon što je proizvođač motocikala privremeno obustavio proizvodnju do ožujka, i Ljevaonica metala trebala bi od 13. prosinca do 13. siječnja prekinuti proizvodnju i smanjiti opći plan proizvodnje za 50 posto.
Zbog velikog pada prognoze prodaje i “činjenice da struktura troškova ne dopušta dovoljno brzu prilagodbu ovoj situaciji, sada se ne može prezentirati nikakav pozitivan rezultat za 2025.”, navodi se u opisu situacije.
Uprava je pretpostavila da će KTM AG odgovarajućim avansnim uplatama ljevaonici osigurati potrebnu likvidnost kako bi se premostili tekući troškovi u fazi planirane obustave proizvodnje. To je obećao i upravni odbor KTM AG, no to se više nije dogodilo zbog stečaja.
Ekonomija
OMV: Ugovor o opskrbi plinom trajao bi do 2045
Kontroverzni i sada otkazani ugovor o opskrbi plinom između OMV-a i ruskog Gazproma iz 2018. vrijedio bi do 2045. da nije raskinut. Da bi ugovor završio 2040., jedna od dvije ugovorne strane morala bi ga raskinuti do kraja 2037., izvijestio je “Standard” (izdanje od petka). Dio ugovora bilo je i povećanje isporučenih količina.
Prema “Standardu”, ključne točke prvotno su fiksirane 5. lipnja 2018. između državne austrijske i državne ruske grupe – dogovoreno je da će ugovor trajati do 2045. ako se ne raskine 36 mjeseci prije istekla, tj. krajem 2037. godine.
U to vrijeme pregovarači su već završili nekoliko rundi pregovora u Sankt Peterburgu i Beču te je već postojao dogovor o izmjenama ugovora uz odobrenje uprave.
U usporedbi s 2018., obujam isporuke trebao bi se povećati za 11,6 teravat sati godišnje, stopa take-or-pay (u ovom slučaju to znači da i OMV mora platiti ako ne preuzme prirodni plin) trebala bi biti 96 posto, a cijene bi trebale podlijegati maksimalnoj marži.
Ekonomija
ECB smanjuje ključne kamatne stope, krediti postaju jeftiniji
Kako je u četvrtak objavila Europska središnja banka, ključne kamatne stope ponovno će se smanjiti za 0,25 postotnih bodova.
Europska središnja banka (ECB) približila se svom cilju stabilnih cijena i značajno je smanjila ključne kamatne stope od lipnja. Sada je najavljeno daljnje snižavanje kamatne stope i smanjena je ključna kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova na tri posto.
U lipnju je ECB pokrenuo zaokret u kamatama: nakon gotovo devet mjeseci na rekordno visokoj razini, s obzirom na pad inflacije, snizio je referentnu pasivnu kamatnu stopu koju banke dobivaju za parkirana sredstva za 0,25 postotnih bodova na 3,75 posto.
Ova kamatna stopa je relevantna za štediše jer se banke njome rukovode – te padajuće pasivne kamate prebacuju na klijente u obliku nižih dnevnih i oročenih kamata. Kamatna stopa po kojoj poslovne banke mogu dobiti svježi novac od ECB-a (“glavna stopa refinanciranja”) također je pala.
Njihov glavni cilj su stabilne cijene, a time i stabilna valuta u eurozoni. ECB smatra da je to postignuto kada inflacija dosegne dva posto u srednjem roku – što je dovoljno daleko od nule. Trajno niske cijene smatraju se rizikom za gospodarstvo: tvrtke i potrošači mogli bi odgoditi ulaganja u očekivanju da će stvari uskoro postati još jeftinije. Ali čak i ako cijene porastu previše, to je otrovno za gospodarstvo: potrošači tada gube kupovnu moć.
S obzirom na stopu inflacije u europodručju koja je u rujnu pala na 1,7 posto, već su se čuli glasovi upozorenja da bi ECB mogao zaostati za ciljanom inflacijom. Istodobno se povećala zabrinutost zbog slabljenja gospodarstva u valutnom području.
Tko ima koristi od nižih kamata?
Krediti su sve pristupačniji, što znači da tvrtke mogu lakše investirati, a fizičke osobe mogu jeftinije doći do novca od banke.
Što smanjenje kamata znači za štediše?
Štediše se moraju pripremiti za pad kamatnih stopa u svojoj banci i niže povrate na police životnog osiguranja, na primjer. S prosječnih 1,62 posto, kamate na dnevne novčane ponude dostupne diljem zemlje dosegnule su najnižu razinu u više od godinu dana, prema usporednom portalu Verivox. Četvrtina od približno 800 analiziranih banaka i štedionica ima 0,25 posto ili manje za novac preko noći.
You must be logged in to post a comment Login