Connect with us

Hrvatska

Milanović o uhićenim Hrvatima u Grčkoj: Oni su tamo ratni zarobljenici

Objavljeno

na

Predsjednik Zoran Milanović sudjelovao je na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Lokve povodom obilježavanja 30 godina Općine, te je nakon toga kometirao situaciju s hrvatskim navijačima koji su uhićeni u Grčkoj. Među ostalim ističe – da je to nedopustivo.

– Vladi nije jednostavno, premijer je nakon nekoliko dana rekao točno isto ono što sam i ja. I njemu je sumnjivo. Čekamo da vidimo za što ih se točno tereti. Ne mogu te bez pravne osnove držati lišenog slobode. To je jedan od temelja europskog kontinentalnog prava, ta sloboda. U slučaju ovih naših baraba taj habeas korpus je grubo prekršen. Ja to ne vidim kao vladavinu prava nego kao jednu masovnu retalijaciju prema jednoj etnički, odnosno državljansko obojenoj skupini, rekao je.

– Ne mogu te dugo bez pravne osnove držati lišenog slobode. Oni su tamo skupili sve hrvatske navijače i strpali ih u zatvor. I sada Bad Blue Boyse i njihov način ponašanja pokušaju uklopiti u nekakvo kolektivno kazneno djelo koje proizlazi iz pripadnosti nekoj organizaciji, radi toga se ne zadržava ljude u zatvoru. To je čista politika, na to smo navikli iz tih dijelova Europe. Prvih pet dana koliko se može držati ljude, treba odvojiti “žito”, onima koji su krivi sudi, a ostali doma uz neku možda prekršajnu kaznu. Ali, ne može se biti u pritvoru i lišen slobode tjednima i mjesecima. To ne dolazi u obzir. Ovo je politička farsa u kojoj Vlada mora pokazati i stvoriti dojam da je učinila sve što može, a ne može puno, ističe.

– Oni su tamo ratni zarobljenici, onda nek ih tretiraju prema pravilima ratnog prava pa ćemo zamijeniti ljude, skupit ćemo mi sto Grka, zato jer su bacali papiriće. Znam da će netko reći poginuo je čovjek. Da, grozno, ali nisu išli tamo s namjerom da ga ubiju. Niti su imali naoružanje, jer ne bi prošli granicu. To je cijeli niz barijera zdravog razuma koji jasno ukazuje da se radi o političkoj svinjariji, ističe.

U početku paziš što govoriš da ljudima ne naškodiš, ali već su im naškodili, dodaje.  To nije tvrdi, neovisno pravosuđe.

– Ovo što se radi je tema za Europski parlament, koji ne zasjeda, ali gdje su pita, naši parlamentarci. Ne zasjeda parlament, ali to te ne spriječava da održiš presicu. Glavno da lovica sjeda, nisam ja taj koji o tome treba govoriti, ali drago mi je da smo se Plenković i ja složili u principu u onom bitnom – da je ovo nedopustivo. To su naši ljudi, naši mangupi, nisu ratni zločinci. Mi smo ljude koji su bili optuženi za ratne zločine svejedno tretirali na određeni način i posjećivali ih. Prema tome što je sporno da ministri posjete obične navijače. Gdje je parlamentarna elita? Bave se ugroženim mediteranskim vrstama, to mogu i ja, rekao je Milanović.

Advertisement

Hrvatska

Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija

Objavljeno

na

Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.

Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.

Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.

Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.

Nastavi čitati

Hrvatska

Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar

Objavljeno

na

U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.

1. Kroz sustav e-Građani

Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.

2. Poštanske obavijesti

Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.

3. Izravni upit u policijskoj postaji

Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.

4. Mobilne aplikacije

Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.

5. Društvene mreže i forumi

Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.

6. Provjera statusa vozačke dozvole

Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.

Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.

Nastavi čitati

Hrvatska

Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.

Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.

Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.

Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.

Nastavi čitati
LM