Hrvatska
Milanović: “Ne vidim načina da se Dayton promijeni bez nasilja”
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović gostovao je sinoć na HTV-ovom Dnevniku, gdje je govorio o situaciji s koronavirusom, cijepljenju, svom neodlasku na summit u Bruxelles, vladinom znanstvenom savjetu, Hrvatima u BiH i Daytonskom sporazumu itd.
Predsjednik Milanović je ocijenio da situacija u Hrvatskoj nije lagana, te je posebno teško zdravstvenom osoblju. Milanović je pojasnio da u borbi s koronavirusom nema posebnih pravila. “Moglo je ovo u Hrvatskoj krenuti prije mjesec dana da nije bilo tih peripetija oko Vukovara, i tenzije, i nesklonosti da se sve to skupa odgodi za ovu godinu. Međutim, Slovenija je krenula mjesec dana prije nas pa ima praktički isti problem. I sad bih mogao ići redom po Europi i svijetu. Nema pravila.”, rekao je Milanović.
Milanović je potvrdio i da će se cijepiti. “Netko je rekao da pokušavam ljude na silu cijepiti. Na silu cijepiti, mislim. To je jedan minimum rizika, ako se uopće o tome može govoriti, da bi svima bilo bolje. Na kraju krajeva, vi ćete se cijepiti i preuzet ćete nekakav zanemariv rizik, uopće mi je glupo govoriti da se radi o riziku, a netko će piti orijentalne čajeve, baviti se jogom, bit newager i čekati da sve to skupa dobro prođe, i onda ustvari profitirati na vašem znoju, jer ćete ga vi i oni koji se cijepe kolektivno zaštititi. Naravno, to je pod pretpostavkom da se cijepi preko 60, 70 posto ljudi. Ako ne, imamo problem”, objasnio je hrvatski predsjednik Milanović.
Milanović je komentirao i svoj neodlazak na Summit EU. Umjesto bolesnog premijera Plenkovića, na summitu šefova država i vlada članica Europske unije u Bruxellesu, Hrvatsku je predstavljao slovenski premijer Janez Janša. Plenković je prethodno zamolio Milanovića da ode umjesto njega, ali predsjednik je to odbio.
“Tamo ja nemam što raditi, ja mogu tamo biti ili portparol Vlade, što uopće nije moj posao, ja to ne smijem raditi. Kasnije to i tako završava u Vladi i na Saboru, to je izvan moje ingerencije. Ili primjerice mogu, a toga sam se nagledao, doći tamo, pričati i praviti se pametan, i gledao sam kako to otužno i jadno izgleda kad neki predsjednici koji nemaju nikakve izvršne ovlasti ugrabe priliku jednom u pet godina mijenjati Slovaka, Bugarina. Dakle, ne možeš ih se otarasiti. Ja itekako dobro znam kako to izgleda i jako dobro znam što i zašto piše u Ustavu i to je sve što mogu reći”, rekao je Milanović.
Milanović je komentirao i situaciju u BiH i budućnost Daytonskog sporazuma.
“Dayton je takav kakav je i ne vidim uopće načina da ga se promijeni bez nasilja. Ne mislim na rat. Mislim naprosto na mentalno i svako drugo nasilje koje u BiH, to svatko zna, nikada nije prolazilo. I uvijek je izazivalo još veće nasilje. Vi ne možete bosanski sustav, bosanskohercegovački okvir promijeniti bez volje konstitutivnih naroda. To su Srbi, koji imaju Republiku Srpsku, koja je donesena, to ne možete poništiti. Mogu ja o tome misliti što god hoću, prošlo je 25 godina. Imate Srbe, čiji predstavnici govore svašta, ali imaju nekakva prava. Imate Hrvate – da, Hrvati postoje, kao i Bošnjaci, postoje, ne možemo se praviti da ne postoje – koji su nezadovoljni u toj državi. Je li to neka tajna? Jesam li ja nacionalist ili šovinist ako to kažem? To je sad problem onih koji se sa mnom ne slažu, što će to meni jako teško reći, mada će mi to reći, već i govore. Neka se ne zanose da će bilo kakve strateške odluke o ičemu biti donošene bez suglasja triju konstitutivnih naroda, i to nije nikakav srednji vijek, i bez toga nema građanske države. Dakle, još jednom govorim – građanska država je daleki, daleki san, i to je lijepa stvar, ali prvo sapun, onda parfem”, rekao je Milanović.
- Kriza drma Austriju, najveća stagnacija još od Drugog svjetskog rata
- Bečka osnovna škola slavi Ramazan – pokrenuta rasprava o međukulturalnom školskom životu
- Austrija je u recesiji, WIFO predlaže štednju u građevinskom i socijalnom sektoru
- EU pokrenula četiri postupka protiv Austrije zbog kršenja ugovora
- BP planira prodati svoju mrežu benzinskih postaja u Austriji
R.P
Foto: Ured predsjednika HR / twitter.com
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
