Hrvatska
Milanović: “Ne vidim načina da se Dayton promijeni bez nasilja”
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović gostovao je sinoć na HTV-ovom Dnevniku, gdje je govorio o situaciji s koronavirusom, cijepljenju, svom neodlasku na summit u Bruxelles, vladinom znanstvenom savjetu, Hrvatima u BiH i Daytonskom sporazumu itd.
Predsjednik Milanović je ocijenio da situacija u Hrvatskoj nije lagana, te je posebno teško zdravstvenom osoblju. Milanović je pojasnio da u borbi s koronavirusom nema posebnih pravila. “Moglo je ovo u Hrvatskoj krenuti prije mjesec dana da nije bilo tih peripetija oko Vukovara, i tenzije, i nesklonosti da se sve to skupa odgodi za ovu godinu. Međutim, Slovenija je krenula mjesec dana prije nas pa ima praktički isti problem. I sad bih mogao ići redom po Europi i svijetu. Nema pravila.”, rekao je Milanović.
Milanović je potvrdio i da će se cijepiti. “Netko je rekao da pokušavam ljude na silu cijepiti. Na silu cijepiti, mislim. To je jedan minimum rizika, ako se uopće o tome može govoriti, da bi svima bilo bolje. Na kraju krajeva, vi ćete se cijepiti i preuzet ćete nekakav zanemariv rizik, uopće mi je glupo govoriti da se radi o riziku, a netko će piti orijentalne čajeve, baviti se jogom, bit newager i čekati da sve to skupa dobro prođe, i onda ustvari profitirati na vašem znoju, jer ćete ga vi i oni koji se cijepe kolektivno zaštititi. Naravno, to je pod pretpostavkom da se cijepi preko 60, 70 posto ljudi. Ako ne, imamo problem”, objasnio je hrvatski predsjednik Milanović.
Milanović je komentirao i svoj neodlazak na Summit EU. Umjesto bolesnog premijera Plenkovića, na summitu šefova država i vlada članica Europske unije u Bruxellesu, Hrvatsku je predstavljao slovenski premijer Janez Janša. Plenković je prethodno zamolio Milanovića da ode umjesto njega, ali predsjednik je to odbio.
“Tamo ja nemam što raditi, ja mogu tamo biti ili portparol Vlade, što uopće nije moj posao, ja to ne smijem raditi. Kasnije to i tako završava u Vladi i na Saboru, to je izvan moje ingerencije. Ili primjerice mogu, a toga sam se nagledao, doći tamo, pričati i praviti se pametan, i gledao sam kako to otužno i jadno izgleda kad neki predsjednici koji nemaju nikakve izvršne ovlasti ugrabe priliku jednom u pet godina mijenjati Slovaka, Bugarina. Dakle, ne možeš ih se otarasiti. Ja itekako dobro znam kako to izgleda i jako dobro znam što i zašto piše u Ustavu i to je sve što mogu reći”, rekao je Milanović.
Milanović je komentirao i situaciju u BiH i budućnost Daytonskog sporazuma.
“Dayton je takav kakav je i ne vidim uopće načina da ga se promijeni bez nasilja. Ne mislim na rat. Mislim naprosto na mentalno i svako drugo nasilje koje u BiH, to svatko zna, nikada nije prolazilo. I uvijek je izazivalo još veće nasilje. Vi ne možete bosanski sustav, bosanskohercegovački okvir promijeniti bez volje konstitutivnih naroda. To su Srbi, koji imaju Republiku Srpsku, koja je donesena, to ne možete poništiti. Mogu ja o tome misliti što god hoću, prošlo je 25 godina. Imate Srbe, čiji predstavnici govore svašta, ali imaju nekakva prava. Imate Hrvate – da, Hrvati postoje, kao i Bošnjaci, postoje, ne možemo se praviti da ne postoje – koji su nezadovoljni u toj državi. Je li to neka tajna? Jesam li ja nacionalist ili šovinist ako to kažem? To je sad problem onih koji se sa mnom ne slažu, što će to meni jako teško reći, mada će mi to reći, već i govore. Neka se ne zanose da će bilo kakve strateške odluke o ičemu biti donošene bez suglasja triju konstitutivnih naroda, i to nije nikakav srednji vijek, i bez toga nema građanske države. Dakle, još jednom govorim – građanska država je daleki, daleki san, i to je lijepa stvar, ali prvo sapun, onda parfem”, rekao je Milanović.
- Prosječne plaće u Austriji negdje su i oko 3600 eura
- Kultura branja gljiva u Austriji
- Odgođena nova pravila na granicama EU
- Ovo će biti stadion Dinama dok se pravi Maksimir
- Kako najsigurnije kupovati preko interneta? Stiže i Black Friday
R.P
Foto: Ured predsjednika HR / twitter.com
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
