Ekonomija
Mercedes otvara novu tvornicu, prvu takve vrste u EU
Mercedes-Benz je u ponedjeljak otvorio novu vrstu tvornice za recikliranje baterija iz električnih automobila u južnoj Njemačkoj. Prema vlastitim informacijama, tvrtka je prvi proizvođač automobila u svijetu koji je zatvorio ciklus recikliranja baterija vlastitim pogonom.
U Kuppenheimu, Baden, nedaleko od Stuttgarta, koristi se integrirani “mehaničko-hidrometalurški proces”. Za razliku od pirometalurgije koja je trenutno etablirana u Europi, hidrometalurški proces je manje energetski intenzivan i proizvodi manje količine otpada.
Dok se plastika, bakar, aluminij i željezo razvrstavaju prema vrsti u mehaničkom dijelu procesa, hidrometalurški proces koji slijedi je posvećen tzv. crnoj masi. To su aktivni materijali koji čine elektrode baterijskih ćelija.
Vrijedni metali kobalt, nikal i litij ekstrahiraju se pojedinačno u višefaznom kemijskom procesu. Ovi reciklirani materijali su kvalitetni za baterije i stoga su prikladni za proizvodnju novih baterijskih ćelija. Sveukupno, Mercedes-Benz očekuje stopu oporabe od više od 96 posto od mehaničko-hidrometalurškog postrojenja za recikliranje.
Sustav, u koji je Mercedes-Benz uložio dvoznamenkasti milijunski iznos, prvi je u Europi koji pokriva sve korake od usitnjavanja baterijskih modula do sušenja i obrade baterijski aktivnih materijala koji se mogu reciklirati.
Tvornica za recikliranje baterija ima godišnji kapacitet od 2500 tona. Dobiveni materijali koristit će se u proizvodnji više od 50.000 baterijskih modula za nove potpuno električne modele Mercedes-Benza.
Tvrtka nudi reciklirane baterije kao rezervne dijelove za sva električna vozila kako bi zadovoljila ideju zatvorenog ekonomskog ciklusa i očuvala resurse. Uz to, uspješan poslovni model sa stacionarnim aplikacijama za skladištenje velikih razmjera uspostavljen je s podružnicom Mercedes-Benz Energy. Baterije koje se više ne mogu koristiti u vozilu mogu se koristiti u skladištu drugog životnog vijeka.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
