Hrvatska
Mali hrvatski gradić prodaje kuće za samo 13 centi
Legrad, koji se nalazi sjeverno od Koprivnice i istočno od Ludbrega u sjevernoj Hrvatskoj, od 2018. pokušava poboljšati svoj demografski profil politikom “kuća za kunu” i drugim poticajima za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji.
Sada su spremni za novi krug prodaje neiskorištenih nekretnina u vlasništvu općine, a otkako se Hrvatska riješila kune i zamijenila je eurom, kuće i parcele za gradnju koštaju samo 13 centi.
Kako bi stekli pravo na kupnju kuće po toj cijeni u okviru inicijative, kandidati moraju biti mlađi od 45 godina, biti u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici te ne smiju imati kazneni dosje niti posjedovati imovinu.
Parovi će dobiti dodatne bodove ako imaju djecu i bave se profesijom u kojoj nedostaje radne snage.
Kako prenosi HRT, čini se da su inicijative uspješne jer je danas u mjestu više djece nego prije pet godina, a kao rezultat toga gradi se novi vrtić.
– Imati vlastiti dom u ovom vremenu zaista puno znači za jednu mladu obitelj, pogotovo jer već imamo jedno dijete, a još jedno je na putu. I imati svoje dvorište, mjesto gdje će djeca sigurno odrastati i igrati se, rekla je Monika Premec za HRT.
U Legradu obitelj Premec kaže da ima sve što im treba, novu modernu školu, ljekarnu, liječnike, zubare, trgovine.
– Prodano je ukupno pet kuća spremnih za useljenje. Tri obitelji su već useljene, a ono što nas veseli je da su sve tri obitelji tijekom useljenja dobile novog člana. Time se povećao broj djece u vrtiću, kaže načelnik Općine Legrad Ivan Sabolić.
Ne samo da Legrad dobro stoji s poticajima za mlade, već su i vješti u iskorištavanju europskih fondova. Općina je dosad realizirala 45 europskih projekata vrijednih tri milijuna eura, što je nešto više od šest godišnjih općinskih proračuna.
U Legradu, koji je zahvaljujući povoljnom geografskom položaju već 1488. godine postao poveljničko trgovište, danas živi oko 2000 stanovnika.
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
