Austrija
Ludwig se zalaže za više policije u Beču
Zbog sve brojnijih nasilnih sukoba u Beču, gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) želi povećati broj osoblja u gradskom timu za hitne slučajeve. U isto vrijeme, on se zalaže za više policajaca u Beču.
Policajci u Beču rade dobar posao, naglasio je Ludwig u intervjuu za ORF: “Ali ima ih premalo. Kao podrška policiji imamo operativni tim iz Grada Beča koji je raspoređen na različite načine u javnim prostorima.” Ovaj operativni tim sada će sve više preuzimati sigurnosne zadatke zajedno s policijom.
Tim za hitnu pomoć je gradska snaga za brzu reakciju kada je opasnost neizbježna. Međutim, taj tim nema policijske ovlasti. Na primjer, provjerava ugostiteljske tvrtke, a također mu je dopušteno razbijati ilegalne događaje, kontrolirati masovni smještaj i podržavati organizacije hitnih službi.
Prema riječima gradonačelnika, grad je već preuzeo mnoge policijske zadaće, od izgubljenih i nađenih do upravljanja parkirališnim prostorom: „To je uvijek bilo vezano uz zahtjev da na ulicama bude više policajaca. To se još nije dogodilo.” Bečka policija trenutno provodi više od dvije trećine policijskih operacija diljem Austrije – sa samo četvrtinom osoblja. “I to ne zato što je nesiguran, nego zato što je Beč, kao savezni glavni grad, sjedište organa Republike Austrije i ima ukupno 40 međunarodnih organizacija.”
Zahtijeva da se prema Beču ne postupa ništa bolje, ali ni gore nego prema drugim dijelovima Austrije, rekao je Ludwig. Prema gradonačelniku, Favoriten ima približno sličnu populaciju kao Linz, ali samo upola manje policajaca od Linza.
Ludwig je iznio i prijedlog da bi Beč mogao preuzeti policiju: „Kao grad Beč, mi već imamo profesionalnu spasilačku službu i profesionalnu vatrogasnu postrojbu u području odgovornosti grada Beča. To isto mogu zamisliti i za policiju.” Također je uvjeren da se onda policija može kadrovski povećati, uostalom nema problema s pronalaženjem kadra za vatrogasce. No, organizacijska promjena prvo bi zahtijevala promjenu federalnog zakona.
Gradonačelnik Beča također je ponovio svoj poziv na zabranu oružja u cijelom Beču. “Nitko mi ne može objasniti da u metropoli poput Beča moraju biti vani s nožem, mačetom ili vatrenim oružjem.” Policija bi to mogla izvršiti i provjeriti posebno posjećena mjesta, a po potrebi i oduzeti oružje .
Ludwig uzima saveznu vladu na udar
U Beču su Sirijci i Čečeni nekoliko puta proteklih tjedana sudjelovali u oružanim sukobima na javnim mjestima. Nedavno je došlo do pucnjave na Yppenplatzu u Ottakringu koja je očito bila povezana sa zajednicom narkomana. Gradonačelnik je u intervjuu za “Presse” rekao da se mora napraviti razlika između zločina poput onoga na Yppenplatzu i sukoba između različitih etničkih skupina posljednjih tjedana.
Policija je odgovorna za borbu protiv kriminala, rekao je Ludwig u obraćanju ministru unutarnjih poslova Gerhardu Karneru (ÖVP).
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
