Ekonomija
Loše ekonomske prognoze za Austriju
Izgledi instituta za ekonomska istraživanja WIFO i IHS postaju sve mračniji. Teško da očekuju povećanje gospodarske proizvodnje ove godine. Gospodarska kriza uzrokuje i nešto manji rast cijena, navodi se u ljetnoj prognozi objavljenoj u srijedu. Točnije, WIFO očekuje nulti rast za 2024., dok IHS očekuje minimalno povećanje od 0,3 posto. Inflacija ove godine ostaje iznad tri posto.
To je četvrti put zaredom da instituti povlače svoje prognoze rasta za 2024. godinu. U ožujku 2023. još uvijek su bili uvjereni da će rast ove godine iznositi 1,8 (WIFO) do 1,4 posto (IHS). U lipnju su obje pretpostavljale 1,4 posto, u listopadu 2023. samo 1,2 i 0,9 posto. Krajem 2023. prognoze su pale na 0,9 i 0,8 posto, a u ožujku na 0,2 i 0,5 posto.
Austrijsko gospodarstvo slabi već dvije godine, navodi WIFO. To je posebno zbog problema u industriji i građevinarstvu. U 2025. godini industrija bi ponovno trebala dobiti poticaj zahvaljujući poticajima iz inozemstva, WIFO u idućoj godini očekuje gospodarski rast od 1,5 posto. IHS je, međutim, uvjeren da će uzlet započeti u drugoj polovici 2024. To je još uvijek dovoljno za rast od 0,3 posto, a u 2025. očekuje se rast BDP-a od 1,6 posto.
WIFO računa i BDP po stanovniku za koji se ove godine očekuje pad od 0,1 posto s obzirom na rast stanovništva. Istodobno, udio ljudi u riziku od siromaštva – u privatnim kućanstvima s raspoloživim dohotkom ispod 60 posto medijana dohotka – raste s 15,4 na 15,7 posto.
WIFO i IHS predviđaju nastavak pada inflacije. Potrošačke cijene bi ove godine trebale porasti za 3,4 posto prema WIFO-u i 3,2 posto prema IHS-u. Prije tri mjeseca očekivali su oko 0,4 postotna boda više. To znači da Austrija ostaje znatno iznad cilja ECB-a od dva posto inflacije. Čak i u 2025., WIFO od 2,5 posto i IHS od 2,7 posto vide inflaciju i dalje primjetno iznad ciljane vrijednosti.
Unatoč slabom gospodarstvu, domaće gospodarstvo otvara dodatna radna mjesta, posebice u uslužnom sektoru. Ipak, dva zavoda slažu se da će stopa nezaposlenosti ove godine porasti za pola postotnog boda na 6,9 posto. Razlog tome je sve veća ponuda radne snage. U 2025. godini stopa nezaposlenosti lagano će pasti: prema WIFO-u na 6,7 posto, a prema IHS-u na 6,6 posto.
U usporedbi s prognozom prije tri mjeseca, novi će dug porasti prilično značajno na oko 3,0 posto, no instituti su podijeljeni oko toga hoće li vrijednost biti malo iznad ili ispod. IHS je optimističniji i daje Austriji točno 3,0 posto deficita ove godine i 2,9 posto deficita 2025. godine. WIFO, s druge strane, očekuje kršenje obveza iz Maastrichta u obje godine na 3,2 i 3,1 posto.
WIFO pretpostavlja da će ove godine emisije stakleničkih plinova pasti za 2,7 posto na 67,69 milijuna tona ekvivalenta CO2, a 2025. doći će do daljnjeg pada od 0,2 posto.
Ekonomija
OMV raskida ugovor o opskrbi s ruskim Gazpromom
OMV raskida ugovor o opskrbi plinom s ruskim Gazpromom. “OMV Gas Marketing & Trading GmbH (OGMT) je upravo odlučio raskinuti austrijski ugovor o opskrbi s Gazprom Exportom (GPE) s trenutačnim učinkom”, stoji u priopćenju gashub.at u srijedu navečer.
Iz perspektive OMV-a, Gazprom je “počinio temeljna kršenja ugovora” budući da prema ovom ugovoru nije izvršena isporuka prirodnog plina od 16. studenog 2024., 6:00 ujutro po srednjoeuropskom vremenu. Šef OMV-a Alfred Stern naglasio je da njegova tvrtka sada nabavlja plin iz vlastite proizvodnje plina u Norveškoj i Austriji, od vanjskih proizvođača plina i kao ukapljeni prirodni plin (LNG).
Osim toga, OMV-ova skladišta plina u Austriji trenutačno su popunjena oko 85 posto. “OMV je u mogućnosti ispuniti sve ugovore kupaca iz alternativnih izvora plina”, rekao je Stern. Količine isporuke bile su “diverzificirane alternativnim izvorima plina” i donijele su samo male marže “u rasponu od jednoznamenkastih milijuna”.
“Raskid austrijskog ugovora o opskrbi s Gazprom Exportom značajno smanjuje potencijalni profil rizika OMV Gas Marketing & Trading (OGMT)”, rekao je Stern. OMV je bio pod snažnim pritiskom da smanji ili prekine svoje poslovanje s Rusijom, ali to nije mogao učiniti zbog dugoročnih obveza prema ugovoru o opskrbi plinom. Ugovorom je bila propisana obveza plaćanja isporučenog plina čak i ako nije potreban.
Ugovor je potpisan u lipnju 2018. u Saveznoj kancelariji u nazočnosti tadašnjeg kancelara ÖVP-a Sebastiana Kurza i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Isporuke plina iz ruske plinske kompanije OMV-u su fiksne do 2040. godine. Ugovor zapravo zahtijeva da se plin mora platiti u svakom slučaju, čak i ako nije kupljen. To je u suprotnosti sa zahtjevom sankcija Rusiji da se brzo ukine ruski plin.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., dvije ugovorne strane ušle su u spor. Arbitražni sud nedavno je dosudio OMV-u odštetu od 230 milijuna eura jer je Gazprom neredovito isporučivao plin. OMV je tada prestao isplaćivati Moskvi i u određenoj mjeri kompenzirao iznos. Gazprom je tada zaustavio isporuke – zbog čega je OMV sada raskinuo ugovor.
“Rusija je htjela koristiti energiju kao oružje protiv nas – to nije uspjelo. Gazprom se nije pridržavao ugovora pa OMV odmah raskida ugovor koji je trebao trajati do 2040. godine. Naša opskrba energijom je sigurna jer smo dobro pripremljeni. Austrija se ne može ucjenjivati”, rekao je kancelar Karl Nehammer (ÖVP) u prvoj reakciji.
Za ministricu za klimu Leonore Gewessler (Zeleni), raskid ugovora od strane OMV-a je “nužan korak prema energetskoj neovisnosti naše zemlje”. Time će prekinuti desetljećima dugu ovisnost Austrije o ruskim energentima. “Ova odluka ne predstavlja prijetnju sigurnosti opskrbe u Austriji”, rekla je Gewessler. “Austrija se više ne može ucjenjivati isporukama ruskog plina.” Međutim, dobavljači plina sada moraju osigurati da kupci ni na koji način neće snositi dodatne troškove “za ovu očekivanu promjenu”.
Ekonomija
Austrija u gospodarskoj krizi, svaki dan se dogodi 18 bankrota
Prema aktualnoj projekciji KSV1870, 6.550 tvrtki u Austriji moralo je 2024. godine pokrenuti stečaj. To je prosječno 18 bankrota tvrtki dnevno!
Brojevi koje predviđa KSV1870 povijesno su u najvišem rasponu. Ove godine ima mnogo vrlo velikih stečajeva i sve je veći broj srednjih poduzeća koja se ponovno obraćaju sudu.
Za razliku od brojnih stečajeva nakon pandemije korone, tvrtke su sada prezadužene ili nesolventne, ali imaju određenu financijsku supstancu. “Njihovi problemi su troškovi energije, sirovina i osoblja, koje vrlo često nisu prebacivali na sebe ili su ih prenosili u malom omjeru”, stoji u analizi.
Sveukupno, stečajevi pogađaju velik broj zaposlenika, a 30.200 ljudi ostalo je bez posla. Primjetno je i da su brojni vjerovnici pogođeni predmetima. “Što više tvrtki bankrotira, to je veći rizik da će se financijski zdrave tvrtke prije ili kasnije morati boriti s problemima likvidnosti”, objašnjava Karl-Heinz Götze, voditelj KSV1870 Insolvency.
Stoga se austrijska poduzeća moraju boriti na mnogim frontama. S jedne strane, visoki troškovi energije opteretili bi proračune, ali s druge strane, nedostatak kvalificiranih radnika ili situacija pada narudžbi također im šteti. Osim toga, opća izvozna potražnja u Austriji i Europi sporo napreduje
“Problemi su tu da ostanu”, kaže šef KSV1870 Ricardo-José Vybiral. U bliskoj budućnosti radit će se o pružanju novih impulsa i ne ostavljanju ni lipe za sobom. “To će zahtijevati i jaku vladu koja će uspjeti rasteretiti i poduzetnike i privatnike.”
Trgovina, građevinarstvo, turizam
Prema riječima stručnjaka iz Udruge za kreditnu zaštitu, pokretači stečaja su maloprodaja (1.146 stečajeva tvrtki), građevinarstvo (1.069 slučajeva) i sektor smještaja/ugostiteljstva (826 slučajeva). Ova tri sektora bit će odgovorna za gotovo polovicu svih bankrota poduzeća u 2024.
Na temelju već vrlo visokih obveza, koje su uglavnom nastale zbog brojnih stečajeva Signe u prethodnoj godini, one su porasle za daljnjih 31 posto na ukupno 18,3 milijarde eura* u 2024. godini. Posebno veliki utjecaj na takav razvoj ima i 79 velikih stečajeva, svaki s dugom većim od 10 milijuna eura. Lani su bila samo takva 44 slučaja.
U odnosu na prethodnu godinu, ove godine zbog nedostatka imovine nije otvoreno 20 posto više predmeta (ukupno 2403 predmeta), jer nije ostalo ni 4000 eura za podmirenje sudskih troškova.
Fisker GmbH zabilježio je najveći bankrot godine s 3,79 milijardi eura obveza. Slijede René Benko kao poduzetnik (2,43 milijarde eura) i privatna zaklada obitelji Benko s 2,28 milijardi eura. KTM AG, koji je nedavno bankrotirao, nalazi se na četvrtom mjestu s obvezama od ukupno 1,82 milijarde eura.
Ekonomija
Građevinska kriza trese Austriju, sve više firma u stečaju
Tvrtka Gammer u Eferdingu osnovana je 2008. godine, a nekoliko godina kasnije intenzivno je ulagala u proizvodnju kako bi proširila posao i kapacitete.
Posljednjih godina su se pojavili problemi: u industriji već dugo postoji preveliki kapacitet strojeva. To je rezultiralo visokim cjenovnim pritiskom. Pritom je teško pronaći kadar. Pored toga, zbog slabog gospodarstva potražnja za drvnom građom pada.
Zbog toga postoje sve veći problemi i firma je sada pred stečajem. Postupci koji su sada otvoreni odnose se na devet zaposlenika i 40 vjerovnika. Dugovi su navodno oko 1,2 milijuna eura. Imovina iznosi oko 310.000 eura.
Gammer je već proveo mjere obnove s pozitivnim učincima. Međutim, prošle financijske poteškoće onemogućile su restrukturiranje. Sada je predstavljen pozitivan izračun nastavka, barem do kraja ožujka.
„Stečajni upravitelj će brzo provjeriti je li moguće održivo nastaviti tvrtku bez daljnje štete za vjerovnike“, objašnjava Sonja Kierer iz KSV-a.
No, to nije kraj, posljednjih dana u Austriji se bilježi veliki rast stečajeva.
