Connect with us

Ekonomija

Loše ekonomske prognoze za Austriju

Objavljeno

na

Izgledi instituta za ekonomska istraživanja WIFO i IHS postaju sve mračniji. Teško da očekuju povećanje gospodarske proizvodnje ove godine. Gospodarska kriza uzrokuje i nešto manji rast cijena, navodi se u ljetnoj prognozi objavljenoj u srijedu. Točnije, WIFO očekuje nulti rast za 2024., dok IHS očekuje minimalno povećanje od 0,3 posto. Inflacija ove godine ostaje iznad tri posto.

To je četvrti put zaredom da instituti povlače svoje prognoze rasta za 2024. godinu. U ožujku 2023. još uvijek su bili uvjereni da će rast ove godine iznositi 1,8 (WIFO) do 1,4 posto (IHS). U lipnju su obje pretpostavljale 1,4 posto, u listopadu 2023. samo 1,2 i 0,9 posto. Krajem 2023. prognoze su pale na 0,9 i 0,8 posto, a u ožujku na 0,2 i 0,5 posto.

Austrijsko gospodarstvo slabi već dvije godine, navodi WIFO. To je posebno zbog problema u industriji i građevinarstvu. U 2025. godini industrija bi ponovno trebala dobiti poticaj zahvaljujući poticajima iz inozemstva, WIFO u idućoj godini očekuje gospodarski rast od 1,5 posto. IHS je, međutim, uvjeren da će uzlet započeti u drugoj polovici 2024. To je još uvijek dovoljno za rast od 0,3 posto, a u 2025. očekuje se rast BDP-a od 1,6 posto.

WIFO računa i BDP po stanovniku za koji se ove godine očekuje pad od 0,1 posto s obzirom na rast stanovništva. Istodobno, udio ljudi u riziku od siromaštva – u privatnim kućanstvima s raspoloživim dohotkom ispod 60 posto medijana dohotka – raste s 15,4 na 15,7 posto.

WIFO i IHS predviđaju nastavak pada inflacije. Potrošačke cijene bi ove godine trebale porasti za 3,4 posto prema WIFO-u i 3,2 posto prema IHS-u. Prije tri mjeseca očekivali su oko 0,4 postotna boda više. To znači da Austrija ostaje znatno iznad cilja ECB-a od dva posto inflacije. Čak i u 2025., WIFO od 2,5 posto i IHS od 2,7 posto vide inflaciju i dalje primjetno iznad ciljane vrijednosti.

Unatoč slabom gospodarstvu, domaće gospodarstvo otvara dodatna radna mjesta, posebice u uslužnom sektoru. Ipak, dva zavoda slažu se da će stopa nezaposlenosti ove godine porasti za pola postotnog boda na 6,9 posto. Razlog tome je sve veća ponuda radne snage. U 2025. godini stopa nezaposlenosti lagano će pasti: prema WIFO-u na 6,7 ​​posto, a prema IHS-u na 6,6 posto.

U usporedbi s prognozom prije tri mjeseca, novi će dug porasti prilično značajno na oko 3,0 posto, no instituti su podijeljeni oko toga hoće li vrijednost biti malo iznad ili ispod. IHS je optimističniji i daje Austriji točno 3,0 posto deficita ove godine i 2,9 posto deficita 2025. godine. WIFO, s druge strane, očekuje kršenje obveza iz Maastrichta u obje godine na 3,2 i 3,1 posto.

WIFO pretpostavlja da će ove godine emisije stakleničkih plinova pasti za 2,7 posto na 67,69 milijuna tona ekvivalenta CO2, a 2025. doći će do daljnjeg pada od 0,2 posto.

Advertisement

Ekonomija

Austrijska tvrtka ima veliki pad dobiti

Objavljeno

na

By

Prva tri kvartala 2024. godine nisu dobro prošla za proizvođača kartona Mayr-Melnhof. Kompanija je u utorak izvijestila o velikom padu dobiti, pri čemu je dobit prije oporezivanja pala za 40,4 posto na 70,9 milijuna eura, a neto dobit razdoblja za 42,7 posto na 52,3 milijuna eura.

Prodaja je pala za četiri posto na nešto ispod 3,1 milijardu eura, a bilo je i operativnih padova: prilagođeni poslovni rezultat pao je za 33,7 posto na 126,3 milijuna eura, a prilagođena dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) pala je za 17,6 posto na 295,7 milijuna eura.

Kao razlog ponekad su se navodile niže cijene i istodobno povećanje troškova. “Kao što se očekivalo, rezultat u trećem tromjesečju bio je ispod i prethodnog tromjesečja i trećeg kvartala prethodne godine zbog planiranih godišnjih obustava rada u Board & Paperu, što je prvenstveno utjecalo na tvornice celuloze u Poljskoj i Finskoj”, rekao je izvršni direktor Peter Oswald .

Za četvrto tromjesečje 2024., međutim, sada pretpostavljamo “stabilan razvoj u odjelima pakiranja” i “ponovno blago pozitivan rezultat u kartonu i papiru”, rekao je Oswald.

Međutim, za 2025. nastavio je prognozirati “slabu dinamiku potražnje na krajnjim tržištima” i “stalnu nedovoljnu iskorištenost u industriji kartona”. Tvrtka za pakiranje željela bi se suprotstaviti tome u budućnosti poboljšanjem marži i stalnim stvaranjem novca.

Nastavi čitati

Ekonomija

AMS isplata u studenom: Novac stiže ovih dana

Objavljeno

na

By

Prema podacima službe za tržište rada, broj osoba prijavljenih kao nezaposleni ili na obuci u Austriji znatno je veći nego u istom razdoblju prošle godine, te je u listopadu porastao za 9,7 posto. Ukupno 371.648 ljudi već čeka svoj AMS novac.
Krajem listopada u Austriji je 371.648 osoba bilo registrirano kao nezaposleno ili na školovanju. To znači da je broj nezaposlenih 9,7 posto ili 32.752 osobe veći nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na prošli mjesec rujan, nezaposlenih je gotovo 17.000 više.

Tih više od 371.000 ljudi već čeka na isplatu AMS novca u studenom 2024. Isplata se obično vrši retroaktivno u sljedećem mjesecu – tj. u studenom za mjesec prava listopad 2024

Auszahlungstermine im November 2024

Monat
(Anspruch)
per Überweisungper Post
Oktober 202406.11.2024 (Mittwoch)08.11.2024 (Freitag)

Ovisno da li se novac šalje virmanom na račun ili poštom, datumi se razlikuju nekoliko dana.
Datumi isplate naknade za nezaposlene od AMS Austria mogu varirati od mjeseca do mjeseca. Isplata se obično vrši početkom sljedećeg mjeseca. Novac se obično isplaćuje retroaktivno u prvom tjednu sljedećeg mjeseca. Zbog subota, nedjelja ili državnih praznika, početak isplata može varirati po mjesecu.

Da biste imali pravo na AMS novac, morate biti prijavljeni kao nezaposleni u Austriji. Iznos – tj. neto stopa zamjene – obično je 55 posto zadnje plaće.

Nastavi čitati

Ekonomija

Ogroman red prije otvaranja nove trgovine u SCS-u

Objavljeno

na

By

U ranim jutarnjim satima stotine ljudi već su stajale ispred Media Markta u Vösendorfu.

Nakon obnove, Media Markt je otvoren u Vösendorfu u četvrtak u 7 ujutro. Čudne scene događale su se ispred dućana već oko 6 ujutro, gotovo da je izgledalo kao da je danas sve besplatno.

No, kupci su očito namirisali ekstremne popuste: mobiteli, laptopi, televizori itd. nudili su se po atraktivnim cijenama. Naravno samo do isteka zaliha.

Za stotine ljudi ponude za otvaranje bile su dovoljan razlog da stanu u red sat vremena prije stvarnog vremena otvaranja. Rezultat je bio red oko zgrade. Svatko je želio dočepati se jedne od željenih kupovina. Prema riječima očevidaca, red je bio dug nekoliko stotina metara.

Nastavi čitati
LM