Ekonomija
Loše ekonomske prognoze za Austriju
Izgledi instituta za ekonomska istraživanja WIFO i IHS postaju sve mračniji. Teško da očekuju povećanje gospodarske proizvodnje ove godine. Gospodarska kriza uzrokuje i nešto manji rast cijena, navodi se u ljetnoj prognozi objavljenoj u srijedu. Točnije, WIFO očekuje nulti rast za 2024., dok IHS očekuje minimalno povećanje od 0,3 posto. Inflacija ove godine ostaje iznad tri posto.
To je četvrti put zaredom da instituti povlače svoje prognoze rasta za 2024. godinu. U ožujku 2023. još uvijek su bili uvjereni da će rast ove godine iznositi 1,8 (WIFO) do 1,4 posto (IHS). U lipnju su obje pretpostavljale 1,4 posto, u listopadu 2023. samo 1,2 i 0,9 posto. Krajem 2023. prognoze su pale na 0,9 i 0,8 posto, a u ožujku na 0,2 i 0,5 posto.
Austrijsko gospodarstvo slabi već dvije godine, navodi WIFO. To je posebno zbog problema u industriji i građevinarstvu. U 2025. godini industrija bi ponovno trebala dobiti poticaj zahvaljujući poticajima iz inozemstva, WIFO u idućoj godini očekuje gospodarski rast od 1,5 posto. IHS je, međutim, uvjeren da će uzlet započeti u drugoj polovici 2024. To je još uvijek dovoljno za rast od 0,3 posto, a u 2025. očekuje se rast BDP-a od 1,6 posto.
WIFO računa i BDP po stanovniku za koji se ove godine očekuje pad od 0,1 posto s obzirom na rast stanovništva. Istodobno, udio ljudi u riziku od siromaštva – u privatnim kućanstvima s raspoloživim dohotkom ispod 60 posto medijana dohotka – raste s 15,4 na 15,7 posto.
WIFO i IHS predviđaju nastavak pada inflacije. Potrošačke cijene bi ove godine trebale porasti za 3,4 posto prema WIFO-u i 3,2 posto prema IHS-u. Prije tri mjeseca očekivali su oko 0,4 postotna boda više. To znači da Austrija ostaje znatno iznad cilja ECB-a od dva posto inflacije. Čak i u 2025., WIFO od 2,5 posto i IHS od 2,7 posto vide inflaciju i dalje primjetno iznad ciljane vrijednosti.
Unatoč slabom gospodarstvu, domaće gospodarstvo otvara dodatna radna mjesta, posebice u uslužnom sektoru. Ipak, dva zavoda slažu se da će stopa nezaposlenosti ove godine porasti za pola postotnog boda na 6,9 posto. Razlog tome je sve veća ponuda radne snage. U 2025. godini stopa nezaposlenosti lagano će pasti: prema WIFO-u na 6,7 posto, a prema IHS-u na 6,6 posto.
U usporedbi s prognozom prije tri mjeseca, novi će dug porasti prilično značajno na oko 3,0 posto, no instituti su podijeljeni oko toga hoće li vrijednost biti malo iznad ili ispod. IHS je optimističniji i daje Austriji točno 3,0 posto deficita ove godine i 2,9 posto deficita 2025. godine. WIFO, s druge strane, očekuje kršenje obveza iz Maastrichta u obje godine na 3,2 i 3,1 posto.
WIFO pretpostavlja da će ove godine emisije stakleničkih plinova pasti za 2,7 posto na 67,69 milijuna tona ekvivalenta CO2, a 2025. doći će do daljnjeg pada od 0,2 posto.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
