Panorama
Ljetna sezona u Hrvatskoj: Očekuje se više od 180 aviolinija

Prema analizi trenutno aktivnih, ali i najavljenih aviolinija, koju je napravila Hrvatska turistička zajednica, u ljetnoj sezoni 2021. prema Hrvatskoj u najavi je prometovanje više od 180 aviolinija. Najveći broj avio linija očekuje se s tržišta Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Poljske.
„Mnoge aviokompanije uvele su i najavile letove prema Hrvatskoj na temelju turističke potražnje i interesa koji je vrlo izražen za našom zemljom na brojnim tržištima. Uvelike nam pomaže i pozicija Hrvatske kao sigurne i poželjne destinacije. Naravno, konačni će rezultati u ovoj godini ponajviše ovisiti o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj pa i ovom prilikom sve građane, partnere, turističke djelatnike i sve ostale pozivam na odgovorno ponašanje i pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera. Samo tako možemo obraniti prošlogodišnju poziciju vodeće turističke destinacije Mediterana“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, dodavši kako će hrvatske i inozemne destinacije povezivati i nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines.
Kada govorimo o linijama s tržišta Velike Britanije, Ryanair najavljuje letove iz Liverpoola, Edinbourgha i Newcastla za Zadar, British Airways najavljuje letove iz Londona za Split, Dubrovnik i Pulu, dok će easyJet povezivati London s Pulom, Zadrom, Splitom i Dubrovnikom. Iz ove kompanije također najavljuju još nekoliko letova iz gradova kao što su Glasgow, Bristol, Belfast i Manchester, a koji će također biti povezani s hrvatskim zračnim lukama. Jet2.com najavljuje letove iz Manchestera za Pulu, Split i Dubrovnik, a hrvatske zračne luke će aviolinijama povezivati i sa gradovima Leeds, Birmingham i Newcastle.
Lufthansa s tržišta Njemačke najavljuje uvođenje linije Frankfurt-Rijeka, a također se planira i linija Zagreb – München, dok bi Ryanair tijekom ljetnih mjeseci trebao povezivati Zadar sa zračnim lukama Berlin, Köln, Karlsruhe i Memmingen, a dodatno planiraju uvođenje linije koja će Zagreb povezivati s Dortmundom, Frankfurtom, Karlsruheom i Memmingenom. Hrvatske i njemačke destinacije povezivat će i aviokompanija Eurowings, koja će u svibnju obnoviti promet prema više hrvatskih zračnih luka te ukupno imati čak 10 redovnih linija prema četiri hrvatske zračne luke – Zagrebu, Rijeci, Zadru i Splitu. Aktivni će biti i letovi Condora, koji će u ljetnoj sezoni, od sredine svibnja, pokrenuti tri linije prema zračnoj luci Split iz Münchena, Düsseldorfa i Frankfurta.
Dodajmo kako će hrvatske i francuske destinacije povezivati letovi aviokompanija Air France, Transavia, Ryanair i Volotea, s tržištem Poljske hrvatske će destinacije biti povezane letovima aviokompanija LOT, Wizz Air, Smartwings, Ryanair i Buzz, a naša će zemlja biti povezana i s brojnim aviolinijama s tržišta kao što su Austrija, Belgija, Češka, Italija, Irska, Nizozemska, Rusija, Ukrajina, SAD, skandinavske zemlje, Švicarska, Španjolska, Grčka, Portugal, Latvija, Izrael, Katar, i dr.
- Još samo nekoliko dana za prijavu za bonus do 340 eura u Austriji
- Austrija: Evo kakvo nas vrijeme očekuje u novom tjednu
- Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini
- Novi bonus u Austriji: 100 eura za građane Beča s nižim primanjima
- FPÖ vjeruje u skore izbore s Kurzom na čelu ÖVP-a
Izvor: HTZ

Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura

58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika

Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi

Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
You must be logged in to post a comment Login