Connect with us

Hrvatska

LIJEPA PRIČA NEDJELJOM: Bolja strana Hrvatske

Objavljeno

na

Posljednjih dana stupce hrvatskih medija pune naslovi o novim i starim korupcijskim aferama. Bez ikakve sumnje, korupcija je rak rana hrvatskog društva i hrvatske države. Od svog osamostaljenja Hrvatska se neprestano nalazi u ciklusima velikih afera u kojima, gotovo pa po pravilu, sudjeluju i političari.

Sudjeluju dakle oni koji bi od Hrvatske trebali stvoriti modernu, stabilnu i funkcionalnu državu. Državu iz koje ljudi ne odlaze. Nažalost, svjedoci smo da je stvarnost posve drugačija. Teško je nabrojati sve korupcijske afere, teško je izračunati koliko je novca otuđeno, a još je teže nabrojati tko je od svih dosad uhićenih aktera vratio novac ili pak završio u zatvoru na neki razumniji period. O nepotizmu, korupciji, bezakonju i svemu sličnom mogli bi govoriti jako dugo i neiscrpno.

Ispod radara onih koji stvaraju sliku o Hrvatskoj protekli tjedan su prošle vijesti o ljudima koji Hrvatsku čine boljom, ali ljepšom sredinom. Ti ljudi zaslužuju da se o njima piše svaki dan. Zbog njih znamo, da pored svega, Hrvatska ima budućnost. Znamo da Hrvatska ima i neko drugo, svjetlije lice. Poduzetno, marljivo, uspješno i svjetski prepoznatljivo.

U birokratiziranoj državi, punoj regulacija, poreza, prireza te s gotovo sramotnom ekonomskom slobodom tri hrvatske tvrtke su u tjedan dana ostvarile svjetski prepoznatljive rezultate. Tri tvrtke pokazale su da pored superuspješnih sportaša možemo imati i superuspješne tvrtke i poduzetnike. I to u uvjetima koji za poduzetnike i razvoj poduzetništva nikako nisu povoljni.

Rimac Automobili, Nanobit i Infinum imena su tri hrvatske superuspješne i svjetski prepoznatljive tvrtke koje su već ostvarile svjetski uspjeh. Rimac automobili su već prepoznati kao velika hrvatska priča koja zapošljava veliki broj ljudi i koja polako postaje svjetski prepoznatljiva. Protekli tjedan britanski “Car Magazine” izvijestio je da se Rimac Automobili spremaju preuzeti Bugatti od njegovog vlasnika Volkswagen grupe i to preko Porschea, tvrtke koja u Rimac Automobilima već posjeduje vlasnički udio od oko 15 posto.

Upravo s Porscheom u ozbiljnu suradnju ulazi i hrvatska IT tvrtka Infinum. Oni planiraju osnivanje zajedničke tvrtke pod imenom “Porsche Digital Croatia”. Zajednička tvrtka bavit će se pitanjima dizajna i razvoja softvera, umjetne inteligencije i strojnog učenja, a Porsche će u nju uložiti najmanje 10 milijuna eura.

Treći veliki uspjeh ostvarila je hrvatska IT tvrtka Nanobit koja je 2008. osnovana kao tech startup posvećen kreiranju mobilnih gaming aplikacija. Nanobit je odlučila kupiti švedska Stillfront grupa, jedna od vodećih svjetskih gaming kompanija u free-to-play segmentu. Stillfront će najprije kupiti 78% udjela za 100 milijuna dolara. Nakon dvije godine Stillfront će kupiti ostatak udjela u Nanobitu za ukupan iznos od 148 milijuna dolara. Svjetski vrijedna priča.

Što je zajedničko ovim tvrtkama? Sve su krenule od nule, kao startupi, a danas vrijede ogromne iznose i zapošljavaju veliki broj ljudi. Bez ozbira što će se dogoditi sa najavljenim poslovnim transakcijama, sve tri tvrtke su ostvarile ogroman uspjeh na svjetskom tržištu. Sve tri tvrtke pobijedile su ogromne birokratske prepreke (i još se bore s njima) u Hrvatskoj. One su dokaz kako Hrvatska nisu samo korupcija i nepotizam, nego uspjeh i predan rad. O tvrtkama i njihovim liderima bi se dalo štošta toga napisati, no njihov uspjeh govori sam za sebe.

Što država može naučiti iz ova tri primjera. Ako je dovoljno pametna – jako puno. Zastarjele ekonomske modele i porezne politike u Hrvatskoj treba mijenjati. Važnije od svega, Hrvatska mora shvatiti u kojem smjeru želi krenuti. Hrvatska politika se mora okrenuti novim i modernim tehnologijama i u tom smjeru mora kreirati svoje ekonomske politike. U istom smjeru treba prilagoditi i svoj obrazovni sustav. Hrvatska mora postati zemlja ideja, tehnologije i razvoja. U samo tjedan dana dobili smo tri sjajna primjera da se to itekako može isplatiti. Dobili smo putokaz kojim bi se moglo krenuti.

Hrvatska nisu samo nepotizam i korupcija. Imamo tri sjajna primjera koja pokazuju da postoji i ona druga – bolja Hrvatska.

Robert Pandža
Foto: wikipedia.hr / rimac automobili / nanobit / facebook / ilustracija

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Hrvatska

Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok

Objavljeno

na

U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.

Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.

Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?

“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.

I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca. 

“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže  Goran.

Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.

“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.

PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.

“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.

Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.

Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.

“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.

Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.

“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”

Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.

Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€

Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€

“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.

Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.

Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.

Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”

Objavljeno

na

By

U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.

Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.

“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.

Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore. 

“DANAS OPĆI BOJKOT!

Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.

“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!

Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.

Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca

Objavljeno

na

Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.

“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.

Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.

Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.

Nastavi čitati
LM