Vijesti
Legendarni bečki Prater, zbavani park i zelena oaza
Skriven u srcu Beča, Prater je ikonični zabavni park i zeleno prostranstvo koje već stoljećima oduševljava posjetitelje. Sa svojom bogatom poviješću, raznovrsnim atrakcijama i slikovitim krajolicima, Prater nudi očaravajući bijeg za lokalno stanovništvo i turiste. Bilo da ste ljubitelj uzbuđenja, povjesničar ili netko tko želi uživati u mirnoj šetnji prirodom, Prater ima nešto za svakoga.
Pogled u Povijest
Povijest Pratera datira iz 1766. godine kada je car Josip II. otvorio lovište za javnost, pretvarajući ga u rekreacijsko područje. Tijekom godina, razvilo se u omiljeno odredište, dobivši svoje zabavne parkovne značajke u 19. stoljeću. Wiener Riesenrad, ili Divovski panoramski kotač, možda je najpoznatiji simbol Pratera. Podignut 1897. godine u čast Zlatnog jubileja cara Franje Josipa I., ostaje jedan od najprepoznatljivijih bečkih simbola i nudi panoramski pogled na grad.
Atrakcije i Zabava
Praterov zabavni park, poznat kao Wurstelprater, je živopisna zemlja čuda koja sadrži mješavinu tradicionalnih i modernih atrakcija. Posjetitelji mogu doživjeti nalet adrenalina na roller coasterima, sudaraljkama i kućama strave. Prater Turm, leteća ljuljačka visoka 117 metara, obećava zadivljujući pogled i uzbudljive okrete.
Za one koji preferiraju opuštenije iskustvo, Liliputbahn, minijaturna željeznica, pruža šarmantan obilazak prostranih parkovnih površina. Muzej Madame Tussauds u Beču, smješten unutar Pratera, nudi priliku za susret s realističnim voštanim figurama slavnih osoba, povijesnih ličnosti i ikona pop kulture.
Zeleni Prostori i Priroda
Iza uzbudljivih vožnji i atrakcija, Prater se može pohvaliti ogromnim zelenim površinama, što ga čini idealnim mjestom za aktivnosti na otvorenom i opuštanje. Hauptallee, avenija duga 4,5 kilometra obrubljena kestenovima, savršena je za trčanje, bicikliranje ili ležerne šetnje. Tijekom proljeća, avenija se pretvara u slikoviti svod od cvjetova, stvarajući scenski ugođaj za posjetitelje.
Prater također ima mirno i spokojno područje poznato kao Jesuitenwiese, velika livada popularna za piknike, sunčanje i razne sportske aktivnosti. Bujni krajolici i mirni ribnjaci Zelenog Pratera čine ga rajem za ljubitelje prirode i one koji traže predah od gradske vreve.
Kulinarija
Nijedan posjet Prateru nije potpun bez uživanja u kulinarskoj ponudi. Park je posut brojnim restoranima, od tradicionalnih bečkih kafića do međunarodnih štandova s hranom. Posjetitelji mogu kušati klasična austrijska jela poput Wiener Schnitzela i Apfelstrudela ili uživati u osvježavajućem piću u jednom od mnogih pivskih vrtova.
Schweizerhaus, povijesni pivski vrt, poznat je po svojoj hrskavoj Stelze (svinjska koljenica) i svježe pivu. Omiljeno je mjesto za domaće stanovništvo i turiste koji žele uživati u obilnoj hrani u veseloj atmosferi.
Događaji i Festivali
Prater je središte aktivnosti tijekom cijele godine, domaćin raznih događanja i festivala koji privlače posjetitelje iz cijelog svijeta. Godišnji Praterfest, koji se održava u proljeće, sadrži glazbu uživo, nastupe i svečanu atmosferu koja slavi živahni duh parka. Tijekom blagdanske sezone, Prater se pretvara u zimski raj sa svojim božićnim sajmovima, klizalištima i blagdanskim ukrasima.
Prater je više od običnog zabavnog parka; to je kulturno i povijesno blago koje hvata bit Beča. Njegova mješavina uzbudljivih atrakcija, mirnih zelenih prostora i bogate baštine čini ga nezaobilaznim odredištem za svakoga tko istražuje austrijsku prijestolnicu. Bilo da tražite avanturu, opuštanje ili okus bečke kulture, Prater obećava nezaboravno iskustvo koje će vas očarati i potaknuti da se vratite.
Austrija
Sve više mladih muškaraca u Austriji u dugovima – prosječno 86.000 eura minusa
Austrija se već treću godinu zaredom nalazi u recesiji, a sve veći broj građana više ne može podmirivati osnovne životne potrebe. Prema izvješću Savjetovališta za dužnike u Donjoj Austriji, broj korisnika pomoći porastao je u 2024. za gotovo 10 %.
Prema riječima direktora centra, Michaela Lackenbergera, prosječni klijent je muškarac mlađi od 40 godina, a dug iznosi u prosjeku 86.000 eura – što je značajan porast u odnosu na 2023., kada je prosječan dug iznosio 74.000 eura.
Lackenberger naglašava kako su uzroci zaduženosti rijetko pretjerana potrošnja – samo kod 2 do 5 % slučajeva. Najčešći razlozi su gubitak posla, inflacija, životne nedaće i rastava. U mnogim slučajevima uzroci se kombiniraju, a posebno su pogođene skupine s niskim prihodima.
Jedan od ključnih problema su i visoke cijene energije. Početkom 2025. inflacija u Austriji iznosila je 3,2 %, potaknuta ukidanjem državnih potpora za energiju i rastom mrežnih naknada. Mnogi građani žive u unajmljenim stanovima i nemaju mogućnost biranja energetskog opskrbljivača.
Austrijsko gospodarstvo bilježi najveću recesiju među svim članicama EU – BDP je 2024. pao za 1,2 %. Brojne privatne osobe i poduzeća suočeni su s prezaduženošću, što dovodi do sve više stečajeva i gubitaka radnih mjesta.
Lackenberger upozorava i na nedostatak financijske pismenosti. Potrebno je obrazovanje koje će građane zaštititi od skrivenih troškova, agresivnih prodajnih taktika i visokih kamata. Upozorava i na opasnosti zaduživanja kod banaka: “Banke su godinama olako davale kredite, a sada su glavni vjerovnici gotovo svim našim klijentima.”
Kao posljednje rješenje ostaje privatni stečaj. Međutim, i tu dolazi do promjena – postojeća pravila istječu u srpnju 2026., a nova bi mogla značiti dulji postupak otplate, čak i do pet godina. Lackenberger zaključuje: “Ako ne dođe do nove regulative, savjetovališta za dužnike bit će preopterećena.”
Vijesti
Nove potpore za radnike: Ovisno o saveznoj pokrajini moguće je dobiti 1.200 eura izravno na račun
Tijekom 2025. godine radnici u Austriji ponovno mogu ostvariti pravo na različite novčane potpore, koje se razlikuju ovisno o saveznoj pokrajini. Iznosi se kreću od nekoliko stotina pa sve do 1.200 eura po osobi, a potpore su posebno namijenjene osobama koje svakodnevno putuju na posao, kako bi im se ublažili troškovi prijevoza.
Donja Austrija – do 1.200 eura
U Donjoj Austriji radnici mogu ostvariti do 1.000 eura kroz tzv. „NÖ Pendlerhilfe“, a uz korištenje javnog prijevoza i dodatni eko-bonus, potpora može doseći 1.200 eura. Potrebno je imati prebivalište u Donjoj Austriji i udaljenost do radnog mjesta od najmanje 25 km. Maksimalni mjesečni prihodi ovise o obiteljskom statusu i broju djece.
Burgenland (Gradišće) – do 850 eura
U Gradišću je dostupan novi prijevozni dodatak do 850 eura. Uvjet su prebivalište u pokrajini, minimalna udaljenost do posla od 20 km te godišnji bruto prihod ispod 50.000 eura (uz povećanje granice po djetetu za samohrane roditelje). Visina potpore ovisi o udaljenosti.
Kärnten (Koruška) – do 825 eura
U Koruškoj se prijevozni dodatak može ostvariti za 2024. godinu u iznosu do 825 eura. Potrebno je prebivalište u Koruškoj, udaljenost do radnog mjesta od barem 5 km, a prihod ne smije premašiti 31.680 eura (privatno vozilo) ili 35.000 eura (javnim prijevozom).
Gornja Austrija – do 421 eura
Gornja Austrija nudi „OÖ Pendlerhilfe“ u iznosu do 421 eura. Uvjet je udaljenost do posla od najmanje 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura (povećanje granice za svako dijete). Iznos ovisi o udaljenosti.
Steiermark (Štajerska)– do 389 eura
U Štajerskoj se potpora za putne troškove isplaćuje retroaktivno za 2024. godinu, u maksimalnom iznosu od 389 eura. Uvjet je minimalna udaljenost do posla od 25 km i godišnji prihod ispod 35.000 eura. Prijava je moguća do kraja 2025.
Ove potpore predstavljaju važno financijsko olakšanje za mnoge radnike, osobito one koji svakodnevno putuju veću udaljenost do posla.
Vijesti
Austrijska vlada planira strože mjere za maloljetne počinitelje kaznenih djela
Zbog značajnog porasta kriminala među djecom od 10 do 14 godina, austrijska vlada razmatra uvođenje strožih mjera – uključujući zatvoru slične oblike smještaja za maloljetne počinitelje kaznenih djela.
Prema najnovijim policijskim statistikama, broj kaznenih prijava protiv djece u toj dobnoj skupini gotovo se udvostručio – s 6.300 prijava u 2020. na čak 12.000 u 2024. godini. Gotovo polovicu počinitelja (48%) čine djeca stranog porijekla, a posebno se ističe udio sirijskih državljana.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner predlaže da se djeca s izraženim delinkventnim ponašanjem smještaju u posebne ustanove koje bi imale karakter “zatvorskih zajednica”, u kojima bi im se mogla ograničiti sloboda kretanja. Za to bi bilo potrebno izmijeniti postojeći zakon o boravku u ustanovama, kako bi se omogućilo legalno uvođenje takvih mjera i nadzor izlazaka.
Međutim, prijedlog izaziva kontroverze. Stručnjaci iz područja prava i dječje skrbi izražavaju zabrinutost. Pravni stručnjaci upozoravaju da trenutni zakon predviđa ograničavanje slobode isključivo za osobe s invaliditetom, a ne za zdravu djecu. Istodobno, predstavnici dječjih ustanova smatraju da je zaključavanje djece prihvatljivo samo u iznimnim slučajevima i uz stručno vodstvo i brigu odraslih.
