Austrija
Kurz: Imam puno prijatelja s balkanskim korijenima
Stručnjaci su demantirali njegovu interpretaciju brojki, prema kojima su osobe sa Zapadnog Balkana (uključujući Hrvatsku) donijeli virus u Austriju u kolovozu. Pročitajte detalje:
Na posljednjoj konferenciji za medije, kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) je izjavio kako je virus u Austriju donesen „ponajviše preko povratnika s putovanja i pogotovo preko osoba koje su u svojim matičnim zemljama provele ljeto“. Fokus je stavio na „posjete obiteljima na Balkanu“, zbog čega je dobio mnogo kritika, kako od vicekancelara i opozicije, tako i od osoba s migracijskom pozadinom „s Balkana“.
Kasnije je u intervjuu za ORF-ov dnevnik „ZIB2“ izjavio kako su ponajviše povratnici s putovanja na ljeto donijeli „iz svojih matičnih zemalja“ virus u Austriju, a fokusirao se tada na Zapadni Balkan. U Austriji je nakon prvog lockdowna bilo „jako, jako malo zaraze“.
Vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) je komentirao Kurzove izjave te je rekao kako kancelar nije pokazao „dovoljno senzibiliteta“. Kogler je dodao da Kurz treba pokazati više suosjećanja za osobe koje s korijenima sa Zapadnog Balkana jer upravo te osobe rade u staračkim domovima i bolnicama. Koglerove izjave Kurz je ocijenio „apsurdnim“. U intervju za vn.at i vol.at je izjavio: „Svatko, tko me poznaje, zna, kako sam usko vezan sa Zapadnim Balkanom“.
Kurza su kritizirali i bečki gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ), vijećnik za integracije i budući dogradonačelnik Beča Christoph Wiederkehr (NEOS) te čelnica SPÖ-a Pamela Rendi-Wagner.
U spomenutom intervjuu se Kurz pravdao kako je Zapadni Balkan regija koju je najviše posjetio te kako „ima mnoge prijatelje s korijenima tamo“: „Imam prijateljske odnose s tamošnjim predsjednicima Vlada“ te „uske veze“ s tom regijom.
Još jednom je objasnio svoju izjavu s ‘donesenim’ virusom u Austriju, budući da je na ljeto najviše zaraza uneseno „iz Zapadnog Balkana i Hrvatske“. Za to je spomenuo brojke AGES-a za dva tjedna u kolovozu, gdje je jedna trećina zaraze povezana sa Zapadnim Balkanom. Iz AGES-a su još jednom potvrdili kako njihove brojke ne sadržavaju nacionalnost ili migracijsku pozadinu.
Zaraze sa Zapadnim Balkanom povezane ponajviše s Austrijancima
Matematičar i statističar Erich Neuwirth je za dnevni list „Standard“ objasnio brojke AGES-a za dva ljetna tjedna od 10. do 23. kolovoza. U tom periodu je postotak zaraženih povezanih sa „Zapadnim Balkanom“ bio 29 do 34 posto. Neuwirth objašnjava kako su brojke „čisto geografske, opisuju regiju gdje su se osobe zarazile sa SARS-CoV-2 virusom. U ovom slučaju Hrvatska spada pod Zapadni Balkan“. Brojke se ne odnose na nacionalnost zaraženih osoba. Riječ je o velikom broju austrijskih turista, koji su se nakon upozorenja od putovanja vratili u Austriju. Prije i poslije ta dva tjedna je postotak zaraženih s područja Zapadnog Balkana bio dva do tri posto.
Antonio Šećerović
Foto: Dragan Tatić | BKA
Austrija
Gdje se u Austriji živi najzdravije? Ova lista otkriva detalje
Austrijsko zdravstveno izvješće 2024/25 (IFES je proveo 1013 intervjua u ime farmaceutske tvrtke Sandoz) pokazuje velike regionalne razlike u procjeni vlastitog zdravlja i zadovoljstva austrijskim zdravstvenim sustavom.
Stanovnici Tirola i Vorarlberga osjećaju se daleko najzdravije. Na pitanje kakvo je njihovo trenutno zdravstveno stanje, punih 84 posto u Vorarlbergu odgovorilo je “vrlo dobro” ili “dobro”, a u Tirolu 74 posto. Ove savezne države također su na vrhu liste kada je riječ o mentalnom zdravlju.
Gornja Austrija je na posljednjem mjestu po tjelesnom i mentalnom zdravlju. Jer ovdje se samo 60 posto osjeća “vrlo dobro” i “dobro” kada je riječ o fizičkom zdravlju, a samo 64 posto osjeća se “vrlo dobro” i “dobro” kada je riječ o mentalnom zdravlju.
Ovi se rezultati odražavaju i na zadovoljstvo zdravstvenim sustavom. Ne iznenađuje da su stanovnici Tirola i Vorarlberga također najzadovoljniji austrijskim sustavom. Najnezadovoljniji su, pak, Gradišćani.
Iako su Gradišćani najnezadovoljniji zdravstvenim sustavom, oni ipak najčešće odlaze liječniku. Dvanaest posto odlazi liječniku jednom tjedno ili barem nekoliko puta mjesečno. Isto vrijedi i za Bečane. I tu se ponovno ističu Vorarlberžani, jer prema vlastitim izjavama njih sedam posto nikad ne ide liječniku ili k bolnici.
Više od polovice (točnije 53 posto) ispitanih u dvjema saveznim državama svakodnevno uzima tablete, sokove i tablete. Stanovnici Donje Austrije smatraju se vrlo dobro informiranim o lijekovima, kao i Štajerci s 57 posto, te dvije savezne države vode na listi.
Peter Stenico, predsjednik Sandoza Austrija, kaže o izvješću: “S jedne strane, želimo informirati stanovništvo, a s druge strane, pružiti interesnim skupinama u zdravstvenom sustavu činjenice koje vrijedi ponovno pogledati. što točnije poznajemo potrebe pacijenata, to ih možemo bolje osigurati. Velike razlike u zdravlju i zadovoljstvu zdravstvenim sustavom trebale bi biti razlog da se zdravstvena politika bolje sagleda.”
Austrija
Idete uskoro na put? Ovako možete najlakše kupiti vinjete i plaćati sigurno prilikom putovanja
Austrijska vinjeta za autoceste dostupna je za lijepljenje i kao digitalna vinjeta. Osim toga, postoje cestarine za prolaze kao što su autoceste Brenner i Tauern (cestarine) i tunele. Za vozila preko 3,5 tone potreban je GO Box.
Važno: GO-Box mora uvijek ostati aktiviran – čak i na dionicama autocesta u Austriji bez naplate cestarine.
Ako želite kupiti vinjetu za Austriju, obratite pozornost na različita razdoblja valjanosti. Ove i druge važne informacije o cestarinama u Austriji možete pronaći ovdje, prenosi kroativ.at. Najlakše je pak kupiti putem Aircash aplikacije.
Uz nekoliko iznimaka, mreža austrijskih autocesta i brzih cesta podliježe naplati cestarine. Za vozila do 3,5 t potrebna je vinjeta, na nekim se rutama naplaćuje posebna cestarina. Za vozila iznad 3,5 t cestarina se naplaćuje prema kilometraži putem GO-Boxa.
Sljedeće dionice autocesta su bez vinjeta od prosinca 2019. godine:
A1 Westautobahn (granični prijelaz Walserberg za Salzburg-Nord), pokrajina Salzburg
A12 Inntalautobahn (granični prijelaz Kiefersfelden do Kufstein-Süd), Tirol
A14 (granični prijelaz Hörbranz prema Hohenemsu), Vorarlberg. Nema potrebe za vinjetom do križanja 23 Hohenems Diepoldsau. Kada vozite do čvora 27 Altach, potrebna je vinjeta!
A26 (Linzer Autobahn – trenutno još u izgradnji, uključujući novi viseći most na Dunavu), Gornja Austrija. Vinjeta je potrebna samo nakon što se završi cijela A26 i spoj na A7. A7 (Mühlkreisautobahn blizu Linza, Gornja Austrija) od rujna 2021. ponovno je podložna vinjeti. Dovršena su dva nova mosta na Dunavu u Linzu.
Od 1. prosinca 2023. primjenjuje se drugačije ograničenje težine za uvjete cestarine za kampere iznad 3,5 t: ono što je sada odlučujuće je tehnički dopuštena ukupna masa (tzGm), a ne više najveća dopuštena ukupna masa (gvG). Vozila preko 3,5 t ukupne težine (prije 3,5 t ukupne težine) zahtijevaju GO box, vozila ispod 3,5 t ukupne težine trebaju vinjetu i moraju platiti cestarinu. Potencijalno više vozila stoga treba imati GO Box, budući da je tehnički dopuštena ukupna masa često veća od 3,5 t. Prijelazno razdoblje od 5 godina traje do kraja siječnja 2029. za vozila koja su prvi put registrirana prije prosinca 2023. Konkretno: kamperima s većom od 3,5 t ukupne težine, ali manjom od 3,5 t ukupne težine, koja su prvi put registrirana prije prosinca 2023., zasad nije potreban GO Box.
Za prikolice nije potrebna vinjeta. Odlučujući čimbenik za uvjet vinjete je težina vučnog vozila ispod 3,5 t Gm. U alpskim tunelima i na prijevojima moguća su druga odstupanja i ograničenja.
Za kampere ispod 3,5 t tzGm potrebna je vinjeta. Kamp kuće preko 3,5 t plaćaju cestarinu prema kilometraži i moraju biti opremljene GO-Boxom, vinjeta nije potrebna. Daljnje razlike i ograničenja moguća su u alpskim tunelima i na prijevojima.
Vinjeta za vozila do 3,5 t dostupna je u digitalnom obliku i kao klasična samoljepljiva vinjeta.
Naljepnica je dostupna u pretprodaji na svim prodajnim mjestima ADAC-a, putem ADAC online shopa ili na telefon +49 89 558 95 96 97 (pon-sub 8-20 h) kao i na benzinskim crpkama uz granicu i u ASFINAG-u. prodajne i naplatne kućice. Najlakše je pak kupiti putem Aircash aplikacije.
Digitalna vinjeta vezana je uz registarsku pločicu vozila i dostupna je u svim sudjelujućim podružnicama ADAC-a iu bazama ÖAMTC-a. 10-dnevna vinjeta i nova 1-dnevna vinjeta (od prosinca 2023.) dostupne su online na ADAC portalu za naplatu cestarine. 1-dnevna vinjeta dostupna je samo u digitalnom obliku, a ne kao samoljepljiva vinjeta. Obje vinjete vrijede odmah. Dvomjesečne i godišnje vinjete moguće je naručiti i online u ASFINAG webshopu ili putem ASFINAG aplikacije, ali vrijedi 18-dnevno razdoblje blokade za online kupnju. Najlakše je pak kupiti putem Aircash aplikacije.
Godišnja vinjeta vrijedi od prosinca prije i zaključno sa siječnjem nakon tiskane kalendarske godine. Vinjeta od 2 mjeseca i vinjeta od 10 dana vrijede od slobodno odabranog datuma za navedeno razdoblje.
Ljepljiva vinjeta mora biti pričvršćena na unutarnju stranu vjetrobranskog stakla na način da je jasno vidljiva i kontrolirana izvana; Na motociklima se mora lijepiti na glatki dio koji je teško zamijeniti.
Kako bi se izbjegli problemi tijekom kontrola, vinjete je potrebno skidati s vjetrobranskog stakla nakon što im istekne valjanost.
Austrija
Sezona putovanja kreće. Što se smije, a što ne smije prenijeti preko granice EU
U nastavku donosimo detaljan pregled što se smije, a što ne smije nositi preko granice kada putujete iz BiH u Hrvatsku.
Zbog blagdana Svih svetih i Dana mrtvih i školskih praznika se očekuje pojačan promet na cestama. Uvećan broj vozila može se očekivati na graničnim prijelazima BiH s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom.
Ako ovih dana planirate iz BiH, budite oprezni i ne dopustite da vam neinformiranost isprazni novčanike. Donosimo detaljan pregled što se smije, a što nikako ne smije nositi preko granice kada iz BiH ulazite u Hrvatsku. I dok su nekada iz domovine odlazili punih vrećica, uglavnom suhog mesa, kobasica, sireva, tradicionalnog domaćeg alkoholnog pića, više kutija cigareta…, danas je to prošlost, i to najviše zbog strogih kontrola na granicama. Neki su se, pak, podsjetimo se ranijih slučajeva, oglušili na stroge zabrane pa platili velike iznose kazni, piše večernji.ba.
Javnost se sjeća putnika koji je pokušao iz BiH u Hrvatsku prevesti 7,5 kilograma suhog mesa i 34 kutije cigareta. Ni jedan od navedenih proizvoda nije prijavljen carini pa je putniku sve oduzeto, a uz to je morao platiti kaznu od 1650 eura. Jedan putnik kažnjen je zbog 10 glavica kupusa s čak 680 eura, odnosno oko 1327 KM.
Nije se dobro proveo ni putnik koji je iz BiH ponio 7 kilograma ljutih kobasica. On je zbog toga morao platiti čak 1858 eura, odnosno 3644 KM. Sličnih primjera bilo je puno, a kako se i vi ne biste našli ekspresno ispražnjenog novčanika, dobro se informirajte što smijete, a što ni za “živu glavu” ne smijete unijeti u Hrvatsku. Kako se navodi na službenoj stranici Carinske uprave Republike Hrvatske, iz trećih zemalja, kojima pripada i BiH, ne smije se unijeti ni gram mesa, mlijeka i njihovih proizvoda.
Za razliku od nekadašnjih 10 kutija cigareta, danas se mogu unijeti samo dvije. Proizvoda iz ribarstva (uključujući svježu, sušenu, kuhanu, osoljenu ili dimljenu ribu i određene ljuskare ili mekušce poput kozica, rakova, neživih dagnji i neživih kamenica), pod uvjetom da je svježa riba eviscerirana (izvađena joj je utroba), moguće je unijeti 20 kilograma.
Proizvoda životinjskog podrijetla, poput meda, jaja, mesa puževa, žabljih krakova, u Hrvatsku je moguće uvjeti u težini od 2 kilograma. Isto toliko moguće je unijeti mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad, kao i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga.
Moguće je unijeti i dva kilograma hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uvjete da ne zahtijevaju držanje u hladnjaku prije otvaranja, da je riječ o komercijalno upakiranom proizvodu s jasnom oznakom proizvođača (proizvod ne smije biti pripremljen kod kuće) te pakiranje nije otvarano, osim ako se proizvod trenutačno koristi), navodi se na stranici carinske uprave Hrvatske.
Neke namirnice moguće je unijeti bez ograničenja, navodi se na stanici, a to su kruh, kolači, keksi, vafli i oblatne, dvopek, tostirani kruh i slični prepečeni proizvodi s manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran.
Informiranost i oprez
Među proizvodima koji se mogu unijeti u neograničenim količinama u Hrvatsku su koncentrati juhe i poboljšivači okusa pakirani za krajnjeg potrošača s manje od 50 posto ribljih ulja, praha ili ekstrakata koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran (npr. temeljci i začini pakirani za krajnjeg korisnika koji sadrže manje od 50 posto ribljih ulja, praha ili ekstrakata), jasno je navedeno na popisu onoga što smijete/ne smijete unijeti u Hrvatsku.
Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH su još lani najavili i pojačane mjere na bh. granicama. Iz UNO-a BiH ranije su za medije objasnili kako se te kontrole odnose na putnike i robe te kontrolu gotovine koja se prenosi preko granice. Apelirali su i na sve putnike da prijave Carinskoj službi sve što prenose preko granice, a vrjednije je od 600 KM kada je u pitanju unos robe u carinsko područje BiH, odnosno sve što je više od 20.000 KM kad je u pitanju prijenos novca preko granice, kako ne bi počinili prekršaj.
Navode kako sve prekršaje, pa tako i carinske, rješavaju nadležni sudovi koji u konačnim odlukama utvrđuju postojanje prekršaja i izriču kaznu. Ako ovih dana planirate preko granice, budite oprezni i ne dopustite da vam neinformiranost isprazni novčanike.
