Austrija
Kupališna sezona na bečkim gradskim bazenima od danas službeno otvorena
Kupališna sezona na bečkim gradskim bazenima službeno je otvorena od danas – 2. svibnja. Svoja vrata otvorilo je 17 vanjskih i 11 obiteljskih bazena ovaj put ikakvih ograničenja i preporuka zbog pandemije. Zamjenik gradonačelnika i gradski vijećnik zadužen za bečka kupališta Christoph Wiederkehr i voditelj odjela MA 44 Hubert Teubenbacher prethodno su posjetili Großfeldsiedlungsbad i predstavili novosti ovogodišnje sezone kupanja.
Unatoč niskim temperaturama početkom travnja, djelatnici Bečkih kupališta radili su puna četiri tjedna kako bi svi bazeni, kupališta i sunčališta izgledali kako trebaju izgledati.
„Bečki bazeni su spremni! Veselimo se nadolazećoj sezoni kupanja koja će Bečanima priuštiti nezaboravno ljeto puno zabave. I ove godine gostima Bečkih bazena na raspolaganju je raznolika ponuda – poput programa za djecu ili tečajeva plivanja i sporta. Od srca zahvaljujemo našem timu koji je vrijedno radio kako bi pripremio sve za uspješnu sezonu”, rekao je zamjenik gradonačelnika i gradski vijećnik odgovoran za Bečka kupališta Christoph Wiederkehr.
U Großfeldsiedlungsbadu već su u tijeku građevinski radovi za drugi zatvoreni bazen. Osim toga, od srpnja će se pristupiti obnovi krovišta postojeće dvorane.
Program izgradnje bazena: do 2030. uložit će se 115 milijuna eura
Uz program izgradnje dviju dvorana za treninge i tri bazena, bečka strategija izgradnje bazena do 2030 predviđa i optimalno korištenje postojećeg prostora te modernu nadogradnju ponude. U razdoblju od 2021. do 2030. godine u bečka javna kupališta bit će uloženo više od 115 milijuna eura.
U sklopu toga, Brigittenauer Bad će ove godine dobiti novi vanjski bazen. S vlastitim ulazom i vlastitim svlačionicama, vanjskim bazenom i vanjskim prostorom može se upravljati neovisno o unutarnjem bazenu kao malim vanjskim bazenom. Otvorenje je planirano za početak sezone godišnjih odmora 2023. godine, ali će unutarnji bazen zbog obnove krova biti zatvoren do listopada.
Nadalje, u Angelibadu će se obnoviti igralište za odbojku na pijesku i kombinirano igralište za nogomet i košarku. Sa 102 metra, najduži tobogan u gradskom kupalištu u Schafbergbadu bit će ponovno obnovljen. Paralelno se gradi novi bazen.
Ostali ključni projekti:
· Obnova bazena s valovima od nehrđajućeg čelika na kupalištu Gänsehäufel
· Izgradnja još tri terena za odbojku na pijesku u Gänsehäufel lidu
· Izgradnja novog dječjeg bazena na vanjskom bazenu Simmeringer
· Obnova dvorišta u Ottakringer Badu
· Učiniti Jörgerbad bez prepreka
· Izgradnja sportskih terena za nogomet, odbojku na pijesku, košarku na velikom bazenu naselja
· Izgradnja još dva igrališta za odbojku na pijesku u Schafbergbadu
· Izgradnja vrta za igranje u vodi i proširenje područja u vanjskom dijelu Jörgerbada
· Izgradnja vodenog vrta za igru u vanjskom prostoru unutarnjeg bazena Brigittenau
· Izgradnja vrta za igranje u vodi u vanjskom prostoru unutarnjeg bazena Floridsdorf
· Izgradnja sportskih terena, također za višestruku upotrebu, u Ottakringer Badu
· Obnova kupališta na Alte Donau lido
Sport, dječji klub i tečajevi plivanja za djecu
I ove godine popularni sportski i dječji animatorski programi nudit će se u bečkim kupalištima. Animatorske ekipe i odbojkaški treneri obilaze sve veće ljetne bazene. “Avanturistički tečajevi” engleskog ponovno su dostupni svakog četvrtka tijekom ljetnih praznika u obiteljskom bazenu Schweizergarten (11 h) te u vanjskim bazenima Laaerbergbad (13.30 h) i Angelibad (15.30 h).
Nakon uspješnih tečajeva plivanja za osnovnoškolce u prethodnoj godini, bečki bazeni će i u 2023. godini ponuditi više tečajeva plivanja za djecu i mlade. Tijekom ljetnih praznika 2023. najvažnije plivačke vještine mogu se naučiti na 10-dnevnom intenzivnom tečaju plivanja s maksimalno 6 polaznika po tečaju. Tečajevi se održavaju svaka dva tjedna od ponedjeljka do petka. Koštaju 100 eura po sudioniku. Registracija će biti moguća online od lipnja 2023. Na zahtjev su dostupni i tečajevi za odrasle.
Austrija
Nova austrijska vlada bi mogla ukinuti ORF porez
ORF porez na kućanstva bio je predmet mnogih kritika od svog uvođenja. Nova vlada mogla bi ga ukinuti od 2027. godine. Trenutno ORF naknada po kućanstvu košta najmanje 183,60 eura godišnje.
Od uvođenja 2024. godine, ORF pristojbu za kućanstvo (“ORF doprinos”) moraju plaćati sva kućanstva – neovisno o tome posjeduju li prijemni uređaj ili ne. Zbog toga često izaziva žestoke kritike stanovništva, zbog čega se FPÖ, primjerice, žestoko zalaže za njegovo ukidanje.
Ne samo tijekom izborne kampanje za Nacionalno vijeće, Slobodarska stranka obećala je ukinuti porez na kućanstva ako bude sudjelovala u vladi. To je ono što sada žele pokazati svojim biračima.
U pregovaračkom dokumentu za koalicijske pregovore između FPÖ-a i ÖVP-a, krajnji datum nameta na kućanstva sada je 31. prosinca 2026. To bi značilo da bi se ukinuo od 2027. godine. Međutim, ÖVP je ovu točku u pregovaračkom dokumentu označio “crveno” – tako da oko nje još nema dogovora.
Kad bi se ukinuo, ORF bi se financirao isključivo iz proračuna. Obveznici bi, pak, bili rasterećeni za najmanje 183,60 eura godišnje. Međutim, posebice s obzirom na trenutačno lošu proračunsku situaciju i potrebne uštede, bilo bi kontraproduktivno dodatno opterećivati proračun.
Naknada za kućanstvo ORF-a ostat će 15,30 eura mjesečno u 2025. godini. Uz to (kao i prije) postoje državni porezi u različitim iznosima ovisno o saveznoj državi. Ona je dakle između 183,60 i 240 eura godišnje.
Ove godine porez ne moraju plaćati sva kućanstva u Austriji. Primjerice, primatelji potpore “tzv. izravnanja” oslobođeni su naplate. Od početka godine visina standardne stope naknade iznosi 1.273,99 eura za samce i 2.009,85 eura za partnerske zajednice.
Austrija
Kickl želi snažno pooštriti politiku azila: “Cilj je nula”
Prema pregovaračkim dokumentima koji su procurili, Herbert Kickl planira oštri pristup imigraciji i azilu. Sve se to nadovezuje i na posljednje podatke iz Danske.
Prema danskom ministru za useljeništvo Kaareu Dybvadu Beku, samo je 860 zahtjeva za azil odobreno prošle godine, što je “povijesno nizak broj” (s izuzetkom godine karantina 2020.). Podneseno je ukupno 2.300 zahtjeva u Danskoj o čemu je pisao austrijski “Heute”. Državu vodi socijaldemokratkinja Mette Frederiksen, koja je najavila da želi svesti broj zahtjeva za azilom na nulu.
Čelnik kluba FPÖ Herbert Kickl reagirao je na odgovarajući članak “Heute” na Facebooku. “Cilj azila je nula, kao naš za Austriju”, rekao je, iznoseći svoj koncept za tekuće pregovore vlade. Model Frederiksen opisao je kao “tvrđavu Dansku” i osvrnuo se na “izvrsne gospodarske odnose” Danske, koja vodi “aktivnu trgovinu s drugim zemljama EU ili SAD-om”.
Potom je otrovni postskriptum upućen njegovim potencijalnim partnerima: “Zašto predstavnici ÖVP-a uvijek govore da su stroge politike azila štetne za gospodarstvo? Danska dokazuje suprotno.”
Plavo-crna koalicija se u pregovorima pozabavila i pitanjem zaoštravanja domaće politike azila – o čemu svjedoči dokument na 223 stranice o 13 potpoglavlja o kojima se raspravljalo. Smjernica Podskupine 4 (Unutarnja sigurnost) je: “Savezna vlada zalaže se za najrestriktivniju moguću politiku azila, uzimajući u obzir ustavne mogućnosti.”
“Cilj ove savezne vlade je smanjiti ilegalnu migraciju na nulu.” Međutim, pristupi ÖVP-a i FPÖ-a ponekad se razlikuju kada je u pitanju postizanje cilja. FPO inicijativa da se izvanrednim zakonom suspendira pravo na azil još nije naišla na odobravanje Narodne stranke.
Rješenja bi mogla biti i kontrole na državnoj granici, pooštravanje zakona o azilu i imigraciji, proširenje mogućnosti oduzimanja statusa zaštite za one koji imaju pravo na azil (npr. kada su na odmoru u domovini), naknade u naravi umjesto novčanih naknada. Pregovarački partneri također se slažu da treba nastaviti s deportacijama u Siriju i Afganistan. Pregovori se nastavljaju ovaj tjedan.
Austrija
Od danas u prehrambenim proizvodima i prah od ličinki žutog crva brašnara
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potvrdila je sigurnost ličinki tretiranih UV zrakama, čime je otvoren put njihovoj uporabi u prehrambenim proizvodima.
Europska komisija nedavno je ažurirala popis insekata i crva koji se mogu koristiti u prehrani unutar Europske unije. Tako će, uz već dostupne skakavce i cvrčke u prahu kao alternativne izvore proteina, tržište uskoro obogatiti i prah dobiven od cijelih ličinki velikog žutog brašnara (Tenebrio molitor). Prema novoj uredbi Europske komisije, koja stupa na snagu 10. veljače, ovaj prah moći će se dodavati raznim prehrambenim proizvodima namijenjenima prodaji na području EU.
Nova provedbena uredba Europske komisije uključuje prah ličinki brašnara na službenu listu nove hrane, reguliranu Provedbenom uredbom EU 2017/2470. Tijekom prvih pet godina od stupanja uredbe na snagu, ekskluzivno pravo na stavljanje ovog proizvoda na tržište imat će francuska tvrtka Nutri’Earth ili će to biti moguće uz njezino odobrenje. Ovaj prah namijenjen je upotrebi u širokom spektru proizvoda, uključujući kruh, peciva, kolače, tjesteninu, prerađevine od krumpira, sireve, mliječne proizvode te kompote od voća i povrća, pri čemu će morati zadovoljiti sve propisane standarde za sigurnost hrane.
Određeni europarlamentarci iz desnih političkih krugova pokušali su blokirati dodavanje ličinki na popis nove hrane, no Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potvrdila je njihovu sigurnost. Prema izvještaju Euronewsa, Bruxelles nastavlja s otvaranjem tržišta za proizvode nove generacije, a uskoro će u ponudi supermarketa biti i cijele ličinke žutog brašnara. Tvrtka Nutri’Earth podnijela je zahtjev za odobrenje prije pet godina, a sredinom 2023. EFSA je izdala pozitivno znanstveno mišljenje. Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost glasao je 15. siječnja ove godine protiv prijedloga francuskog konzervativca Laurencea Trochua za blokiranje odobrenja, s 39 glasova protiv, 32 za i šest suzdržanih.
Glavni razlog za proširenje liste nove hrane je rastuća potražnja za prehrambenim proizvodima u kombinaciji sa sve manjim prinosima u poljoprivredi. U tijeku su i dodatni zahtjevi za odobrenje drugih izvora proteina, uključujući brašno od crne vojničke muhe (Hermetia illucens larvae), cijele, blanširane i osušene trutove medonosnih pčela (Apis mellifera), prah od kućnog cvrčka (Acheta domesticus), proteinsko brašno od svježih ličinki brašnastog moljca (Tenebrio molitor) te proteinski prah od ličinki malog brašnastog crva (Alphitobius diaperinus).
You must be logged in to post a comment Login