Ekonomija
Kultna marka koju su obožavale žene na rubu bankrota

Legendarni Tupper partyji su prošlost. Proizvođač spremnika za hranu Tupperware je na rubu bankrota i ovaj će tjedan podnijeti zahtjev za stečaj.
Istoimena tvrtka postala je poznata u svijetu legendarnim Tupper partyjima. No sada je zabava izgleda gotova, proizvođač spremnika za hranu je na rubu bankrota, javlja Bloomberg pozivajući se na osobe upućene u stvar. Tvrtka bi ovaj tjedan mogla zatražiti zaštitu od bankrota, izvijestila je u ponedjeljak agencija Bloomberg
Plastične posude kao klasika dizajna i kućanstva, partyji kao kanal prodaje. Sve je to bilo jednom. Danas je tvrtka iz Orlanda (Florida) u dubokoj krizi. U knjigama kultnog brenda ima oko 700 milijuna eura duga.
Pripreme za podnošenje zahtjeva za bankrot uslijedile su nakon dugotrajnih pregovora između Tupperwarea i njegovih zajmodavaca. Tupperware nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. Tvrtka, osnovana 1946. godine koju su pedesetih godina prošlog stoljeća učinili popularnima “Tupperware partyji”, već se neko vrijeme bori s financijskim poteškoćama. Unatoč kratkom porastu tijekom pandemije koronavirusa, prodaja je pala u posljednjim kvartalima.
Kompanija je već u ožujku upozorila na probleme s likvidnošću i izrazila sumnju u daljnji opstanak. Nakon što je vijest objavljena, dionice tvrtke pale su za 15,8 posto u trgovanju izvan radnog vremena, nakon što su u redovnom trgovanju već pale za 57 posto.
Dok se maloprodaja posljednjih godina sve više premješta na internet, gdje trgovački divovi poput Amazona i Alibabe koriste ogromnu tržišnu moć kako bi snizili cijene, Tupperware se dugo vremena oslanjao na svoje klasične kanale prodaje i relativno skupe proizvode.
“Zabave su još uvijek naš prodajni model”, rekao je 2017. tadašnji izvršni direktor Rick Goings, unatoč sve jačoj konkurenciji s interneta. Izravan kontakt poznanika ili rodbine u prodaji iznimno je važan, pogotovo za mlađe osobe.

Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji

Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?

Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite

Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.