Austrija
KROATIV ZA STUDENTE: Kako ove godine izgledaju prijemni ispiti?
KROATIV danas počinje s redovnim serijalom pomoći studenticama i studentima iz Republike Hrvatske (i svim onim koji posjeduju hrvatsko državljanstvo) o tome kako se upisati na određene studijske pravce, koje su stvari potrebne za prve korake te što je sve potrebno za prve dane u Beču.
Zbog postojećih propisa i mjera zaštite protiv širenja koronavirusa, upis i postupci prijema na određene studijske pravce na sveučilištima širom Austrije su se promijenili. Dok su neki fakulteti ukinuli prijemne ispite ili pomjerili termine istih, neki su promijenili postupak upisa. Svi prijemni ispiti koji se održavaju s više od 200 kandidata se mogu održati tek od 1. kolovoza, osim ako se sveučilišta ne odluče za online verzije ispita. Na jednom mjestu Vam donosimo informacije o upisima na četiri najposjećenija sveučilišta u glavnom gradu Austrije.
Sveučilište Beč (Universität Wien)
Kako Sveučilište Beč na svojoj službenoj stranici piše, nove informacije vrijede za one osobe koje su položile ispit znanja njemačkog jezika, kako bi mogli sudjelovati u postupku prijema. Čak i ako je pismeni test izostavljen, za sve na ovoj stranici navedene studijske pravce (osim psihologije) se mora provesti tzv. „Online-Self-Assessment“ (OSA) test kako bi na vrijeme predali zahtjev za prijem. OSA test je prvi korak prijemnog ispita i služi za samoprocjenu odabira studijskog pravca.
Kod studijskih pravaca s velikim brojem zainteresiranih nije došlo do promjena. Tako se prijemni ispit za informatiku i poslovnu informatiku održava 24. kolovoza, a za publicistiku i komunikologiju od periodu od 24. do 28. kolovoza. Za psihologiju, biologiju, prehrambene znanosti, kemiju, farmaciju, politologiju, sociologiju te kulturnu i socijalnu antropologiju prijemni ispiti će se održati od 24. kolovoza. Svi testovi će se odvijati u dvorani Velesajma (Messe Wien) u skladu s higijenskim sigurnosnim mjerama poput razmaka od jednog metra.
Za studijske pravce, koje na spomenutom linku možete izlistano pogledati, vrijede rokovi za predaju zahtjeva do 3. lipnja i do 15. srpnja. Rokovi za prijem na fakultet su ili od 3. kolovoza do 30. studenog ili od dana kada će službeno biti objavljeni rezultati. U slučaju potrebe više informacija ili kontakta s univerzitetom, kontakt formular možete ispuniti ovdje.
Medicinsko sveučilište (Med Uni Wien)
Medicinsko sveučilište Beč otkazalo je planirani prijemni ispit 3. srpnja za zasad nepoznat termin. Kao mogući zamjenski termini se spominju 14. kolovoza te termin između 28. rujna i 7. listopada. Više informacija možete pronaći ovdje.
Prema posljednjim informacijama, za prijemne ispite na medicinska sveučilišta u Beču, Innsbrucku, Grazu i Linzu se prijavilo ukupno 17.599 kandidata, a mjesta ima samo za njih 1.740. Prošlogodišnji rekord broja kandidata se smanjio za sedam posto.
Bitno je spomenuti kako u humanoj medicini 75 posto mjesta na svim sveučilištima pripada kandidatima s austrijskom maturom, 20 posto za podnositelje zahtjeva iz EU te ostalih pet posto za zahtjeve iz trećih zemalja. U stomatologiji je ovo pravilo odbačeno i mjesta se dodjeljuju najboljim rezultatima testa.
Ekonomsko sveučilište (WU Wien)
WU Beč je odlučio prijemni ispit zamijeniti online testom odnosno esejem u pravcima ekonomskih i društvenih znanosti te ekonomskom pravu, koji se odvijaju na njemačkom jeziku. Poslovanje i ekonomija (Business & Economy), koje se odvija na engleskom jeziku, prijemni ispit će se održati online. Svi ostali uvjeti za prijem ostaju isti.
Svi kandidati su imali vremena do 19. svibnja napraviti online registraciju, što je i bez maturske diplome bilo moguće. Za registraciju se mora platiti 50 eura. Ako se broj prijavljenih kandidata do 19. svibnja veći od slobodnih mjesta, do 2. lipnja je bilo obavezno odraditi OSA test. Za pravce na engleskom jeziku potrebno je motivacijsko pismo na tom jeziku. Ako je do 2. lipnja broj prijavljenih kandidata veći od slobodnih mjesta, također se mora odraditi OSA test.
WU nudi za svoje studijske pravce „Wirtschafts- und Sozialwissenschaften“ (WiSo) 2.703 mjesta i za „Wirtschaftsrecht“ (WiRe) 870 mjesta. Za Business & Economics (BBE) je slobodno 240 mjesta. Više informacija možete pronaći ovdje.
Tehničko sveučilište (TU Wien)
TU Beč je ove godine imao rok za online registraciju od 1. travnja do 3. lipnja, a do tada su se morali poslati motivacijsko pismo te uplatiti doprinos za troškove u visini od 50 eura. Test će biti održan 24. kolovoza. Više informacija o odvijanju prijema možete pronaći ovdje.
Skoro 200.000 studenata u Beču
Narednih dana i tjedana slijedi nastavak serijala „Kroativ za studente“. Prema posljednjim informacijama, u Beču je upisano ukupno 191.900 studenata i svake godine broj kandidata i upisanih raste. Beč ima najveći broj studenata na njemačkom govornom području, a Sveučilište Beč je također najstarije sveučilište na tom području. Samo na tom sveučilištu je na proljeće bilo upisano 81.622 studenata.
Prošle godine se samo na bečkom sveučilištu upisalo 13.103 ljudi, a svoj studij završilo je 9.670 ljudi.
Antonio Šećerović
Foto: Mikael Kristenson / unsplash
Austrija
Kvaliteta života u starijoj dobi u Austriji nije baš najbolja
Kada je riječ o kvaliteti života stanovništva u starijoj dobi, Austrija i dalje zaostaje za ostalim zemljama EU. Pokazuje to istraživanje Medicinskog sveučilišta u Beču. Postoji jaka podjela na zapad i istok unutar Austrije.
Razvoj kvalitete života starijih osoba u Austriji ispitivan je u razdoblju duljem od deset godina na velikom, reprezentativnom uzorku odraslih osoba u dobi od 65 godina i više, varijable spol, zdravstveno stanje i regija bile su oslonac, ali su uzete u obzir i veze sa socioekonomskim čimbenicima.
Multidisciplinarni istraživački tim predvođen Richardom Felsingerom, Judit Simon i Geraldom Haidingerom iz Centra za javno zdravstvo na MedUni u Beču procijenio je podatke iz ankete o zdravlju austrijske statistike iz 2006., 2014. i 2019. od 10.056 ljudi. Kvaliteta života prema samoprocjeni stoga se malo poboljšala u nekim područjima. To uključuje smanjenje nejednakosti u obrazovanju, veće prihode i napredak u pristupu uslugama socijalne podrške.
Ipak, značajne razlike ostaju: mlađe starije osobe, osobe s višim prihodima ili stupnjem obrazovanja te stanovništvo zapadnih saveznih država prijavljuju znatno višu kvalitetu života. Nasuprot tome, u posebno su nepovoljnom položaju, prema rezultatima, osobe starije životne dobi, osobe s niskim primanjima ili s kroničnim bolestima, kao i stanovništvo Beča i ostatka istočnog dijela zemlje.
U usporedbi s drugim europskim zemljama, Austrija i dalje zaostaje: u mnogim zemljama EU broj godina zdravog života po osobi porastao je posljednjih desetljeća. U ovoj zemlji te vrijednosti stagniraju od 2008. godine.
Godine 2021. prosječan broj godina života u dobrom zdravlju u Austriji bio je 61,3 godine za žene i 61,5 godina za muškarce, što je ispod prosjeka EU (64,2 odnosno 63,1 godina). Regionalna razlika također je upečatljiva: u zapadnim saveznim državama kao što su Tirol ili Vorarlberg, ljudi imaju znatno više zdravih godina života nego na istoku.
Ne treba se čuditi podjeli zapad-istok, rekao je autor studije Richard Felsinger za ORF Beč: “Jer to zapravo odražava očekivani životni vijek i opći životni vijek, koji se stalno povećava prema zapadu.” Čimbenici poput bolje kvalitete zraka , zdraviji stil života na Zapadu i također možda bolju društvenu mrežu.
Ono što se istaknulo: Iako žene imaju lošije rezultate u mnogim područjima kvalitete života, te razlike gotovo potpuno nestaju kada se uzmu u obzir faktori kao što su prihod i obrazovanje. “Ovo naglašava središnju ulogu socioekonomskih uvjeta kao poluge za poboljšanje kvalitete života u starijoj dobi. Od ovoga bi vjerojatno imale koristi posebno žene koje u Austriji u prosjeku primaju znatno manje mirovine od muškaraca, rekao je Felsinger.
Rezultati su pokazali u kojoj mjeri socioekonomske, rodno specifične i regionalne nejednakosti oblikuju kvalitetu života u starijoj dobi. “Naša analiza može pružiti čvrstu osnovu za prilagođene političke mjere kako bi starije osobe ne samo mogle živjeti dulje, već i živjeti zdravije i ispunjenije živote”, rekao je autor studije.
Austrija
46 milijuna automobila: Ovo je prometno žarište u Austriji
U prvih deset mjeseci na autocestama i brzim cestama Donje Austrije bilo je više automobila nego u istom razdoblju prošle godine. Promet teretnih vozila ipak se malo smanjio.
Automobilski promet na autocestama i brzim cestama Donje Austrije povećao se ove godine na 48 od 51 točke brojanja, pokazuje trenutna analiza VCÖ-a temeljena na podacima Asfinaga. Situacija je drugačija s prometom kamiona, koji je smanjen na 29 od 51 brojačke točke. A2 u blizini Biedermannsdorfa bila je dionica autoceste Donje Austrije s najviše prometa, s 46,4 milijuna automobila (plus 7,6 posto) u prvih deset mjeseci, obavještava VCÖ. 24,7 milijuna automobila (plus 3 posto) putovalo je na A21 u blizini Brunn am Gebirge i oko 22,5 milijuna (plus 12,5 posto) na A1 u blizini St. Pöltena. Automobilski promet najviše je porastao na S33 u blizini Pottenbrunna (plus 14,5 posto), gdje je od početka siječnja do kraja listopada ovuda putovalo 9,6 milijuna automobila.
Ponovno otvaranje nove linije zapadne željeznice ponovno će od nedjelje donijeti više i brže željezničke veze. “Ovo će donijeti značajno poboljšanje pri putovanju vlakom za sve putnike na zapadnoj željezničkoj liniji, kao i za mnoge putnike u istočnoj regiji. To će također smanjiti gužve na cestama”, kaže stručnjakinja VCÖ Katharina Jaschinsky.
Osim toga, prema VCÖ-u, potrebne su pojačane mjere za smanjenje prometnih gužvi. Veliki je potencijal u upravljanju mobilnošću. Tvrtke mogu ponuditi svojim zaposlenicima kartu za rad u javnom prijevozu ili radni bicikl, promovirati zajedničko korištenje automobila i osigurati da nove poslovne lokacije budu lako dostupne javnim prijevozom. Za objekt za slobodno vrijeme i turističke regije važno je poduzeti mjere kako bi se osiguralo da više ljudi putuje vlakom, autobusom ili, na kratkim udaljenostima, biciklom. Da je to moguće pokazuju brojni primjeri diljem Austrije. “Povećanje automobilskog prometa nije zakon prirode”, rekao je Jaschinsky
VCÖ dalje vidi veliki potencijal u rutama ekspresnog autobusa na autocestama i brzim cestama u gradskim područjima. “Takozvani sustavi brzog autobusnog prijevoza već se uspješno koriste na međunarodnoj razini. Ovdje je cilj koristiti autoceste kako bi se ponudila brza opcija javne mobilnosti koja štedi prostor za one koji nemaju vlak u blizini. Brze autobusne veze posebno su važne prikladno za putovanje na posao dobro prikladno”, objašnjava Jaschinsky. Po autobusu se može zamijeniti oko 50 automobila. Asfinag radi na pilot-projektu javnog ekspresnog autobusnog prijevoza na širem području Graza sa zaustavljanjima na autocesti i zajedničkim korištenjem zaustavnog traka u slučaju gužvi.
Za razliku od proširenja cesta koje je skupo i, kako pokazuje iskustvo, dovodi do većeg prometa vozila, ove mjere smanjuju prometno opterećenje stanovnika i gužve na cestama, naglašava VCÖ.
Austrija
Jedna od najvećih tvrtki u Austriji ukida 360 radnih mjesta
Budući da bi visoki troškovi osoblja i energije opteretili konkurentnost, Infineon je – kako je objavljeno – napravio uštede. Do 2026. godine u Austriji će biti ukinuto 380 od oko 6000 radnih mjesta.
“Nakon dvije godine rekordnog rasta, slaba potražnja na ključnim tržištima kao što su automobilska industrija, obnovljiva energija i potrošačka elektronika odražava se na rezultate Infineona”, rekla je tvrtka poluvodiča u priopćenju u četvrtak. Austrijska podružnica njemačke poluvodičke grupe ostvarila je 2024. godine prodaju od 4,757 milijardi eura, što odgovara padu od oko 15 posto u odnosu na 2023. godinu. Tvrtka stoga aktivno radi na održivom jačanju svoje konkurentnosti s programom strukturnog poboljšanja na razini cijele grupe.
Glavni financijski direktor Jörg Eisenschmied objašnjava: „Trenutno se pripremamo za slabije poslovne rezultate i usredotočeni smo na troškovnu učinkovitost i optimiziranje naših struktura. U isto vrijeme, pripremamo se da budemo u mogućnosti djelovati brzo kada se tržište i gospodarstvo poboljšaju.” Program strukturnog poboljšanja za cijelu grupu najavljen u proljeće 2024. provodi se prema planu. I u Austriji će se u sklopu ovog programa mjere unaprijediti na mnogim razinama tijekom sljedeće dvije financijske godine. ć
Oni se tiču područja produktivnosti proizvodnje, upravljanja portfeljem, kvalitete cijena i optimizacije operativnih troškova. Dodatno će se provesti mjere vezane uz osoblje: 380 od približno 6000 radnih mjesta u Austriji bit će ukinuto do 2026. godine. Kako bi to postigao, Infineon Austria koristi “društveno prihvatljive mjere”, nastavlja se u priopćenju za javnost.
To uključuje prirodnu fluktuaciju, ponude za djelomičnu mirovinu i ponude za sporazumni i dobrovoljni raskid radnog odnosa ili preseljenje na drugo mjesto. No, operativnih otpuštanja nema u planu.
You must be logged in to post a comment Login