Austrija
KROATIV ZA STUDENTE: Kako ove godine izgledaju prijemni ispiti?
KROATIV danas počinje s redovnim serijalom pomoći studenticama i studentima iz Republike Hrvatske (i svim onim koji posjeduju hrvatsko državljanstvo) o tome kako se upisati na određene studijske pravce, koje su stvari potrebne za prve korake te što je sve potrebno za prve dane u Beču.
Zbog postojećih propisa i mjera zaštite protiv širenja koronavirusa, upis i postupci prijema na određene studijske pravce na sveučilištima širom Austrije su se promijenili. Dok su neki fakulteti ukinuli prijemne ispite ili pomjerili termine istih, neki su promijenili postupak upisa. Svi prijemni ispiti koji se održavaju s više od 200 kandidata se mogu održati tek od 1. kolovoza, osim ako se sveučilišta ne odluče za online verzije ispita. Na jednom mjestu Vam donosimo informacije o upisima na četiri najposjećenija sveučilišta u glavnom gradu Austrije.
Sveučilište Beč (Universität Wien)
Kako Sveučilište Beč na svojoj službenoj stranici piše, nove informacije vrijede za one osobe koje su položile ispit znanja njemačkog jezika, kako bi mogli sudjelovati u postupku prijema. Čak i ako je pismeni test izostavljen, za sve na ovoj stranici navedene studijske pravce (osim psihologije) se mora provesti tzv. „Online-Self-Assessment“ (OSA) test kako bi na vrijeme predali zahtjev za prijem. OSA test je prvi korak prijemnog ispita i služi za samoprocjenu odabira studijskog pravca.
Kod studijskih pravaca s velikim brojem zainteresiranih nije došlo do promjena. Tako se prijemni ispit za informatiku i poslovnu informatiku održava 24. kolovoza, a za publicistiku i komunikologiju od periodu od 24. do 28. kolovoza. Za psihologiju, biologiju, prehrambene znanosti, kemiju, farmaciju, politologiju, sociologiju te kulturnu i socijalnu antropologiju prijemni ispiti će se održati od 24. kolovoza. Svi testovi će se odvijati u dvorani Velesajma (Messe Wien) u skladu s higijenskim sigurnosnim mjerama poput razmaka od jednog metra.
Za studijske pravce, koje na spomenutom linku možete izlistano pogledati, vrijede rokovi za predaju zahtjeva do 3. lipnja i do 15. srpnja. Rokovi za prijem na fakultet su ili od 3. kolovoza do 30. studenog ili od dana kada će službeno biti objavljeni rezultati. U slučaju potrebe više informacija ili kontakta s univerzitetom, kontakt formular možete ispuniti ovdje.
Medicinsko sveučilište (Med Uni Wien)
Medicinsko sveučilište Beč otkazalo je planirani prijemni ispit 3. srpnja za zasad nepoznat termin. Kao mogući zamjenski termini se spominju 14. kolovoza te termin između 28. rujna i 7. listopada. Više informacija možete pronaći ovdje.
Prema posljednjim informacijama, za prijemne ispite na medicinska sveučilišta u Beču, Innsbrucku, Grazu i Linzu se prijavilo ukupno 17.599 kandidata, a mjesta ima samo za njih 1.740. Prošlogodišnji rekord broja kandidata se smanjio za sedam posto.
Bitno je spomenuti kako u humanoj medicini 75 posto mjesta na svim sveučilištima pripada kandidatima s austrijskom maturom, 20 posto za podnositelje zahtjeva iz EU te ostalih pet posto za zahtjeve iz trećih zemalja. U stomatologiji je ovo pravilo odbačeno i mjesta se dodjeljuju najboljim rezultatima testa.
Ekonomsko sveučilište (WU Wien)
WU Beč je odlučio prijemni ispit zamijeniti online testom odnosno esejem u pravcima ekonomskih i društvenih znanosti te ekonomskom pravu, koji se odvijaju na njemačkom jeziku. Poslovanje i ekonomija (Business & Economy), koje se odvija na engleskom jeziku, prijemni ispit će se održati online. Svi ostali uvjeti za prijem ostaju isti.
Svi kandidati su imali vremena do 19. svibnja napraviti online registraciju, što je i bez maturske diplome bilo moguće. Za registraciju se mora platiti 50 eura. Ako se broj prijavljenih kandidata do 19. svibnja veći od slobodnih mjesta, do 2. lipnja je bilo obavezno odraditi OSA test. Za pravce na engleskom jeziku potrebno je motivacijsko pismo na tom jeziku. Ako je do 2. lipnja broj prijavljenih kandidata veći od slobodnih mjesta, također se mora odraditi OSA test.
WU nudi za svoje studijske pravce „Wirtschafts- und Sozialwissenschaften“ (WiSo) 2.703 mjesta i za „Wirtschaftsrecht“ (WiRe) 870 mjesta. Za Business & Economics (BBE) je slobodno 240 mjesta. Više informacija možete pronaći ovdje.
Tehničko sveučilište (TU Wien)
TU Beč je ove godine imao rok za online registraciju od 1. travnja do 3. lipnja, a do tada su se morali poslati motivacijsko pismo te uplatiti doprinos za troškove u visini od 50 eura. Test će biti održan 24. kolovoza. Više informacija o odvijanju prijema možete pronaći ovdje.
Skoro 200.000 studenata u Beču
Narednih dana i tjedana slijedi nastavak serijala „Kroativ za studente“. Prema posljednjim informacijama, u Beču je upisano ukupno 191.900 studenata i svake godine broj kandidata i upisanih raste. Beč ima najveći broj studenata na njemačkom govornom području, a Sveučilište Beč je također najstarije sveučilište na tom području. Samo na tom sveučilištu je na proljeće bilo upisano 81.622 studenata.
Prošle godine se samo na bečkom sveučilištu upisalo 13.103 ljudi, a svoj studij završilo je 9.670 ljudi.
Antonio Šećerović
Foto: Mikael Kristenson / unsplash
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
You must be logged in to post a comment Login