Austrija
KRIŽNI PUT OD PISANICA POKLANJAJU PAPI FRANJI Umjetnik Zoran Lucić i Hrvatski dom Beč ostvarili sjajan projekt
Zoran Lucić rođen je u Slavonskom Brodu, a već 25 godina živi s obitelji u Austriji. Graviranjem, bušenjem jaja, kokošjih, guščjih, pačjih, nandu i nojevih počeo se baviti prije pet godina. Hobi se ubrzo pretvorio u ljubav. Najprije su njegove rukotvorine krasile njegov dom, a kako je dobivao pozitivne reakcije obitelji i prijatelja, odlučio je umjetnine od jaja i izložiti pa su iza njega nekoliko izvrsnih izložbi u Austriji, Hrvatskoj i Italiji, a on kao registrirani umjetnik u Austriji svrstan u reprezentativne kataloge svjetskih umjetnika koji se bave ovim radom kojim stvaraju neponovljiva umjetnička djela.
Danas se njegova djela nalaze diljem svijeta: od SAD-a, Argentine, Čilea, Australije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i posvuda u Europi.
Ideje i motive za rad odabire nasumično, a koristi tehniku graviranja po ljuskama i frezanje za što je potreban veliki trud i strpljenje. Svako je jaje jedinstveno i neponovljivo. Umjetnine ukrašava i Swarovski kristalima što njegovim rukotvorinama daje posebnu čar.
Međutim, vjerojatno će njegov život obilježiti zadnji projekt na kojem je radio više mjeseci – Križni put!
Nakon što je imao uspješnu izložbu u Italiji došao je na ideju načiniti križni put od pisanica umetnuvši ih u drveni križ te ih pokloniti izravno papi Franji. U kontaktu s Nevenom Palicarićem, veleposlanikom Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici dobili su termin 18. ožujka te su trebali krenuti put Vatikana. Na žalost, mjere suzbijanja pandemije corona virusa, posebice teško stanje u Italiji, odgodili su ovo putovanje i susret sa Svetim Ocem.
Hrvatski dom Beč s predsjednikom Andrejom Lucićem poklonit će ovaj sjajan rad umjetnika Zorana Lucića na audijenciji s papom Franjom, a onda će uradak biti trajno postavljen u Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu.
U dogovoru s uvaženim veleposlanikom Palicarićem i s vlč. Markom Đurinom, rektorom Papinskog hrvatskog zavoda svetog Jeronima u Rimu, Hrvatski dom Beč s predsjednikom Andrejom Lucićem i sa mnom kao autorom ovog rada odlučili smo u trajno vlasništvo križni put pokloniti Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu, što nam je posebno velika čast, – pojasnio je Zoran Lucić.
T.N.
Foto i video: Kroativ
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login