Ekonomija
Kriza: Hrvatska je među najzaduženijim novim članicama EU
Kriza izazvana pandemijom koronavirusa snažno pogađa svjetsku ekonomiju. Velika većina država odlučuje se na lockdown koji posljedično generira velike gubitke za državu i gospodarstvo. Velikih problema u krizi ima i Hrvatska koja se nalazi na rubu prezaduženosti. Dugove stvorene tijekom pandemije koronavirusa, kao i one iz prethodnog razdoblja, otplaćivat će buduće generacije.
Prema podacima Eurostata državni dug u koji, osim središnje države, ulaze i lokalne vlasti te izvanproračunski fondovi, krajem lipnja je dosegao vrijednost od 85.3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Očekivanja analitičara Raiffeisena pokazuju da bi Hrvatska kraj 2020. godine trebala dočekati s javnim dugom u visini 87.1 posto BDP-a, piše index.hr.
Prema istim podacima, odnosno temeljem prognoza, krajem 2020. godine javni dug bi trebao iznositi oko 391.7 milijardi kuna, ili 26.8 milijardi kuna više nego krajem prošle godine. Tada je, naime, sektor države dugovao, pokazuju podaci makroekonomista Raiffeisena, 292.9 milijardi kuna, ili 72.8 posto hrvatskoga BDP-a.
Gledano na razini EU, javni dug raste u svim državama. Primjerice, mnoge države imaju znatnu veću razinu javnog duga od Hrvatske, no vrijedi istaknuti i da je ekonomski snažnijim državama lakše vraćati generirani dug.
Ono što zabrinjava je da Hrvatska ima najvišu razinu javnoga duga među novim članicama EU na istoku kontinenta. Tako je, primjerice, javni dug Slovenije krajem lipnja, prema podacima Eurostata, iznosio 78.2 posto BDP-a, Mađarske 70.3 posto BDP-a, Rumunjske 41.1 posto BDP-a, a Bugarske 21.3 posto BDP-a. Najmanju razinu javnoga duga među novim članicama i u EU sredinom ove godine je imala Estonija, 18.5 posto BDP-a. Inače, zemlje “Nove Europe” se razvijaju brže od Hrvatske, a po stupnju dosegnutog razvoja još je samo Bugarska iza nas.
- Austrija izdala upozorenje za sve građane koji putuju u BIH: “Izbjegavajte okupljanja u Entitetu RS”
- Pijani vozač fijakera u Austriji izašao na autoput
- Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
- Vozilom od 3 milijuna eura jurio 122 km/h Bečom pa ostao bez vozila
- Austrija: Betonski blok od 100 kg prikliještio radnika, teško je ozlijeđen
R.P
Foto: Robert Anasch / unsplash.com
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
