Austrija
Kritike znanstvenika Anschoberu, traži se hitno zatvaranje škola
Nekoliko austrijskih znanstvenika žestoko kritizira Anschobera zbog preblagog ‘lockdowna’, ali i neaktivnog Vrhovnog sanitarnog vijeća još od jeseni prošle godine:
Zdravstveni stručnjaci žestoko kritiziraju austrijskog ministra zdravstva Rudolfa Anschobera (Zeleni) zbog činjenice da je u vrijeme najveće zdravstvene krize u povijesti zemlje Vrhovno sanitarno vijeće (OSR) u Austriji ostalo upražnjeno.
OSR ove godine slavi 150 godina postojanja, a nakon trogodišnjeg mandata, Anschober nije odabrao nove članove neovisnog savjetodavnog tijela za pitanja javnog zdravstva. Tri znanstvenika javnog zdravstva s Medicinskog sveučilišta Beč kritizirali su Anschobera budući da od jeseni 2019. godine OSR nije aktivan. Voditelj i zamjenik voditelja Odjela za okolišnu higijenu i medicinu na Centru za javnog zdravlje, Hanns Monshammer i Hans-Peter Hutter te epidemiolog Michael Kundi autori su dopisa.
Vrhovno zdravstveno vijeće konstituirano je zadnji put 24. lipnja 2017. godine, kada je ministrica zdravstva bila Pamela Rendi-Wagner (SPÖ), a sastoji se od 32 dobrovoljnih predstavnika iz znanosti te predstavnika komora za njegu, liječnika i ljekarnika. Prema riječima pravnih stručnjaka, nepostojanje OSR-a je „kršenje dužnosti“ budući da „ministar zdravstva mora uspostaviti Vrhovno sanitarno vijeće“.
Ministarstvo zdravstva tvrdi kako se postavljanje novih članova u OSR „odugovlači“ zbog koronakrize te da su pripreme u tijeku: „Početak rada novog OSR-a je planirano na početku naredne godine“. Do tada savjetovanje u pandemiji koronavirusa preuzima tim vanjskog povjerenstva stručnjaka iz područja epidemiologije, virusologije i infektologije. Između ostalog u timu stručnjaka nalaze se i bivši predsjednik OSR-a, rektor bečkog Medicinskog sveučilišta Markus Müller te OSR članica Christiane Druml.
Znanstvenici traže da se škole što prije zatvore
Grupa austrijski znanstvenika zatražila je pooštravanje trenutnog blagog ‘lockdowna’. Od austrijske Vlade traže trenutno zatvaranje škola i obavezu rada od kuće „gdje god je to moguće“ te povećanje obavezne distance od drugih osoba na dva metra, u protivnome Austriji prijete trijaže i popunjeni kapaciteti bolnica.
Matematičar Peter Markowich, informatičar Georg Gottlob i fizičari Christoph Nägerl i Erick Gornik, sva četvorica osvajači najviše znanstvene nagrade Wittgenstein, tvrde kako postoje „znanstveni dokazi“ kako Austrija ide ka „katastrofi popunjenih bolnica“. Prema njihovim riječima su škole „jedan od pokretača respiratornih virusa, što je dokazana činjenica“. Škole prema njima „nisu jedini uzrok eksplozije“, ali su dale „definitivno značajan doprinos“.
Foto: Ilustracija – 12019 | Pixabay
Austrija
Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
Ptičja gripa se brzo širi. Od petka je za cijelu Austriju na snazi “povećani rizik”. Savezna vojska pomaže pri ograničavanju širenja zaraze.
Sablasne scene odvijaju se na farmi peradi u Biberbachu u okrugu Amstetten (Donja Austrija). Kamioni se uvelike odlaze iz takozvane “vruće zone”, odnosno zagađenog područja. Vozila su jučer natovarena ubijenim pilićima – više ih je od 100.000 samo na ovoj farmi. Brojka ubijenih jedinki je najmanje dvostruko veća, izvještavaju mediji.
Vojska pomaže u dezinficiranju i ograničavanju širenja. Postoje specijalni protokoli u kojima se nadzire prskanje eutanaziranih pilića.
Prema WHO-u, više od 860 ljudi diljem svijeta zaraženo je virusom H5N1 od 2003. godine. U oko 450 slučajeva infekcija je bila fatalna.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Također se mogu javiti proljev i povraćanje. Kako infekcija napreduje, često se razvije upala pluća.
Ptičja gripa od četvrtka nije problem samo u Donjoj i Gornjoj Austriji. Ministarstvo zdravlja odlučilo je: cijela Austrija je sada “područje s povećanim rizikom”.
To znači strože mjere za uzgoj: “Između ostalog, više nije dopušteno hraniti životinje na otvorenom. Osim toga, kontakt peradi i divljih ptica mora biti onemogućen tehničkim uređajima.” Nadalje: Ne smije se koristiti voda iz sabirnih bazena kojima imaju pristup divlje ptice. Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi.
Austrija
Ubojstvo u Beču, uhićen Afganistanac
Nakon što je umirovljenik pronađen mrtav u svom stanu u središtu Beča u četvrtak poslijepodne, osumnjičenik je identificiran i uhićen u petak. Navodni počinitelj je 26-godišnja osoba bez državljanstva rođena u Afganistanu. Kako tvrdi policija, “jako se sumnja” da je nanio nekoliko teških uboda nožem 70-godišnjoj žrtvi ubojstva. Prema preliminarnom izvješću obdukcije, to je dovelo do smrti muškarca, rekla je policija u petak navečer.
Žrtva je navodno švicarski državljanin koji je donedavno vodio mali restoran iza katedrale svetog Stjepana.
Osumnjičeni počinitelj je bivši, dugogodišnji cimer ubijenog umirovljenika. Ondje je također bio registriran, legalno boravi u Austriji i nositelj je takozvane konvencijske putovnice, rekla je za APA-u glasnogovornica policije Anna Gutt. Međutim, 26-godišnjak je od početka rujna bio odjavljen s adrese stanovanja 70-godišnjaka. Tijekom početnog ispitivanja, 26-godišnjak je u osnovi priznao policajcima, ali je dao zbunjujuće informacije, Istražitelji još nisu utvrdili motiv, a ispitivanja još traju.
Prijatelji 70-godišnjaka obavijestili su policiju nakon što danima nisu čuli s njim i bili su zabrinuti. Policajci policijske postaje Laurenzerberg otvorili su vrata stana u 1. Bezirku i pronašli su muškaraca mrtvog. Prema obdukciji, uzrok smrti je više teških uboda nožem, koje je osumnjičenik, prema tvrdnjama istražitelja, navodno zadao oštrim predmetom.
Austrija
U Austriji poskupljuje parking, smeće, kanalizacija i voda
Tko želi parkirati u Beču, od 1. siječnja plaćat će parking 5,9 posto skuplje. Prema ÖAMTC-u, pola sata parkiranja koštat će 1,30 eura umjesto 1,25 eura. Parkirna karta za jedan sat poskupljuje za 10 centi s 2,50 eura na 2,60 eura.
Za period parkiranja od 90 minuta morat ćete platiti 3,90 eura umjesto 3,75 eura, a za 120 minuta ćete morati platiti 5,20 eura umjesto sadašnjih 5 eura. Parkiranje od 15 minuta ostaje besplatno.
Poskupljuju naknade za smeće, kanalizaciju i vodu
Od 1. siječnja 2025. u glavnom gradu poskupljuju i naknade za odvoz smeća, kanalizaciju i vodu – za gotovo 6 posto. Sve u svemu, to znači povećanje naknade od 1,35 eura mjesečno za prosječno samačko kućanstvo u Beču (40 m2) i 3,11 eura za višečlano kućanstvo (90 m2). Za dvočlano kućanstvo godišnji trošak u Beču nakon usklađivanja iznosi 257 eura. Bečani će ubuduće plaćati 5,56 eura za pražnjenje spremnika za ostatak otpada od 120 litara (uključujući i kantu za organski otpad).
U drugim saveznim državama još je skuplje: u Salzburgu se pražnjenje zaostalog otpada plaća gotovo dvostruko više. U Klagenfurtu su godišnje naknade za otpadne vode gotovo 200 eura skuplje nego u Beču.