Ekonomija
Koliko novca treba za dobar život u Europi
Što čini dobru plaću u vašoj zemlji? Nije to tako jednostavno kao što zvuči. Prema Chrisu Chasteenu, voditelju istraživanja na Institutu za ekonomska istraživanja ERI, odgovor ovisi o čimbenicima kao što su mjesto u kojem živite, iskustvo, obrazovanje, industrija u kojoj radite, potrebe i način života.
Na temelju procjena agencija za zapošljavanje i uvida stručnjaka, Euronews Business ispitao je što to čini dobru plaću u nekim europskim metropolama.
Anubha Verma, u svom blogu na Indeedu, ističe da primanje iznadprosječne plaće može pomoći da udobno pokrijete svoje osnovne potrebe, a da vam ostane dovoljno za osobni užitak, kao što su putovanja i zabava, kao i za ušteđevinu.
Berlin nudi između 40.000 i 60.000 eura godišnje
Prema Talentupu, u Njemačkoj se dobrom smatra bruto godišnja plaća između 64.000 i 70.000 eura. To znači otprilike 40.000 do 43.000 eura neto godišnje ili između 3300 i 3600 eura neto mjesečno.
Plaće su obično umjereno veće u Berlinu u usporedbi s drugim njemačkim gradovima kada pogledamo različita zanimanja.
‘Iako su troškovi života u Berlinu porasli posljednjih godina, on je i dalje pristupačniji od drugih velikih europskih metropola poput Londona i Pariza’, rekao je Michael Stull, direktor ManpowerGroupa UK, za Euronews Business.
‘Berlin nudi zaposlenicima srednje karijere plaće između 40.000 i 60.000 eura bruto godišnje.’, prenosi Tportal.
Dobre zarade u Londonu
HousingAnywhere izvijestio je da je neto prosječna mjesečna zarada u Velikoj Britaniji iznosila 2297 funti (2725 eura). Godine 2023., uz troškove života od 1950 funti (2314 eura), prosječna mjesečna neto plaća između 2500 funti (2962 eura) i 3300 funti (3915 eura) smatrala se dobrim primanjem u Ujedinjenom Kraljevstvu.
S obzirom na to da je prosječna bruto tjedna zarada u Londonu veća za 23 posto od britanskog prosjeka, prema ONS-u, dobra bi plaća u glavnom gradu Britanije trebala iznositi najmanje između 3643 i 4815 eura. Međutim trebala bi biti između 3922 i 5183 eura u Inner Londonu, a koji se sastoji od londonskog Cityja i trinaest općina.
Budući da se plaće značajno razlikuju ovisno o sektoru, Stull je pružio širok raspon. ‘Dobra, reprezentativna bruto plaća za profesionalca srednje karijere u Londonu obično iznosi između 50.000 funti (59.455 eura) i 70.000 funti (83.235 eura) godišnje’, rekao je.
Dobra plaća za život u Francuskoj
Od 2024. prosječna neto mjesečna plaća u Francuskoj iznosi 2587 eura, a medijalna je 1940 eura, prema HousingAnywhereu. Obično dobra plaća za ugodan život u Francuskoj iznosi oko 3200 eura mjesečno za samca ili 5600 eura mjesečno za tročlanu obitelj.
Međutim zbog viših troškova života u Parizu trebat će vam otprilike 3400 eura mjesečno za održavanje udobnog načina života u glavnom gradu Francuske.
Mjesečna neto plaća u Španjolskoj
Prema HousingAnywhereu, prosječna neto plaća u Španjolskoj u 2024. iznosi 1785 eura mjesečno, odnosno 2250 eura bruto. Za udoban život mjesečna neto plaća u Španjolskoj procjenjuje se na oko 2700 eura za samca ili 4000 eura za nekoga tko uzdržava obitelj.
S obzirom na to da je prosječna plaća u Madridu 18 posto viša od državnog prosjeka, dobra mjesečna neto plaća u glavnom gradu za samca bi trebala iznositi najmanje 3185 eura.
‘Profesionalac srednje karijere u Madridu može očekivati da će zaraditi između 35.000 i 55.000 eura bruto godišnje’, rekao je Stull iz ManpowerGroupa.
‘Iako je niži nego u Londonu ili Parizu, ovaj je raspon usklađen s umjerenijim životnim troškovima u tom gradu.’
U Irskoj se bruto plaća u rasponu od 4100 do 6000 eura mjesečno smatra dobrom za udoban život, navodi Instarem.
Bruto prosječna plaća za zaposlene na puno radno vrijeme u toj zemlji iznosi 3220 eura mjesečno.
Rimske plaće zaostaju za sjevernoeuropskim gradovima
Prema ManpowerGroupu, dobra plaća u Rimu obično dolazi u rasponu od 35.000 do 50.000 eura bruto godišnje. ‘Plaće u Rimu općenito su niže u usporedbi sa sjevernoeuropskim gradovima, ali to je djelomično uravnoteženo nižim troškovima života’, rekao je Stull.
Dobra bruto plaća u Rimu obično se kreće između 3750 i 5690 eura, prema Salary Exploreru.
Istraživanje Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije iz 2023. o kvaliteti života u europskim gradovima otkriva značajne varijacije u financijskom zadovoljstvu kućanstava diljem EU-a.
Udio ljudi koji su zadovoljni financijskom situacijom u svom kućanstvu kreće se od 39 posto u Ateni do 87 posto u Luksemburgu. Zadovoljstvo je općenito veće u gradovima koji se nalaze u sjevernim i zapadnim zemljama EU-a. U Zagrebu je samo 58 posto ispitanika kazalo da su zadovoljni primanjima, čime je naš glavni grad na dnu poretka europskih prijestolnica prema zadovoljstvu stanovnika primanjima, prenosi Tportal.
Ekonomija
Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini
Prodaja namještaja, časopisa i nakita sve je manja, a trgovina bilježi treću uzastopnu godinu pada prodaje.
Već treću godinu pad prihoda u trgovini
Nakon nekoliko teških godina, prihodi su i 2024. godine, uzimajući u obzir inflaciju, pali za dodatnih 1,6 %. Time je ovo već treća godina uzastopnog pada, ali se maloprodaja i trgovina automobilima drže bolje od veleprodaje, kaže Rainer Trefelik, predsjednik Trgovačke komore Austrije (WKO).
Iako se čini da je ostvareni neto promet od 307,4 milijarde eura u 2024. godini visok, realnost je da se Austrija i dalje bori s krizom. „Ne možemo zanemariti činjenicu da je trgovina još uvijek u velikim problemima“, naglasio je Trefelik.
Rastu stečajevi, pada zaposlenost
Broj zaposlenih u sektoru trgovine nastavlja padati, dok broj stečajeva raste. Tijekom 2024. godine stečajevi su porasli za 18 %, pogodivši 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivne naznake pojavile su se u četvrtom kvartalu 2024., a trgovci se nadaju da će taj trend nastaviti i u 2025. godini. „Trgovina je jako povezana s potrošačkim raspoloženjem“, dodaje Trefelik.
Analiza prihoda pokazuje velike razlike unutar sektora. Dok je veleprodaja pala za 3,4 %, maloprodaja i trgovina vozilima zabilježile su skromne, ali pozitivne pomake od 0,5 % i 0,6 % (inflacijski prilagođeno), tvrdi trgovinski istraživač Peter Voithofer iz Instituta za austrijsko gospodarstvo (IFÖW).
U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Austrija zaostaje u maloprodajnom rastu, zauzimajući tek 20. mjesto od 27 zemalja EU-a.
Što se najviše prodavalo, a što je u padu?
U okviru maloprodaje zabilježeni su realni rast prihoda u sektorima:
✔ Elektrotrgovina (+2,4 %)
✔ Internetska trgovina (+2,4 %)
✔ Odjevni sektor (+2,1 %)
✔ Građevinski i hobi materijal (+1,9 %)
✔ Trgovina hranom (+1,7 %)
✔ Cvjećarstvo (+0,9 %)
S druge strane, najveći pad prodaje zabilježili su:
❌ Časopisi i knjige (-11,5 %)
❌ Namještaj (-9,5 %)
❌ Nakit (-5,3 %)
❌ Obuća, sportska oprema, igračke te ljekarne i drogerije također su u minusu.
Austrijska trgovina još uvijek traži izlaz iz krize, a ključ će biti u prilagodbi novim potrošačkim navikama i digitalizaciji prodaje.
Ekonomija
Poznata tvrtka otpušta 300 radnika zbog teške situacije na tržištu
Radna mjesta trebala bi biti ukinuta na što socijalno prihvatljiviji način, bez otkaza, do kraja 2026. godine, izjavila je glasnogovornica tvrtke.
15.000 zaposlenika
Kuka trenutno zapošljava oko 3.200 ljudi u Augsburgu, a ukupno 15.000 diljem svijeta. Planirano je ukidanje 300 radnih mjesta u ključnom području proizvodnje robota, dok bi dodatnih 100 radnih mjesta moglo biti pogođeno unutar holdinga.
Glasnogovornica je ovaj potez opravdala teškom situacijom na tržištu. Kupci su oprezni s investicijama, a posebno u automobilskoj industriji vlada suzdržanost, izjavila je, a prenosi oe24.
Fokus na ponudi Kuka
Proizvodnja robota za proizvođače automobila tradicionalno je jedno od glavnih područja ponude Kuke. Tvrtka je posljednjih godina, s oko 15.000 zaposlenih diljem svijeta, ostvarivala godišnji prihod od otprilike četiri milijarde eura.
Ekonomija
Trgovina u Austriji ponovno zabilježila pad prihoda u prošloj godini
Već treću godinu zaredom trgovina se suočava s izazovnim uvjetima poslovanja. Uzimajući u obzir inflaciju, prodaja je pala za 1,6 posto, nakon pada od 1 posto u 2023. i 3,6 posto u 2022. Ukupni neto prihod u prošloj godini iznosio je 307,4 milijarde eura, pri čemu su maloprodaja i trgovina automobilima prošli znatno bolje od veleprodaje.
Posebno su trgovine namještajem, tiskovinama i nakitom pretrpjele gubitke. Ipak, trgovci u 2025. ulaze s nešto više optimizma.
„Još smo uvijek u krizi“
„Još uvijek smo u krizi, to se ne može ignorirati“, izjavio je predsjednik Udruženja trgovaca Rainer Trefelik. Ključni problem je pad profitabilnosti, a dodatni izazov predstavlja smanjenje broja zaposlenih uz porast broja stečajeva.
Broj bankrota povećao se u 2024. za 18 posto, pri čemu je insolventnost pogodila 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivna vijest dolazi iz posljednjeg kvartala 2024., čiji bi se zamah mogao prenijeti u novu godinu. „Trgovina uvelike ovisi o raspoloženju potrošača“, naglasio je Trefelik.
Najveći rast prihoda u prehrambenom sektoru
Najveći rast prihoda, uzimajući u obzir inflaciju, zabilježen je u sektoru prehrambenih proizvoda, a odmah iza njega slijedi drogerijski sektor. U segmentu odjeće i sportske opreme zabilježen je pad cijena, dok su cijene knjiga, časopisa i nakita značajno porasle. Kod zlatarnica je poskupljenje prvenstveno povezano s rastom cijene zlata.
Pad prihoda odražava se i na tržištu rada – jedino su drogerije povećale broj zaposlenih, dok su trgovine obućom i namještajem značajno smanjile radnu snagu.
„2025. mora biti godina akcije“
Trefelik smatra da je sada ključan trenutak za odlučne poteze politike: „Poruka mora biti – radimo, djelujemo!“. Trgovci su predstavili paket zahtjeva koji uključuje prilagodbu poreznog sustava za poticanje rada na puno radno vrijeme, fleksibilniji odlazak u mirovinu, poticaje za rad u mirovini te uključivanje trgovine u sezonsku regulaciju zapošljavanja.
„Trebamo 2025. kao godinu akcije“, zaključio je Trefelik.
