Ekonomija
Koliko novca treba za dobar život u Europi
Što čini dobru plaću u vašoj zemlji? Nije to tako jednostavno kao što zvuči. Prema Chrisu Chasteenu, voditelju istraživanja na Institutu za ekonomska istraživanja ERI, odgovor ovisi o čimbenicima kao što su mjesto u kojem živite, iskustvo, obrazovanje, industrija u kojoj radite, potrebe i način života.
Na temelju procjena agencija za zapošljavanje i uvida stručnjaka, Euronews Business ispitao je što to čini dobru plaću u nekim europskim metropolama.
Anubha Verma, u svom blogu na Indeedu, ističe da primanje iznadprosječne plaće može pomoći da udobno pokrijete svoje osnovne potrebe, a da vam ostane dovoljno za osobni užitak, kao što su putovanja i zabava, kao i za ušteđevinu.
Berlin nudi između 40.000 i 60.000 eura godišnje
Prema Talentupu, u Njemačkoj se dobrom smatra bruto godišnja plaća između 64.000 i 70.000 eura. To znači otprilike 40.000 do 43.000 eura neto godišnje ili između 3300 i 3600 eura neto mjesečno.
Plaće su obično umjereno veće u Berlinu u usporedbi s drugim njemačkim gradovima kada pogledamo različita zanimanja.
‘Iako su troškovi života u Berlinu porasli posljednjih godina, on je i dalje pristupačniji od drugih velikih europskih metropola poput Londona i Pariza’, rekao je Michael Stull, direktor ManpowerGroupa UK, za Euronews Business.
‘Berlin nudi zaposlenicima srednje karijere plaće između 40.000 i 60.000 eura bruto godišnje.’, prenosi Tportal.
Dobre zarade u Londonu
HousingAnywhere izvijestio je da je neto prosječna mjesečna zarada u Velikoj Britaniji iznosila 2297 funti (2725 eura). Godine 2023., uz troškove života od 1950 funti (2314 eura), prosječna mjesečna neto plaća između 2500 funti (2962 eura) i 3300 funti (3915 eura) smatrala se dobrim primanjem u Ujedinjenom Kraljevstvu.
S obzirom na to da je prosječna bruto tjedna zarada u Londonu veća za 23 posto od britanskog prosjeka, prema ONS-u, dobra bi plaća u glavnom gradu Britanije trebala iznositi najmanje između 3643 i 4815 eura. Međutim trebala bi biti između 3922 i 5183 eura u Inner Londonu, a koji se sastoji od londonskog Cityja i trinaest općina.
Budući da se plaće značajno razlikuju ovisno o sektoru, Stull je pružio širok raspon. ‘Dobra, reprezentativna bruto plaća za profesionalca srednje karijere u Londonu obično iznosi između 50.000 funti (59.455 eura) i 70.000 funti (83.235 eura) godišnje’, rekao je.
Dobra plaća za život u Francuskoj
Od 2024. prosječna neto mjesečna plaća u Francuskoj iznosi 2587 eura, a medijalna je 1940 eura, prema HousingAnywhereu. Obično dobra plaća za ugodan život u Francuskoj iznosi oko 3200 eura mjesečno za samca ili 5600 eura mjesečno za tročlanu obitelj.
Međutim zbog viših troškova života u Parizu trebat će vam otprilike 3400 eura mjesečno za održavanje udobnog načina života u glavnom gradu Francuske.
Mjesečna neto plaća u Španjolskoj
Prema HousingAnywhereu, prosječna neto plaća u Španjolskoj u 2024. iznosi 1785 eura mjesečno, odnosno 2250 eura bruto. Za udoban život mjesečna neto plaća u Španjolskoj procjenjuje se na oko 2700 eura za samca ili 4000 eura za nekoga tko uzdržava obitelj.
S obzirom na to da je prosječna plaća u Madridu 18 posto viša od državnog prosjeka, dobra mjesečna neto plaća u glavnom gradu za samca bi trebala iznositi najmanje 3185 eura.
‘Profesionalac srednje karijere u Madridu može očekivati da će zaraditi između 35.000 i 55.000 eura bruto godišnje’, rekao je Stull iz ManpowerGroupa.
‘Iako je niži nego u Londonu ili Parizu, ovaj je raspon usklađen s umjerenijim životnim troškovima u tom gradu.’
U Irskoj se bruto plaća u rasponu od 4100 do 6000 eura mjesečno smatra dobrom za udoban život, navodi Instarem.
Bruto prosječna plaća za zaposlene na puno radno vrijeme u toj zemlji iznosi 3220 eura mjesečno.
Rimske plaće zaostaju za sjevernoeuropskim gradovima
Prema ManpowerGroupu, dobra plaća u Rimu obično dolazi u rasponu od 35.000 do 50.000 eura bruto godišnje. ‘Plaće u Rimu općenito su niže u usporedbi sa sjevernoeuropskim gradovima, ali to je djelomično uravnoteženo nižim troškovima života’, rekao je Stull.
Dobra bruto plaća u Rimu obično se kreće između 3750 i 5690 eura, prema Salary Exploreru.
Istraživanje Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije iz 2023. o kvaliteti života u europskim gradovima otkriva značajne varijacije u financijskom zadovoljstvu kućanstava diljem EU-a.
Udio ljudi koji su zadovoljni financijskom situacijom u svom kućanstvu kreće se od 39 posto u Ateni do 87 posto u Luksemburgu. Zadovoljstvo je općenito veće u gradovima koji se nalaze u sjevernim i zapadnim zemljama EU-a. U Zagrebu je samo 58 posto ispitanika kazalo da su zadovoljni primanjima, čime je naš glavni grad na dnu poretka europskih prijestolnica prema zadovoljstvu stanovnika primanjima, prenosi Tportal.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
