Austrija
Istupaju li u Austriji Hrvati iz Crkve i koliko će biti kršćana, poglavito katolika, 2050. godine u Austriji?
Religija za mnoge u Austriji svakako ima važnu ulogu, iako je ovdje posljednjih godina narastao broj onih koji se izjašnjavaju kako nemaju vjerske pripadnosti, ateisti su ili jednostavno nisu dio ni jedne vjerske zajednice.
Promjene “vjerske slike” u austrijskom društvu nije novost. Ona je ponajprije bila uvjetovana povijesnim okolnostima. Još od 17. stoljeća i reformacije, u odnosima kršćana, a poznata je židovska nazočnost u Austriji kroz veliko povijesno razdoblje i značajna promjena tijekom holokausta pod nacističkim režimom. Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Austriju dolaze radnici iz drugih zemalja “trbuhom za kruhom” pa i oni pridonose svojevrsnoj vjerskoj i inoj različitosti, a onda i sekularizacija zahvaća sve porive društva kada se drži da modernizacijom i racionalizacijom religija gubi svoj autoritet u svim aspektima društvenog života i upravljanja. Kao rezultat toga, neosporno u austrijskom društvu, religija i vjera gube sveprisutnu važnost koju su s pravom imale. Vjera je, doduše, i dalje dio tradicijskog i kulturnog identiteta većine, ali je postala značajno individualizirana.
Svakako da je ovaj trend dolaska doseljenika, radnika, migranata u Austriju doprinio tzv. vjerskoj diverzifikaciji koja je uz globalizaciju u mnogome utjecala i utječe na vjersko stanje u Austriji kao u ostalom i u cijeloj Europi.
U Austriji prema istraživanju Austrijskog instituta za demografiju, koje je provedeno uz potporu Austrijskog integracijskog fonda, trenutačno živi 5,56 milijuna katolika, 1,46 milijuna ateista ili onih koji nisu članovi ni jedne vjerske zajednice, 700 000 pripadnika islamske vjere – muslimana, 412 000 protestanata te 397 000 pravoslavnih.
Prije 15 godina, tri četvrtine svih Austrijanaca bili su rimokatolici, ali danas tek nešto manje od dvije trećine (64%). Istovremeno, udio se muslimana povećao s četiri na osam posto, a postotak onih bez vjerske pripadnosti odnosno vjerske zajednice porastao je s 12% na 17%.
Po mjerodavnom istraživanju mogu se u budućnosti dobiti dosta valjane prognoze vjerske pripadnosti ili pripadnosti nekoj vjerskoj zajednici na temelju svih dostupnih pokazatelja i demografskih promjena. Tako je u Austriji načinjena projekcija po ovim pokazateljima za 30 godina. Znanstvenici su imali dosta poteškoća, jer su morali koristiti kao osnovicu, bazu, mjerodavne statističke podatke iz 2001. godine kada su se po posljednji put u popisu pučanstva osobe izjašnjavale po religijskoj pripadnosti. Već 2011. godine uopće nije bilo pri popisu ni upitnika religijske pripadnosti, a taj je slučaj i danas zakonski tako u Austriji reguliran da se gotovo nigdje vjerska pripadnost niti ne navodi. Doduše, u prijavi boravka u Austriji navedena je mogućnost upisa vjerske pripadnost, ali kako ona nije obvezatna, taj se podatak mogao teško relevantno koristiti u istraživanju. Naime, poznato je kako su u proteklih nekoliko desetljeća u Austriju dolazile osobe ponajviše iz istočnoeuropskih zemalja, koje su onda zasigurno donijele u Austriju i dio religijske pripadnosti protkane ponajprije kršćanskom provenijencijom. Dakako, islamski vjernici su najviše dolazili iz Turske, ali unazad nekoliko godina pojačano je useljavanje migranata iz Afganistana i Sirije, koji su najvećim dijelom pripadnici islamske vjere.
Scenarij Austrije u 2049. godine pokazuju daljnje smanjenje broja katolika na manje od polovice (42%) i stalni porast broja muslimana s 12% na preko 20%, a na ljude bez vjerske pripadnosti ili pak ateiste s 21% na 28%. Kada bi se izdvojio samo Beč, ovaj bi scenarij bio još drastičniji. Doći će do pada broja katolika na 22% i veći porast udjela muslimana na 30%, te osoba bez vjerske pripadnosti na čak 31%.
Što je s Hrvatima?
Ako je suditi po relavantnim podacima Hrvatske katoličke misije u Beču, broj se vjernika svake godine praktično povećava pa je tako u Beču u HKM Beč evidentirano 40 000 vjernika. HKM Beč je tako jedna od najvećih Misija u svijetu i svake se nedjelje na misu okupi nekoliko tisuća vjernika. Istraživanja su pokazala kako je Hrvatska katolička misija u Beču mnogobrojnoj hrvatskoj zajednici praktično više i od vjere te da je ona sinonim i zaštita njihova cjelokupna nacionalnog identiteta, jezika, kulture, tradicije i sl. Doista, Misija je dala nemjerljiv obol i počesto bila jedina zagovornica i učiteljica vjernog hrvatskog puka.
Čuje se ipak kako i Hrvati nisu imuni da kod prijave boravka u Austriji “slučajno” izostave vjersku pripadnost, ali je sasvim sigurno da se takav “administrativan potez” ne može poistovjetiti s isključenjem iz Crkve. Ipak, vjernici su mišljenja da je i to pogreška i da javnim očitovanjem vjere pokazuju tko su i što su, a ne da ih “crkveni porez”, koji godišnje iznosi vrijednost tek nekoliko kutija cigareta, prijeći da iskažu ono što su već stoljećima: Hrvati – katolici!
Austrija
U Austriji se provodili ilegalni estetski zahvati, žena zamalo izgubila život
U Beču je 35-godišnji Gruzijac navodno izvodio ilegalne estetske zahvate. Policija sada traži moguće dodatne žrtve ovog muškarca.
U iznajmljenom Airbnb stanu u 3. bečkom okrugu, osumnjičeni je na improviziranom operacijskom stolu izvodio estetske zahvate. Jedna 58-godišnja žena zamalo je izgubila život nakon što je prošlog tjedna pristala na njegov ilegalni zahvat.
Opasna operacija u neregistriranoj ordinaciji
Kako je izvijestila policija, žena je došla u iznajmljeni stan kako bi si zategnula bradu. No, nakon što je muškarac napravio nekoliko rezova na vratu, oko ušiju i na bradi, pacijentica je odjednom počela imati teškoće s disanjem. Kada joj ni nakon primljenog lijeka nije bilo bolje, njezina pratnja je pozvala hitnu pomoć.
Žena je hitno prevezena u bolnicu u kritičnom stanju te je morala biti odmah operirana kako bi joj se spasio život.
Policija traži svjedoke
Osumnjičeni tvrdi da je u Gruziji radio kao plastični kirurg, no istražitelji sada provjeravaju ima li uopće medicinsku diplomu, izvještava ORF. Protiv njega se vodi istraga zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda, a trenutno se nalazi u istražnom pritvoru.
Policija također istražuje je li osumnjičeni u prošlosti već izvodio slične ilegalne operacije u Beču. Zbog toga pozivaju sve svjedoke da se jave s bilo kakvim informacijama.
Moguće dodatne žrtve mogu se obratiti istražiteljima na broj:
📞 01/31310/62800 ili 01/31310/62122
Austrija
Teroristička organizacija IS poziva pristaše da provode terorizam u Austriji i Njemačkoj
Prijetnje terorizmom protiv Austrije: Sigurnosne službe upozoravaju građane da takozvana Islamska država (IS) poziva na napade automobilima, uključujući u Salzburgu i Beču.
“Na što čekaš? Ulice su pune meta. Pregazi ih!” Ovom jezivom porukom teroristička organizacija Islamska država obraća se pristašama u Njemačkoj i Austriji. Među gradovima koji se spominju kao potencijalna mjesta napada su Salzburg i Beč. Na propagandnim materijalima stoji i slogan: “Naprijed u klanje”, uz sliku vozača koji juri prema gomili ljudi.
Slika budi bolna sjećanja na napad u Münchenu 13. veljače, kada je 24-godišnji Afganistanac automobilom uletio u prosvjednike, usmrtivši majku (37) i njezinu dvogodišnju kćer te ozlijedivši desetke drugih osoba. Kako piše Der Spiegel, napadač, navodno pristaša IS-a, imao je Kuran u svom automobilu dok se zabijao u masu.
Napad u Münchenu – auto se zaletio u prosvjednike
IS koristi i slučaj osumnjičenog napadača iz Villacha, Ahmada G., koji je nožem ubio 14-godišnjaka i teško ranio još pet osoba, kao propagandu. Njegova slika dijeli se na internetu kao svojevrsni oglas uz poziv na napade u ime Allaha. Šokantni slogan na propagandnom materijalu glasi: “Hajde da koljemo!”
14-godišnjak ubijen u napadu nožem u Villachu
Prema pisanju njemačkog lista Bild, propagandni materijali puni mržnje potječu s njemačkog internetskog portala Al Saif Media (“Mač”), koji navodno vodi Islamska država. Sigurnosne službe u zemljama koje su označene kao mete ove prijetnje shvaćaju vrlo ozbiljno.
“Ovi teroristi nisu bili na našem radaru”
“Poziv na napade trenutno se vrlo brzo širi među radikalnim islamistima. Još od napada Hamasa na Izrael primjećujemo sve veću mobilizaciju i radikalizaciju ekstremista”, upozoravaju stručnjaci za sigurnost. Cilj propagande je potaknuti “usamljene vukove” – pojedince koji postanu toliko radikalizirani da neočekivano napadnu bilo gdje.
“Posljednjih mjeseci vidjeli smo to u napadima u Mannheimu, Solingenu, Aschaffenburgu, Münchenu i Villachu. Ovi teroristi nisu bili na našem radaru kao potencijalni prijetnja,” ističe sigurnosni dužnosnik. Prema stručnjacima, posebno su mladi ljudi podložni ovakvoj propagandi putem platformi poput TikToka i Instagrama. “Brzo su podložni utjecaju, a radikalizacija se često odvija nevjerojatnom brzinom”, zaključuje.
Austrija
Stanovnik Austrije će sljedećih 30 godina dobivati 20.000 eura svaki mjesec
Jedan stanovnik Donje Austrije jedva može vjerovati svojoj sreći. Isprva je želio osvojiti „samo“ 10.000 eura, no sada će mu na račun stizati 20.000 eura mjesečno – i to sljedećih 30 godina!
„Zapravo sam igrao samo zbog ove ekskluzivne austrijske promocije s nagradom od 10.000 eura mjesečno na godinu dana“, izjavio je dobitnik koji je u petak sve iznenadio. Svoj listić za igru EuroDreams uplatio je putem platforme win2day – i to samo jedan jedini put. „A sad je to postalo 20.000 eura na 30 godina. U početku nisam mogao vjerovati“, dodao je.
Austrija – sretno tlo za EuroDreams
EuroDreams, popularna europska igra na sreću, pokazuje se kao dobar teren za Austriju. Prošle godine tri od ukupno jedanaest glavnih nagrada završile su u ovoj zemlji, a prvi od ovogodišnja dva dobitnika koji će primati 20.000 eura mjesečno neto dolazi upravo iz Donje Austrije. Šokiran dobitkom, pobjedniku je trebalo nekoliko dana da se javi Austrijskim lutrijama.
Sretan trenutak dogodio se već 3. veljače. Dobitnik, umirovljenik koji živi u izvanbračnoj zajednici, kaže kako je dugogodišnji igrač, ali obično sudjeluje samo u igrama Lotto i EuroMillionen. „EuroDreams igram samo kada postoji neka dodatna prilika za osvajanje nagrade.“ Naglašava da zna raspolagati novcem – ne zbog osobnog bogatstva, već zahvaljujući svojoj poslovnoj prošlosti.
Planovi za budućnost: Putovanja, luksuz i dobrotvorne donacije
Iako zna upravljati novcem, ne želi odustati od savjetovanja s financijskim stručnjacima Austrijskih lutrija. Već ima jasne planove za nagradu: sa svojom partnericom nastavit će putovati, ali ovog puta „malo dalje nego dosad, primjerice u Australiju“. I to u business-klasi, bez razmišljanja o troškovima hotela – sada će birati između hotela s tri ili četiri zvjezdice bez brige o budžetu.
„I češće ćemo uživati u vrhunskoj gastronomiji, a više nećemo razmišljati hoćemo li uzeti desert ili ne zbog troškova“, dodao je kroz smijeh. No, planira i podijeliti svoju sreću: ističe kako će dio dobitka donirati određenim društvenim i humanitarnim organizacijama
You must be logged in to post a comment Login