Austrija
Klagenfurt: Hrvat priznao da je nožem izbo i usmrtio muškarca
Krvavi čin u stambenoj zgradi u Klagenfurtu u srijedu navečer uvelike je rasvijetljen: jedan od dvojice osumnjičenika, hrvatski državljanin (20), u petak je priznao da je nožem izbo žrtvu (30). “Optuženi je u svom ispitivanju rekao da je nekoliko puta ubo 30-godišnjaka”, rekao je Markus Kitz, glasnogovornik ureda javnog tužitelja u Klagenfurtu.
Krvavi čin nije bio planiran. Hrvat i drugooptuženi Korušanin (20) upoznali su se u Klagenfurtu. Obojica su se poznavali dugo vremena i pohađali su istu školu. Zbog besparice, posvjedočili su svi, odlučili su se u srijedu navečer opljačkati 30-godišnjaka. Hrvat je mislio da zna da muškarac u stanu ima mali hladnjak koji je navodno bio pun droge.
Jako pijani, dvojica su otišla do kuće u kojoj je živjela njihova žrtva. Na ulaznim vratima Hrvat je, priča se, tražio nož od kolege: “Znam da imaš nož. Daj mi ga!“ Njegov prijatelj mu je dao leptir nož te su pošli stubištem na prvi kat. Prema riječima Hrvata, tada se ugasilo svjetlo. Htio ga je upaliti, no umjesto u prekidač za svjetlo pozvonio je na vrata 30-godišnjaka. Otvorio je vrata i zakoračio u hodnik.
Izjave njih dvojice muškaraca razlikuju se oko onoga što se zatim dogodilo. “Situacija je potpuno eskalirala u roku od nekoliko sekundi”, kaže glasnogovornik StA Kitz. Hrvat je rekao da je bio toliko zbunjen kada je muškarac u hodniku stao ispred njega. Prema Kitzu, Hrvat je posvjedočio da se ubod dogodio kao posljedice brze reakcije.
Korušanin je, međutim, rekao da je njegov prijatelj zamolio 30-godišnjaka da se “ostavi droge”. Kad je on to odbio, između njih dvojice izbila je tučnjava u kojoj je Hrvat izbo nožem svog protivnika.
Pod pet snažnih uboda nožem, od kojih su dva smrtonosna, 30-godišnjak je pao na tlo, ali se ipak dovukao natrag u stan. Hrvat je krenuo za njim i iz stana uzeo mali hladnjak. Počinitelji su pobjegli iz kuće i otvorili hladnjak za koji se sumnjalo da je svojevrsno “skladište” droge. Ali bio je prazan. Hrvat je tada nož vratio prijatelju i njih su se dvojica razdvojila.
U međuvremenu, oko 22 sata, susjed je pozvao policiju koja je odmah krenula u potragu. Kratko vrijeme kasnije jedan od dva muškarca je uhićen nedaleko od mjesta zločina, potpuno zbunjen i šokiran.
Hrvat je uhićen tek nešto kasnije. 20-godišnjak je nakon krvavog zločina otišao do svog stana na tuširanje, pa opet je opet izašao No, kad se ponovno vratio kući s taksijem i prijateljima, čekala ga je policija.
Dvojica optuženih, protiv kojih se vodi istraga zbog ubojstva, u petak su odvedena u zatvor u Klagenfurtu. Muškarci se smatraju nevinima dok ne budu pravomoćno osuđeni.
Austrija
Vozilom od 3 milijuna eura jurio 122 km/h Bečom pa ostao bez vozila
Vozač Bugatti Chirona, vrijednog 3 milijuna eura, ostao je bez automobila u četvrtak nakon prekoračenja brzine u Austriji. Spominje se da je vozio 122 km/h, dok je na cesti bila dopuštena maksimalna brzina od 50 km/h.
Što će se na kraju dogoditi s automobilom, još uvijek nije jasno. Velika je vjerojatnost da će automobil prodati vlasti i da će prihod ići u državnu blagajnu, piše HAK Revija.
Austrijanac (38) vozio se poznatim bečkim Ringstrasseom, obilaznicom koja prolazi oko povijesne jezgre grada. S navedenom brzinom naišao je na kameru za brzinu koja je bila blizu zgrade parlamenta.
Nakon što je uhićen, vozač je tvrdio da Bugatti pripada prijatelju. To mu nije pomoglo, jer je policija zaplijenila Bugatti i odvukla automobil od 1500 KS s mjesta zločina. Vozač je izgubio i vozačku dozvolu.
Premda zapljena hiperautomobila vrijednog tri milijuna eura zvuči kao ekstremna mjera, Austrija je prošle godine donijela stroge zakone za borbu protiv “demona brzine”. Ako se automobil proda na aukciji, 70 posto prihoda mora ići u fond za sigurnost na cestama, a ostatak će ići na račun općine.
Austrija
Wiener Linien s rekordnih 1,3 milijuna stalnih putnika
Bečka javna prijevozna mreža Wiener Linien svakodnevno preveze gotovo 2,4 milijuna putnika, dok broj stalnih korisnika doseže rekordnih 1,3 milijuna. Ove brojke proizlaze iz financijskog izvješća za 2024. godinu, predstavljenog u četvrtak. Uz to, Beč će u rujnu biti domaćin Svjetskog prvenstva u vožnji tramvaja.
Više putnika, manje automobila
Stalni putnici uključuju vlasnike godišnjih karata, Klimaticket-a, Top-Jugendticket-a i semestarskih karata. Ukupan broj putnika značajno je porastao – tijekom prošle godine prevezeno je 873 milijuna ljudi, što je 6,8 posto više nego 2023. godine.
Ovaj rast izravno utječe na prometne navike u Beču: sve više ljudi koristi javni prijevoz, dok se udio automobilskog prometa smanjuje. Prema Wiener Linien, javnim prijevozom obavljeno je 34 posto svih putovanja po gradu, što je porast od dva postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. U isto vrijeme, udio putovanja automobilom smanjen je na 25 posto.
9.700 zaposlenih i stotine novih stručnjaka
U godišnjem izvješću naglašena je i važnost zaposlenika, kojih je ukupno 9.700 i koji 24 sata dnevno održavaju bečki javni prijevoz. Izvršna direktorica Wiener Linien, Alexandra Reinagl, istaknula je da zahvaljujući predanom radu zaposlenika, Beč nudi svjetski kvalitetan javni prijevoz po pristupačnim cijenama.
Kako bi osigurali održiv razvoj, nastavljaju se ulaganja u infrastrukturu i obrazovanje. Tijekom 2024. godine osposobljeno je 337 novih vozača tramvaja, 105 vozača podzemne željeznice i 199 vozača autobusa. Također, trenutno se obrazuje 309 naučnika u deset različitih struka.
Budući da će u nadolazećim godinama velik broj zaposlenika otići u mirovinu, Wiener Linien planira nova zapošljavanja. U tu svrhu nedavno je otvoren novi centar za obuku vozača tramvaja, a redovito se organiziraju i događanja za zapošljavanje.
Nova vozila i proširenje linija
Prošle godine Wiener Linien modernizirali su 8,6 kilometara tračnica i obnovili 53 skretnice. Održano je oko 100 gradilišta, uključujući velika infrastrukturna poboljšanja na Wiedner Hauptstraße i Universitätsstraße.
Za 2024. godinu najavljena su daljnja ulaganja od oko 900 milijuna eura u modernizaciju mreže, kupnju novih vozila i razvoj mobilnosti. Među ključnim projektima su uvođenje autobusa na vodik, početak rada nove tramvajske linije 12 te proširenje linije 27 koja će povezivati okruge Donaustadt i Floridsdorf.
Radovi na proširenju podzemnih linija U2 i U5 također napreduju prema planu. 2025. godine stroj za bušenje tunela “Debohra” nastavit će raditi prema budućoj stanici U2-U3 Neubaugasse, a zatim prema Augustinplatzu. Istodobno, na stanici U5 Frankhplatz odvijaju se završni unutarnji radovi. Planirano je da linija U5 započne s prometovanjem između Frankhplatza i Karlsplatza 2026. godine.
Beč domaćin Svjetskog prvenstva u vožnji tramvaja
Osim financijskog izvješća, Wiener Linien najavili su i poseban događaj 13. rujna – Beč će tada postati svjetska prijestolnica javnog prijevoza. Na prvom Svjetskom prvenstvu u vožnji tramvaja natjecat će se 25 timova iz cijelog svijeta u šest različitih disciplina. Ljubitelji javnog prijevoza i međunarodni gosti moći će sudjelovati u slavlju na trgu ispred gradske vijećnice.
Austrija
Sumnjive bau firme vrebaju građane Austrije, upozorava AK
Gospodarska komora Vorarlberga (AK) upozorava na takozvane “putujuće obrtnike”. Oni u proljeće mame navodno povoljnim ponudama, ali često ostavljaju samo frustraciju i financijsku štetu. Prvi vlasnici kuća već su zatražili pomoć od AK-ovog odjela za zaštitu potrošača.
Agresivne metode prodaje
Tvrtke se reklamiraju s jedne strane putem sjajnih brošura i novinskih oglasa, a s druge strane kucaju izravno na vrata kuća. Već su se pojavili prvi slučajevi prijavljeni AK-u, uključujući vlasnika kuće iz donjeg Vorarlberga koji je primijetio jednu takvu tvrtku i zatražio ponudu za čišćenje fasade.
Dva radnika zatim su ga posjetila kod kuće, dali mu usmenu ponudu i pritom ga stavili pod pritisak – navodno je ponuda vrijedila samo nekoliko dana. Vlasnik kuće postao je sumnjičav i prekinuo razgovor.
Savjet: Ne dopustite da vas pritisnu
“Čovjek je u zadnji čas povukao ručnu kočnicu”, istaknula je AK-ova stručnjakinja za zaštitu potrošača, Renate Burtscher. Kod takvih tvrtki često se na internetskim stranicama uzaludno traže registracijski brojevi tvrtke ili dozvole za obavljanje djelatnosti.
Jedan od trikova ovih putujućih obrtnika je i tvrdnja da im je ostalo viška asfalta s obližnjeg gradilišta. Ako im vlasnici kuća povjeruju i odluče asfaltirati prilaz, često dobiju loše iskustvo – asfalt ne pokriva cijelu dogovorenu površinu, a radovi su nekvalitetno izvedeni. Unatoč tome, unaprijed se traže tisuće eura.
Burtscher upozorava građane da ne sklapaju poslove s takvim obrtnicima. Posebno savjetuje da se ne daju nagovoriti na vratima kuće pod izlikom “povoljnih ponuda” i “velikih popusta” te da ne plaćaju unaprijed.
