Austrija
Kickl želi pooštriti dobivanje austrijskog državljanstva
Prema informacijama “Heute”, čelnik FPÖ-a planira temeljno promijeniti austrijsku politiku azila i migracija. Dok to ne stupi na snagu, na snagu će stupiti tzv. model “neposredne zaštite”.
Dan nakon što je procurio koncept ÖVP-a za “bankovnu pristojbu” koju zahtijeva FPÖ, novi plavi planovi sada su na stolu. Kako su “Heute” i “Krone” doznali iz pregovaračkih krugova, čelnik FPÖ-a Herbert Kickl želi temeljnu reformu useljeničke politike.
Prema ljudima koji su upoznati s poglavljem o migracijama, Herbert Kickl sada želi de facto prekinuti pristup državljanstvu putem azilantske rute. “Azil ostaje privremena zaštita i ne smije se pretvoriti u državljanstvo nakon isteka roka – trenutačno deset godina”, navodno je njegov stav.
Čelnik kluba FPÖ stoga sada želi brzo povećati vremensko razdoblje do stjecanja državljanstva sa sadašnjih 10 na 15 godina. Ovim amandmanom bi se “spriječilo da tisuće ljudi koji su došli u zemlju u okviru navale za azil od 2015. nadalje budu naturalizirani i time dobiju pravo glasa u narednim mjesecima”.
Herbert Kickl je u prošlosti jasno iznio svoje stajalište: “Azil je privremena zaštita, a ne pokriće za masovnu imigraciju, prvenstveno u naš društveni sustav.” Prema Kicklu, boravak u zemlji mora biti vremenski ograničen: “Cilj je povratak u zemlju porijekla – što je prije moguće. To mora isključiti stjecanje državljanstva.”
Plavo-crni pregovori idući će tjedan ući u vruću fazu. Svaka od 13 podskupina potom će dati pregled projekata oko kojih su se plave i crne stranke uspjele dogovoriti – te odrediti koja sporna pitanja treba rješavati u takozvanoj “upravljačkoj skupini” stranačkih velikana. Osim pooštravanja propisa o azilu, poznato je da se Herbert Kickl zalaže i za ukidanje poreza na kućanstva ORF-a (politika medija proglašena je glavnim prioritetom u petak) i poziva na osnivanje fonda za kompenzaciju od Corone.
Austrija
Agenda Austrija podržava ukidanje mogućnosti dodatne zarade uz naknadu za nezaposlene
Austrijska vlada odlučila je ukinuti mogućnost dodatne zarade do 551,10 eura mjesečno za korisnike naknade za nezaposlene, osim u rijetkim iznimkama. Ova promjena donesena je u sklopu koalicijskog dogovora (ÖVP, SPÖ, NEOS), a podržava je i ekonomski orijentirani think-tank Agenda Austria.
Prema riječima njihova ekonomista Dénesa Kucsere, dosadašnji sustav je demotivirao ljude da se vrate na tržište rada, jer su kombinacija naknade i dodatnog posla često donosili više prihoda uz minimalan rad nego redovno zaposlenje s punim radnim vremenom.
Usporedni primjer pokazuje da osoba koja radi samo sedam sati tjedno, uz naknadu i dodatni prihod, može ostvariti godišnji neto iznos od oko 25.253 eura. Nasuprot tome, netko tko radi puno radno vrijeme za bruto plaću od 3.000 eura mora raditi 31 sat tjedno da bi prešao taj iznos.
Posebno su pogođeni radnici s nižim primanjima – primjerice, oni koji rade za 1.500 eura bruto ne mogu zaraditi više nego korisnici naknade koji rade minimalno.
Agenda Austria stoga predlaže širu reformu tržišta rada, uključujući uvođenje degresivne naknade za nezaposlene – koja bi u početku bila viša, ali bi postupno opadala – te smanjenje poreznog opterećenja rada, osobito za srednji sloj. Također se ističe potreba za većom dostupnošću dječje skrbi kako bi se više žena moglo zaposliti na puno radno vrijeme.
Austrija
Austrijska pomoć Ukrajini dosegnula skoro 3 milijarde eura
Od početka ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022., Austrija je Ukrajini pružila pomoć u ukupnom iznosu od oko 2,9 milijardi eura. Iako zbog svoje neutralnosti ne može pružati vojnu pomoć, Austrija je značajno sudjelovala u humanitarnim i financijskim potporama.
Prema austrijskom Ministarstvu vanjskih poslova, od veljače 2022. do veljače 2024. izravna bilateralna pomoć iznosila je oko 294 milijuna eura. Od toga je 117 milijuna uloženo u humanitarnu pomoć, osam milijuna u materijalne donacije (npr. za zaštitu od katastrofa), 146,5 milijuna u osnovnu opskrbu i obnovu, 9,7 milijuna u borbu protiv korupcije i druge projekte, te 12,8 milijuna eura za pomoć ratom pogođenim susjednim zemljama poput Moldavije.
Preostali dio pomoći vjerojatno je uplaćen putem europskog proračuna, u koji Austrija redovno doprinosi. Prema podacima Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu, sveukupna austrijska pomoć Ukrajini – uključujući bilateralne i EU doprinose – iznosila je oko 2,3 milijarde eura do kraja veljače 2024., dok novije procjene ukupni iznos procjenjuju na 2,9 milijardi eura.
Austrija
Austrija produžila granične kontrole prema dvije susjedne zemlje
Austrija je produžila granične kontrole prema Češkoj i Slovačkoj za dodatnih šest mjeseci. Ministarstvo unutarnjih poslova ovu je odluku obrazložilo kao nužnu mjeru za odvraćanje krijumčarskih mreža.
Na granicama sa Slovačkom i Mađarskom austrijska policija trenutno također pomaže zdravstvenim vlastima u suzbijanju širenja slinavke i šapa, zbog čega su neki granični prijelazi prema tim državama privremeno zatvoreni.
Kontrole se provode kako na stacioniranim graničnim prijelazima, tako i mobilno u pograničnim područjima.
