Katolička crkva danas obilježava svetkovinu Svih svetih, dan posvećen svima koji su za života živjeli svetim životom – ne samo onima koji su službeno proglašeni svecima, nego i onima koje Crkva još nije kanonizirala.

U Pravoslavnoj crkvi ovaj se blagdan slavi prvu nedjelju nakon Duhova, čime se simbolično završava uskrsni dio liturgijske godine.

Kako je nastao blagdan Svih svetih

Blagdan potječe još iz 4. stoljeća, kada se u Crkvi počeo zajednički slaviti spomen svih svetih.
U početku se obilježavao nedjelju nakon Duhova, no papa Grgur III. u 8. stoljeću premjestio ga je na 1. studenoga, želeći ga povezati s keltskim blagdanom početka Nove godine (Samhain).

Od tada je 1. studenoga u Katoličkom kalendaru označen kao svetkovina i neradni dan – i u Hrvatskoj i u Austriji.
Tog dana mnogi posjećuju groblja, uređuju grobove i mole za svoje preminule, iako je Dušni dan, odnosno dan sjećanja na sve pokojne, 2. studenoga.

Dušni dan – spomen na sve preminule

Dušni dan se u Katoličkoj crkvi slavi dan nakon Svih svetih, 2. studenoga.
Nastao je na poticaj svetog Odilona, opata iz Clunyja, a benediktinci su ga proširili po cijelom kršćanskom svijetu.
Katolička crkva službeno je potvrdila blagdan 1311. godine.

Tih se dana vjernici sjećaju svojih pokojnika, pale svijeće, uređuju grobove i mole za vječni mir svih duša – poznatih i nepoznatih.

Svi sveti i Dušni dan – trenuci su kada se s poštovanjem prisjećamo onih koji su otišli, ali i zahvaljujemo na primjerima svetosti koji nas nadahnjuju.

Katolička crkva danas slavi svetkovinu Svih svetih. Ovom svetkovinom Katolička crkva slavi sve svece koji su već kanonizirani, ali i one koji još uvijek nisu. U Pravoslavnoj crkvi ovaj se blagdan slavi prvu nedjelju poslije blagdana Duhova. Pravoslavna crkva ovim blagdanom završava uskrsni dio liturgijske godine.

Blagdan Svih svetih u Crkvama se počeo slaviti u četvrtom stoljeću. U početku obilježavanja ovaj Blagdan se slavio prvu nedjelju nakon Duhova, što je i danas ostalo u Pravoslavnoj crkvi te ga oni baš na taj dan obilježavaju.

Papa Grgur III odlučio je ovaj blagdan premjestiti na 1. studenoga. Učinio je to kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom kojim se obilježavao početak Nove godine. U Katoličkom kalendaru ovaj blagdan označen je kao svetkovina. Ujedno je neradni dan u Republici Austriji i Republici Hrvatskoj. Za ovaj blagdan mnogi ljudi obilaze te uređuju groblja i na taj način se sjećaju svojih mrtvih. Međutim u Crkvi se Dušni dan obilježava 2. studenog.

Dušni dan

Dušni dan se obilježava u Katoličkoj crkvi dan poslije blagdana Svi svetih tj. 2. studenog. Ovaj blagdan nastao je na inicijativu Sv. Odilona. Za blagdan dušnog dan najzaslužniji su benediktinci preko kojih se raširio cijelim svijetom. Ovaj blagdan Katolička crkva službeno je potvrdila 1311. godine.

Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj je dan i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.

Na svetkovinu mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori sveti Bernard, sveti Antun Padovanski i drugi.

Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi “uznesenje”.

Vjernici se za Veliku Gospu pripremaju većinom na sličan način. Mnogi od Porcijunkule, odnosno Gospe od Anđela pa sve do uključujući i 14. kolovoza, poste i mole se Gospi. Neki to započnu devet dana prije Velike Gospe, a neki opet uzimaju trodnevnicu kroz koju se postom, molitvom i dobrim djelima pripremaju za slavlje Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nebo.

U Hrvatskoj katoličkoj misiji Beč, kao priprava za Veliku Gospu, posljednja tri dana održavala se trodnevnica, trodnevna duhovna priprava koju predvode franjevci, sestre i vjernici ove Misije. Prije svete mise kao i u vrijeme svete mise, vjernici su imali priliku za svetu ispovijed. Molila se krunica, otajstva svjetla i litanije Blaženoj Djevici Mariji.

• Kad se ženske ruke i srca ujedine – nastaje čarolija! Balkan Powerfrauen oduševile Beč
• Skijanje samo za bogate: Austrija ima najskuplje skijalište u cijeloj Europi
• Pucao na tramvaj pun putnika – sada mu se sudi za pokušaj ubojstva
• Policija udarila po biciklistima: Više od 100.000 eura kazni u par mjeseci
• Loše vijesti za sve zaposlenike: U studenom nam svima stiže manja plaća