Brojni vozači još uvijek nisu zamijenili svoje stare vozačke dozvole. To se ne odnosi samo na vlasnike papirnatih dozvola klase 3, prepoznatljivih po sivoj ili ružičastoj boji, već su po prvi put na redu i nositelji određenih plastičnih kartica. Posebno bi pažljivi trebali biti vozači stariji od 50 godina, jer jedan propušteni upis može imati ozbiljne posljedice.

Zamjena vozačke dozvole: koji su godišta trenutačno obvezna

Razlog zamjene je planirana obvezna tranzicija svih vozačkih dozvola izdanih prije 19. siječnja 2013. na sigurniju EU vozačku dozvolu u obliku kartice. Prema podacima ADAC-a, rokovi za zamjenu vrijede sve do konačnog isteka 19. siječnja 2033. godine.

Kod vozačkih dozvola izdanih do 31. prosinca 1998. godine rokovi su raspoređeni prema godini rođenja vlasnika.

Važno upozorenje: ako ste rođeni 1971. godine ili kasnije, vozačku dozvolu trebali ste zamijeniti najkasnije do 19. siječnja 2025. Budući da je zamjena obvezna, nastavak vožnje sa starom dozvolom nakon isteka roka može rezultirati novčanom kaznom od 10 eura.

Prema ADAC-u, sljedeći na redu su svi stari vozački dokumenti u obliku kartice izdani između 1999. i 2001. godine. Dozvole izdane kasnije dolazit će na red u narednim godinama. Pritom je za određivanje roka presudan datum izdavanja vozačke dozvole, a ne datum stjecanja prava na upravljanje vozilom.

Gubitak vozačke dozvole koji prijeti nepažljivima

Osobe koje su obvezne zamijeniti vozačku dozvolu trebaju ponijeti osobnu iskaznicu ili putovnicu, biometrijsku fotografiju te postojeću vozačku dozvolu. Zahtjev za zamjenu (za kategorije motocikla i osobnog automobila) podnosi se nadležnom uredu za vozačke dozvole. Zdravstveni pregled u pravilu nije potreban.

Međutim, postoji važna iznimka: kako prenosi portal echo24 pozivajući se na ADAC, potrebno je posebno označiti kategoriju CE 79. Ako se to propusti, gubi se pravo upravljanja tom kategorijom. U tom slučaju dopuštena je vožnja osobnih i teretnih vozila do 7,5 tona, pri čemu je s vozilom od 7,5 tona i dalje moguće vući prikolicu, ali samo ako ukupna dopuštena masa vozila i prikolice ne prelazi 12 tona.

Napomena: osobe starije od 50 godina moraju dodatno priložiti liječničku potvrdu. Kategorija CE u tom se slučaju izdaje s ograničenjem na razdoblje od pet godina.

Prazne kuće i stanovi, opustjela sela i gradovi bez mladih ljudi postaju sve češća slika Bosne i Hercegovine. Masovno iseljavanje najvidljivije je u manjim sredinama, no njegove posljedice sve snažnije osjećaju i veći gradovi. Iako su se negativni migracijski trendovi posljednjih godina donekle usporili, odlazak stanovništva iz zemlje nije zaustavljen. Prema procjenama, Bosna i Hercegovina je u proteklom desetljeću ostala bez stanovništva veličine četiri do pet većih gradova.

Procjene govore da danas u BiH živi između 2,9 i tri milijuna ljudi, što znači da je od 2013. do 2025. zemlju napustilo između 400 i 450 tisuća stanovnika. Riječ je uglavnom o mladim i radno sposobnim ljudima, što dodatno pogoršava već ionako oslabljenu demografsku strukturu zemlje.

Posljedice su posebno vidljive na tržištu rada, gdje u brojnim sektorima nedostaje radne snage. Istodobno, bez demografskog oporavka ozbiljno su ugroženi mirovinski i zdravstveni sustav. Stručnjaci upozoravaju kako u cijelom procesu nedostaje dugoročna i jasna strategija razvoja za sljedećih pet do deset godina. Istraživanja pokazuju da je jedan od ključnih razloga iseljavanja osjećaj beznađa i uvjerenje da društvo ne napreduje te da ne nudi realne perspektive za budućnost.

Slika praznih sela dodatno oslikava razmjere problema. U brojnim povratničkim mjestima, od desetaka obnovljenih kuća, tek ih je nekoliko u kojima navečer gori svjetlo. Putovanja kroz ruralna područja zemlje često otkrivaju pusta naselja, mrak i tišinu, što stvara dojam duboke zapuštenosti i demografske praznine.

Ipak, postoje i pozitivni primjeri koji pokazuju da drugačiji trendovi nisu nemogući. Posebno se ističe Zapadna Hercegovina, gdje se posljednjih godina bilježi porast broja rođene djece te sve izraženiji povratak stanovništva iz inozemstva, ponajprije iz Njemačke, Austrije i Irske. Za razliku od mnogih drugih dijelova zemlje, ova regija bilježi stabilnije gospodarstvo, veća prosječna primanja i snažniju poduzetničku aktivnost. Upravo viši životni standard i sigurnija radna mjesta čine Zapadnu Hercegovinu privlačnom destinacijom za povratnike.

Primanja u ovom dijelu zemlje znatno su veća u odnosu na ostatak BiH, a gospodarstvo se oslanja na snažan privatni sektor, izvoz i obiteljsko poduzetništvo. Takvi uvjeti stvaraju osjećaj sigurnosti i perspektive, što se izravno odražava na demografsku sliku i odluke mladih obitelji.

Stručnjaci ističu da bi upravo manji i srednji lokalni centri trebali postati pokretači povratka stanovništva. Olakšavanje administrativnih procedura, poticanje otvaranja poslovanja i stvaranje sigurnog društvenog okruženja ključni su preduvjeti za povratak radne snage iz dijaspore.

Zanimanje za povratak ipak postoji. Istraživanja pokazuju da oko 15 posto onih koji su iselili prije nekoliko godina razmišlja o povratku, a dio ih je to već i ostvario. T

Unatoč tome, ukupni broj povratnika i dalje je znatno manji od broja onih koji odlaze. Dodatni problem predstavlja dugogodišnji negativan prirodni prirast – broj umrlih već godinama premašuje broj rođenih. Od 2009. godine BiH godišnje gubi oko šest tisuća stanovnika samo zbog prirodnog pada, što, uz iseljavanje, ubrzava proces pretvaranja zemlje u demografski sve stariju državu.

Primjer Zapadne Hercegovine, međutim, pokazuje da uz stabilno gospodarstvo, veća primanja i jasnu lokalnu viziju, negativni trendovi mogu biti ublaženi, pa čak i preokrenuti.

Sjedinjene Američke Države izvele su zračne udare na položaje militanata Islamske države (ISIS) na sjeverozapadu Nigerije, objavio je američki predsjednik Donald Trump. Prema njegovim riječima, cilj operacije bila je teroristička skupina koja je, kako tvrdi, u toj regiji sustavno napadala i ubijala kršćansko stanovništvo.

Trump je u objavi na društvenoj mreži Truth Social naveo kako je, po njegovoj izravnoj zapovijedi kao vrhovnog zapovjednika, američka vojska provela „snažan i smrtonosan udar“ protiv pripadnika ISIS-a. Istaknuo je da su militanti odgovorni za brutalna ubojstva nevinih civila, ponajprije kršćana, u razmjerima kakvi, prema njegovim riječima, nisu viđeni desetljećima, pa čak ni stoljećima.

Američki predsjednik dodao je da je ranije upozorio terorističke skupine kako će snositi ozbiljne posljedice ako ne prekinu nasilje nad kršćanskim zajednicama. „Večeras su platili cijenu“, poručio je Trump.

Operacija na zahtjev Nigerije

Zapovjedništvo američkih oružanih snaga za Afriku (AFRICOM) potvrdilo je da su zračni napadi provedeni na zahtjev nigerijskih vlasti. Prema njihovim informacijama, u operaciji je neutraliziran veći broj pripadnika ISIS-a koji djeluju na tom području.

Trump je još krajem listopada upozoravao da se kršćanstvo u Nigeriji suočava s, kako je rekao, „egzistencijalnom prijetnjom“, te je tada najavio mogućnost vojne intervencije zbog, po njegovu mišljenju, nedovoljne zaštite kršćanskih zajednica od nasilja.

Različiti pogledi na sigurnosnu situaciju

Nigerijska vlada, međutim, tvrdi da su mete naoružanih skupina i muslimani i kršćani te da nasilje nije usmjereno isključivo protiv jedne vjerske zajednice. Dužnosnici u Abudži ističu da tvrdnje o sustavnom progonu kršćana pojednostavljuju složenu sigurnosnu situaciju u zemlji i zanemaruju napore vlasti u zaštiti vjerskih sloboda.

Unatoč tome, Nigerija je pristala na suradnju sa Sjedinjenim Državama kako bi ojačala borbu protiv militantnih skupina koje destabiliziraju pojedine dijelove zemlje.

Nigerijsko stanovništvo većinski je vjerski podijeljeno – muslimani uglavnom žive na sjeveru zemlje, dok kršćani čine većinu na jugu – što dodatno komplicira sigurnosne i političke izazove s kojima se država suočava.