Svijet
BiH napustilo pola milijuna ljudi, no Hrvati se sve više vraćaju u Hercegovinu – trend je vidljiv
Prazne kuće i stanovi, opustjela sela i gradovi bez mladih ljudi postaju sve češća slika Bosne i Hercegovine. Masovno iseljavanje najvidljivije je u manjim sredinama, no njegove posljedice sve snažnije osjećaju i veći gradovi. Iako su se negativni migracijski trendovi posljednjih godina donekle usporili, odlazak stanovništva iz zemlje nije zaustavljen. Prema procjenama, Bosna i Hercegovina je u proteklom desetljeću ostala bez stanovništva veličine četiri do pet većih gradova.
Procjene govore da danas u BiH živi između 2,9 i tri milijuna ljudi, što znači da je od 2013. do 2025. zemlju napustilo između 400 i 450 tisuća stanovnika. Riječ je uglavnom o mladim i radno sposobnim ljudima, što dodatno pogoršava već ionako oslabljenu demografsku strukturu zemlje.
Posljedice su posebno vidljive na tržištu rada, gdje u brojnim sektorima nedostaje radne snage. Istodobno, bez demografskog oporavka ozbiljno su ugroženi mirovinski i zdravstveni sustav. Stručnjaci upozoravaju kako u cijelom procesu nedostaje dugoročna i jasna strategija razvoja za sljedećih pet do deset godina. Istraživanja pokazuju da je jedan od ključnih razloga iseljavanja osjećaj beznađa i uvjerenje da društvo ne napreduje te da ne nudi realne perspektive za budućnost.
Slika praznih sela dodatno oslikava razmjere problema. U brojnim povratničkim mjestima, od desetaka obnovljenih kuća, tek ih je nekoliko u kojima navečer gori svjetlo. Putovanja kroz ruralna područja zemlje često otkrivaju pusta naselja, mrak i tišinu, što stvara dojam duboke zapuštenosti i demografske praznine.
Ipak, postoje i pozitivni primjeri koji pokazuju da drugačiji trendovi nisu nemogući. Posebno se ističe Zapadna Hercegovina, gdje se posljednjih godina bilježi porast broja rođene djece te sve izraženiji povratak stanovništva iz inozemstva, ponajprije iz Njemačke, Austrije i Irske. Za razliku od mnogih drugih dijelova zemlje, ova regija bilježi stabilnije gospodarstvo, veća prosječna primanja i snažniju poduzetničku aktivnost. Upravo viši životni standard i sigurnija radna mjesta čine Zapadnu Hercegovinu privlačnom destinacijom za povratnike.
Primanja u ovom dijelu zemlje znatno su veća u odnosu na ostatak BiH, a gospodarstvo se oslanja na snažan privatni sektor, izvoz i obiteljsko poduzetništvo. Takvi uvjeti stvaraju osjećaj sigurnosti i perspektive, što se izravno odražava na demografsku sliku i odluke mladih obitelji.
Stručnjaci ističu da bi upravo manji i srednji lokalni centri trebali postati pokretači povratka stanovništva. Olakšavanje administrativnih procedura, poticanje otvaranja poslovanja i stvaranje sigurnog društvenog okruženja ključni su preduvjeti za povratak radne snage iz dijaspore.
Zanimanje za povratak ipak postoji. Istraživanja pokazuju da oko 15 posto onih koji su iselili prije nekoliko godina razmišlja o povratku, a dio ih je to već i ostvario. T
Unatoč tome, ukupni broj povratnika i dalje je znatno manji od broja onih koji odlaze. Dodatni problem predstavlja dugogodišnji negativan prirodni prirast – broj umrlih već godinama premašuje broj rođenih. Od 2009. godine BiH godišnje gubi oko šest tisuća stanovnika samo zbog prirodnog pada, što, uz iseljavanje, ubrzava proces pretvaranja zemlje u demografski sve stariju državu.
Primjer Zapadne Hercegovine, međutim, pokazuje da uz stabilno gospodarstvo, veća primanja i jasnu lokalnu viziju, negativni trendovi mogu biti ublaženi, pa čak i preokrenuti.
Svijet
UNICEF: Više od 100 djece ubijeno u Gazi od početka primirja
U Pojasu Gaze je od stupanja na snagu primirja u listopadu ubijeno najmanje 100 djece, priopćio je danas UNICEF, Dječji fond Ujedinjenih naroda. Prema navodima organizacije, među poginulima je 60 dječaka i 40 djevojčica mlađih od 18 godina.
Kako je iz Gaze izvijestio glasnogovornik UNICEF-a James Elder, najveći broj smrtnih slučajeva posljedica je zračnih i napada bespilotnim letjelicama. „Bombardiranja su se smanjila, ali nisu prestala“, upozorio je Elder. Dio djece stradao je i od vatrenog oružja, dok je manji broj poginuo zbog prethodno neeksplodirane municije.
UNICEF procjenjuje da je stvaran broj poginule djece vjerojatno i veći, budući da organizacija u svojim izvješćima vodi isključivo potvrđene slučajeve.
Osim nasilja, dodatnu prijetnju djeci predstavlja i humanitarna situacija. Prema Elderovim riječima, tijekom ove zime već je šestero djece umrlo od pothlađivanja. Tisuće ljudi, zbog golemih razaranja, prisiljene su boraviti u šatorima, izložene niskim temperaturama, kiši i teškim zimskim uvjetima.
Svijet
Putnici iz BiH satima blokirani u Frankfurtu: Autobus „Halilović“ isključen iz prometa, pomoć izostala
Putnici autobusa tvrtke „Bus Halilović“, koji je u subotu, 11. siječnja 2026., krenuo iz Bosne i Hercegovine prema Njemačkoj, satima su ostali zaglavljeni u Frankfurtu nakon što su njemačke vlasti autobus isključile iz prometa zbog tehničke neispravnosti.
Nakon gotovo 30 sati putovanja, autobus je zaustavila carinska služba ZOLL, koja je tijekom kontrole utvrdila da vozilo ne ispunjava sigurnosne uvjete za nastavak vožnje. Putnicima je rečeno da je prijevoznik obvezan osigurati zamjenski prijevoz, no to se, prema njihovim navodima, nije dogodilo.
Umjesto organizirane pomoći, putnici su upućeni da se sami snađu. Kako navode, dio njih satima je čekao na hladnoći bez jasnih informacija, dok su vozači ostali s policijom. Dodatno nezadovoljstvo izazvalo je, tvrde putnici, neprimjereno ponašanje vozača prema putnicima i vlastima.
Iz poslovnice tvrtke navodno im je obećan drugi autobus do 17, odnosno 18 sati, no obećanje nije ispunjeno. Zbog neizvjesnosti, dio putnika bio je prisiljen o vlastitom trošku kupiti povratne karte, u pojedinim slučajevima i do 140 eura po osobi, iako je prijevoz već bio plaćen.
Problemi su zabilježeni i s putnim kartama, na kojima su, prema tvrdnjama putnika, bile pogrešno navedene relacije putovanja. Zbog administrativnih nepravilnosti, tvrtka je navodno kažnjena s 1.200 eura od strane njemačke policije.
„Ostavljeni smo na kolodvoru bez ikakvog rješenja. Rečeno nam je da se snalazimo kako znamo“, izjavila je jedna od putnica.
Putnici zahtijevaju povrat novca, naknadu dodatnih troškova te reakciju nadležnih institucija u BiH kako bi se utvrdila odgovornost prijevoznika i spriječile slične situacije u budućnosti.
Do objave ovog teksta iz tvrtke „Bus Halilović“ nije stigao službeni odgovor.
Svijet
I dalje traju masovni prosvjedi protiv nasilnog i radikalnog islamskog režima u Iranu
Protuvladini prosvjedi u Iranu koji dovode u pitanje režim proširili su se na više od 100 gradova. Posebno je značajno što su započeli među bazarima, trgovcima koji su kroz povijest bili snažna pokretačka snaga promjena u Iranu i koje se smatra lojalnima režimu.
Kako je sve počelo
Nakon što je središnja banka odlučila ukinuti program koji je nekim uvoznicima omogućavao pristup povoljnijem američkom dolaru u odnosu na ostatak tržišta, trgovci su počeli dizati cijene, a dio njih zatvorio je trgovine, čime su pokrenuli prosvjede. Taj potez bazarija, kako ih se naziva, bio je drastičan korak za skupinu koja tradicionalno podržava Islamsku Republiku.
Povijesna uloga bazarija
Dugotrajni savez između bazarija i klera u Iranu dao je trgovcima ključnu ulogu u oblikovanju vlasti kroz iransku povijest.
Upravo je njihova potpora tim vjerskim vođama pomogla uspjehu Islamske revolucije 1979. godine, jer su pobunjenicima osigurali financijsku osnovu koja je dovela do pada šaha, odnosno monarha.
Zašto su sada pokrenuli prosvjede
Njihova uloga kao velike političke sile od tada je postala više simbolična, ali upravo je utjecaj kolebanja valute na njihovo poslovanje doveo do toga da potaknu prosvjede koji su u međuvremenu prerasli u smrtonosne sukobe.
Pahlavi: Ne smijemo dopustiti da se ovaj glas utiša
Reza Pahlavi, sin pokojnog iranskog šaha koji živi u egzilu, pozvao je iransku dijasporu da odigra “ključnu ulogu” kako bi se osiguralo da prosvjednici u Iranu ne budu zaboravljeni, poručivši da se “ne smije dopustiti da se taj glas utiša na međunarodnoj razini” te da Iranci, unatoč svim ograničenjima, “s iznimnom hrabrošću nastavljaju borbu”, rekao je u videoporuci objavljenoj na X-u.
Iran protests: “Near total” internet blackout as demonstrations enter 12th day
