Austrija
Kako je hrvatski jezik nestao iz Marchfelda
Tisuće ljudi iz Marchfelda nekoć su govorili hrvatskim jezikom, u nekim selima ga je govorila čak i većina stanovništva. Ali za razliku od Gradišća, u Donjoj Austriji hrvatski jezik je izumro. Pozadinu je sada opsežno istražilo Sveučilište u Beču.
Danas se dokazi hrvatskog naseljavanja Marchfelda nalaze prvenstveno na grobljima. Brojna hrvatska prezimena svjedoče o nekoć uspješnoj hrvatskoj manjini u selima kao što su Wagram an der Donau, Eckartsau, Breitensee i Haringsee (sva u okrugu Gänserndorf). U nekim mjestima, uključujući Loimersdorf, Engelhartstetten i Kopfstetten (također okrug Gänserndorf), Hrvati su čak činili većinu, objašnjava lingvistica Agnes Kim sa Sveučilišta u Beču. Njihovi su dijalekti davno izumrli, piše ORF.at.
Posljednjih godina Kim je uz pomoć starih crkvenih zapisa i nadgrobnih ploča rekonstruirala povijest i sudbinu hrvatskih obitelji u Marchfeldu. Pisani izvori samih ljudi nisu sačuvani, ali opisi dijalekta koji se govorio u to vrijeme mogu se koristiti za opisivanje podrijetla i kronologije. Za svoje istraživanje Kim je prošle godine od pokrajine Donje Austrije dobila nagradu Science Future Prize.
Povijest Marchfeldskih Hrvata započela je klimatskim i geopolitičkim promjenama na europskom kontinentu. Od kraja 13. stoljeća prosječne temperature u srednjoj Europi naglo su pale, a povjesničari klime govore o malom ledenom dobu koje je uslijedilo nakon srednjovjekovnog toplog razdoblja. Niske temperature imale su strašne posljedice: “To je značilo da su velika područja zemlje koja nisu bila toliko plodna napuštena”, objašnjava Kim. To također uključuje Marchfeld, koji je u to vrijeme bio pjeskovit i težak za kultiviranje.
Tome su pridodani i krvavi osvajački pohodi Osmanlija, koji su okončani tek drugom neuspješnom turskom opsadom Beča 1683. godine. Ravni Marchfeld bio je stalno poprište nasilnih ratnih činova. Znanstvenica ga opisuje kao “devastirano područje”. Nakon dvije turske opsade u nekoliko generacija, Marchfeld je doslovno opustošen, a bilo je i pothranjenosti zbog hladne klime. Broj stanovnika u Marchfeldu drastično se smanjio.
“To je značilo da su stanodavci morali pronaći nove radnike i nove stanovnike za prostor”, kaže Kim. Osim svojih seoskih posjeda u okolici Beča, mnogi su austrougarski plemići posjedovali i zemlju u udaljenim područjima carstva, poput Hrvatske.
“U to vrijeme na Balkanu su bili i turski ratovi, Osmanlije su osvojile velike dijelove Balkana, a ljudi su odatle morali bježati”, objašnjava lingvistica Kim. Mnogi zemljoposjednici iskoristili su priliku i obećali svojim podanicima novi početak u središtu carstva.
Istraživači danas pretpostavljaju da je narod prvenstveno došao iz središnjeg hrvatskog područja uz granicu s BiH, objašnjava Kim. Unovačeni hrvatski doseljenici brzo su se učvrstili u Marchfeldu. Crkveni umrlici u Loimersdorfu bilježe prvi spomen građana s hrvatskim imenima već 1733. godine. Od 1700. nadalje može se pretpostaviti da su u Marchfeldu živjeli Hrvati, kaže Kim. U selima kao što je Loimersdorf, koja su bila posebno naseljena Hrvatima, oko 300 do 350 od 300 do 400 stanovnika vjerojatno je u 18. stoljeću govorilo hrvatskim jezikom.
“Može se pretpostaviti da se način na koji ruralno stanovništvo međusobno komunicira, čak i na višejezičnim mjestima, uglavnom temelji na skladu, zajedničkom životu i slaganju”, kaže Kim. Ali jezik se uvijek koristio kao sredstvo politike moći u multietničkoj monarhiji, naglašava ona.
Sumnjičavo se gledalo na širenje hrvatskog jezika izvan vrata prijestolnice, osobito među donjoaustrijskim staležima. “Već u 17. stoljeću staleži su pokušali ograničiti privilegije hrvatskog govornog stanovništva, posebice u vlastitoj crkvenoj službi”, objašnjava Kim. Godine 1792. veleposjednici u Loimersdorfu nameću njemački kao crkveni jezik i time posredno označavaju kraj hrvatskog jezika u Marchfeldu.
“Upravo je ta institucionalna uporaba jezika najvjerojatnije prije ili kasnije dovela do germanizacije, do toga da ljudi mijenjaju svoj jezik”, kaže Kim. Razloge koji stoje iza intenzivnih napora germanizacije u Marchfeldu danas je teško rekonstruirati, kaže Kim. “Jedna od pretpostavki je da su središte Habsburškog Carstva jednostavno za sebe prisvojili posjednici koji su govorili njemački i plemstvo koje je govorilo njemački.”
Germanizacija je bila uspješna, a najkasnije do 1900. hrvatski više nije bio vitalni jezik u Marchfeldu. Kim sumnja da je ipak bilo ljudi koji su odrasli govoreći hrvatski sve do 1930-ih, a možda i do 1950-ih i 1960-ih. “Nažalost, ni hrvatski dijalektolozi ih više nisu mogli pronaći, pa nemamo konkretnih dokaza za jezik.”
Jezična politika bila je sasvim drugačija samo nekoliko kilometara južnije. Gradišćem, kao dijelom mađarske polovice Carstva, dominiralo je mađarsko plemstvo. Unatoč naporima za mađarizaciju, veća društvena višejezičnost bila je uobičajena u Mađarskoj, kaže Kim. Osim toga, jezik crkve u Ugarskoj bio je bez iznimke latinski.
Danas nas samo nekoliko mjesta podsjeća na nekadašnji cvat hrvatskog života u Marchfeldu. U Groß-Enzersdorfu (okrug Gänserndorf) nekadašnja jugoistočna gradska vrata i danas se nazivaju “Kroatentor”. Krajem 19. stoljeća Kroatisch Wagram preimenovan je u Wagram na Dunavu, koji je i danas u upotrebi. Deutsch Wagram, koji je nekoć dobio “Deutsch” da bi se razlikovao od Kroatisch Wagrama, i danas nosi sufiks.
Austrija
Tunel ÖBB Tauern zatvara se ponedjeljka na osam mjeseci
Sljedeći ponedjeljak počinje osmomjesečno zatvaranje jedne od najvažnijih željezničkih veza preko austrijskih Alpa. Obnavlja se 115 godina star, 8371 metar dug tunel ÖBB Tauern između Böcksteina u Salzburgu i Mallnitza u Koruškoj.
Zatvaranje traje do 13. srpnja 2025. godine i ima veliki utjecaj na lokalni i međumjesni promet. Savezne željeznice uspostavile su usluge zamjene tračnica za putnike, putnike i bicikliste na popularnoj biciklističkoj stazi Alpe-Adria.
Osim obnove unutarnje ovojnice tunela zbog redovnog curenja vode, građevinskih radova na portalima tunela i obnove sigurnosne tehnologije, moderniziraju se željeznički kolodvori Bad Gastein, Bad Hofgastein i Dorfgastein. Osim toga, u tijeku su radovi na vijaduktima, propustima i bukobranama, a obnavlja se i most Lieser kod Spittala an der Drau.
Za vrijeme trajanja obustave opsežno će se preusmjeravati teretni promet i noćni vlakovi, a umjesto putničkog prometa bit će postavljeni autobusi. Od 18. studenog autobusi će voziti svakih sat vremena između Bischofshofena i Spittala an der Drau. Nema međustajališta. Dolina Gastein ostat će dostupna vlakom sa sjevera za zimski turizam do ožujka 2025. Od 3. ožujka 2025. bit će uspostavljena zamjenska željeznička linija između Schwarzacha im Pongau i Bad Gasteina. U Koruškoj se mijenja vozni red za međugradski i lokalni prijevoz, željezničke linije između Spittala i Lienza i između Spittala i Mallnitz-Obervellacha ostaju u prometu.
Zatvaranje znači dugotrajne zaobilaznice, posebno za one putnike koji bi se inače vozili kroz Tauernschleuse između Mallnitza i Böcksteina. Za njih će biti uvedena dodatna usluga s autobusima iz Mallnitza i Obervellacha za Bad Gastein. Ali umjesto jedanaest minuta vožnje vlakom, putnici na posao troše gotovo tri sata na putovanje – u oba smjera. “Oko 70 ljudi je pogođeno ovim u Mölltalu”, rekao je gradonačelnik Mallnitza Günter Novak (SPÖ) za APA-u. “Mnogi rade u toplicama u dolini Gastein ili u bolnici u Schwarzachu. Smještaj je bio organiziran tako da je povratak bio neophodan samo jednom tjedno.” D
U suprotnom smjeru vjerojatno će posebno biti pogođeni zaposlenici drvosječa iz Salzburga koji prerađuju drvo od koruša. Novak se boji da će zatvaranje naštetiti turizmu. Mallnitz se nalazi na popularnoj biciklističkoj stazi Alpe-Adria od Salzburga do Grada, koja privlači brojne goste, posebno u svibnju, lipnju i srpnju. ÖBB je nedavno zabilježio više od 30.000 biciklista koji prelaze Tauernschleuse svake godine. Od 11. travnja 2025. postojat će biciklistički prijevoz između Mallnitza i Bad Gasteina (10 eura u jednom smjeru, maks. 35 bicikala).
Otvaranjem tunela Koralm sljedeće godine također će biti poboljšana veza s Mallnitzom. Međunarodni vlakovi tada bi trebali stati svakih sat vremena.
Po završetku radova, automotorni vlakovi ponovno bi trebali prometovati od 5. srpnja, a puni promet započet će od 14. srpnja. Međutim, vjerojatno će biti potrebna druga faza izgradnje u prvoj polovici 2027. godine. Tunel će zatim ponovno biti zatvoren na pet mjeseci.
Austrija
Četvorica maloljetnika u Beču oštetili više od 50 automobila
Deseci Bečana su odmah nakon državnog praznika zatekli svoje automobile u oštećenom stanju. U noći 27. listopada četvero mladih između 12 i 16 godina napravili su pravi nered u garaži u Floridsdorfu, a peti suučesnik navodno je u bijegu. Ukupna šteta veća je od 60.000 eura!
Dana 27. listopada oko 6 sati ujutro vlasnici automobila i policajci pronašli su desetke oštećenih vozila u garaži u ulici Jedleseerstrasse u 21. bečkom okrugu. U automobile je provaljivalo, a stvari su otuđivane, piše Heute.
Četvorica tinejdžera (državljanstva: Austrije, Srbije i dvoje mladih iz Sirije) navodno su provalili i u poslovni prostor. Državna kriminalistička policija Beča, sjeverni ogranak, grupa Messerer, nakon intenzivne potrage isprva je uspjela uhititi 16-godišnjeg državljanina Sirije.
Trag je policajce brzo doveo od 16-godišnjaka do mladog trojca: s još tri osobe u dobi od 12 do 13 godina, Sirijac je navodno počinio 57 zločina poput krađe i provale – i sve u samo jednom noć! Tinejdžeri su obično udarali čekićem za hitne slučajeve te su provaljivali u automobile kroz prozore.
U 28 slučajeva radilo se samo o pokušaju, no šteta je ipak iznosila oko 63.947,54 eura. Zanimljivo: Maloljetnici su čak uspjeli upaliti jedan auto i odvesti se, ali su tijekom vožnje razbili vozilo. U pljački je navodno sudjelovala i peta osoba, ali nema joj traga.
Tijekom ispitivanja 16-godišnjak je odbio dati izjavu. Po nalogu državnog odvjetništva u Beču odveden je u zatvor. Ostala trojica maloljetnika su priznala. Kao motive naveli su dosadu i nedostatak financijskih mogućnosti.
Austrija
Traži se serijski napasnik iz Beča, napao tri žene
Policija traga za seksualnim prijestupnikom za kojeg se tvrdi da je seksualno napao tri žene. Incidenti, koji su se svi dogodili u rekreacijskom području Wienerberg, dogodili su se u večernjim satima 29. siječnja te 6. i 13. veljače.
Rečeno je da su muškarčeve žrtve tri žene u dobi od 25, 27 i 39 godina. Napao ju je na pločnicima, dodirivao je po intimnim dijelovima tijela, a potom odvukao u grmlje. Tamo ih je nastavio pokušavati zlostavljati. U dva slučaja žrtvama je prijetio nožem.
Srećom, sve tri žene uspjele su se otrgnuti napadaču i pobjeći. 25-godišnjakinja je zadobila posjekotinu na šaci. Prema opisu pogođenih, policija pretpostavlja da je riječ o serijskom počinitelju. To bi se sada trebalo pronaći uz pomoć fotografije koju je snimila nadzorna kamera. Informacije od javnosti traže se, čak i anonimne, na telefon 01-31310 33800.
Napadač ima oko 30-40 godina. Visok je oko 165 – 175 cm visok, vitak, vjerojatno arapskog porijekla. Ima crnu kosu, tamnu bradu, guste obrvu i uglavnom odjeven u tamnu odjeću.
