Austrija
Kako je hrvatski jezik nestao iz Marchfelda
Tisuće ljudi iz Marchfelda nekoć su govorili hrvatskim jezikom, u nekim selima ga je govorila čak i većina stanovništva. Ali za razliku od Gradišća, u Donjoj Austriji hrvatski jezik je izumro. Pozadinu je sada opsežno istražilo Sveučilište u Beču.
Danas se dokazi hrvatskog naseljavanja Marchfelda nalaze prvenstveno na grobljima. Brojna hrvatska prezimena svjedoče o nekoć uspješnoj hrvatskoj manjini u selima kao što su Wagram an der Donau, Eckartsau, Breitensee i Haringsee (sva u okrugu Gänserndorf). U nekim mjestima, uključujući Loimersdorf, Engelhartstetten i Kopfstetten (također okrug Gänserndorf), Hrvati su čak činili većinu, objašnjava lingvistica Agnes Kim sa Sveučilišta u Beču. Njihovi su dijalekti davno izumrli, piše ORF.at.
Posljednjih godina Kim je uz pomoć starih crkvenih zapisa i nadgrobnih ploča rekonstruirala povijest i sudbinu hrvatskih obitelji u Marchfeldu. Pisani izvori samih ljudi nisu sačuvani, ali opisi dijalekta koji se govorio u to vrijeme mogu se koristiti za opisivanje podrijetla i kronologije. Za svoje istraživanje Kim je prošle godine od pokrajine Donje Austrije dobila nagradu Science Future Prize.
Povijest Marchfeldskih Hrvata započela je klimatskim i geopolitičkim promjenama na europskom kontinentu. Od kraja 13. stoljeća prosječne temperature u srednjoj Europi naglo su pale, a povjesničari klime govore o malom ledenom dobu koje je uslijedilo nakon srednjovjekovnog toplog razdoblja. Niske temperature imale su strašne posljedice: “To je značilo da su velika područja zemlje koja nisu bila toliko plodna napuštena”, objašnjava Kim. To također uključuje Marchfeld, koji je u to vrijeme bio pjeskovit i težak za kultiviranje.
Tome su pridodani i krvavi osvajački pohodi Osmanlija, koji su okončani tek drugom neuspješnom turskom opsadom Beča 1683. godine. Ravni Marchfeld bio je stalno poprište nasilnih ratnih činova. Znanstvenica ga opisuje kao “devastirano područje”. Nakon dvije turske opsade u nekoliko generacija, Marchfeld je doslovno opustošen, a bilo je i pothranjenosti zbog hladne klime. Broj stanovnika u Marchfeldu drastično se smanjio.
“To je značilo da su stanodavci morali pronaći nove radnike i nove stanovnike za prostor”, kaže Kim. Osim svojih seoskih posjeda u okolici Beča, mnogi su austrougarski plemići posjedovali i zemlju u udaljenim područjima carstva, poput Hrvatske.
“U to vrijeme na Balkanu su bili i turski ratovi, Osmanlije su osvojile velike dijelove Balkana, a ljudi su odatle morali bježati”, objašnjava lingvistica Kim. Mnogi zemljoposjednici iskoristili su priliku i obećali svojim podanicima novi početak u središtu carstva.
Istraživači danas pretpostavljaju da je narod prvenstveno došao iz središnjeg hrvatskog područja uz granicu s BiH, objašnjava Kim. Unovačeni hrvatski doseljenici brzo su se učvrstili u Marchfeldu. Crkveni umrlici u Loimersdorfu bilježe prvi spomen građana s hrvatskim imenima već 1733. godine. Od 1700. nadalje može se pretpostaviti da su u Marchfeldu živjeli Hrvati, kaže Kim. U selima kao što je Loimersdorf, koja su bila posebno naseljena Hrvatima, oko 300 do 350 od 300 do 400 stanovnika vjerojatno je u 18. stoljeću govorilo hrvatskim jezikom.
“Može se pretpostaviti da se način na koji ruralno stanovništvo međusobno komunicira, čak i na višejezičnim mjestima, uglavnom temelji na skladu, zajedničkom životu i slaganju”, kaže Kim. Ali jezik se uvijek koristio kao sredstvo politike moći u multietničkoj monarhiji, naglašava ona.
Sumnjičavo se gledalo na širenje hrvatskog jezika izvan vrata prijestolnice, osobito među donjoaustrijskim staležima. “Već u 17. stoljeću staleži su pokušali ograničiti privilegije hrvatskog govornog stanovništva, posebice u vlastitoj crkvenoj službi”, objašnjava Kim. Godine 1792. veleposjednici u Loimersdorfu nameću njemački kao crkveni jezik i time posredno označavaju kraj hrvatskog jezika u Marchfeldu.
“Upravo je ta institucionalna uporaba jezika najvjerojatnije prije ili kasnije dovela do germanizacije, do toga da ljudi mijenjaju svoj jezik”, kaže Kim. Razloge koji stoje iza intenzivnih napora germanizacije u Marchfeldu danas je teško rekonstruirati, kaže Kim. “Jedna od pretpostavki je da su središte Habsburškog Carstva jednostavno za sebe prisvojili posjednici koji su govorili njemački i plemstvo koje je govorilo njemački.”
Germanizacija je bila uspješna, a najkasnije do 1900. hrvatski više nije bio vitalni jezik u Marchfeldu. Kim sumnja da je ipak bilo ljudi koji su odrasli govoreći hrvatski sve do 1930-ih, a možda i do 1950-ih i 1960-ih. “Nažalost, ni hrvatski dijalektolozi ih više nisu mogli pronaći, pa nemamo konkretnih dokaza za jezik.”
Jezična politika bila je sasvim drugačija samo nekoliko kilometara južnije. Gradišćem, kao dijelom mađarske polovice Carstva, dominiralo je mađarsko plemstvo. Unatoč naporima za mađarizaciju, veća društvena višejezičnost bila je uobičajena u Mađarskoj, kaže Kim. Osim toga, jezik crkve u Ugarskoj bio je bez iznimke latinski.
Danas nas samo nekoliko mjesta podsjeća na nekadašnji cvat hrvatskog života u Marchfeldu. U Groß-Enzersdorfu (okrug Gänserndorf) nekadašnja jugoistočna gradska vrata i danas se nazivaju “Kroatentor”. Krajem 19. stoljeća Kroatisch Wagram preimenovan je u Wagram na Dunavu, koji je i danas u upotrebi. Deutsch Wagram, koji je nekoć dobio “Deutsch” da bi se razlikovao od Kroatisch Wagrama, i danas nosi sufiks.
Austrija
Još samo nekoliko dana za prijavu za bonus do 340 eura u Austriji
Cijene mrežnih naknada za plin rastu u cijeloj Austriji – kako je već izvijestio Heute. Zbog toga sve više saveznih pokrajina nudi individualne subvencije za troškove grijanja kako bi pomogle kućanstvima u suočavanju s rastućim troškovima energije.
340 eura za subvenciju grijanja u Štajerskoj
Građani Štajerske još samo do petka, 28. veljače, mogu podnijeti zahtjev za subvenciju za troškove grijanja u iznosu od 340 eura. Nedavno su ažurirani prihvatni limiti:
- Samci: do 1.572 eura neto mjesečno
- Kućanstva s više osoba: do 2.358 eura neto mjesečno
- Dodatak za svako dijete: 472 eura
Zahtjevi se mogu podnijeti u općinskim uredima, gradskim uredima, kao i u servisnim centrima i uredima u Grazu. Po prvi put, osim u Grazu, prijave su moguće i online putem stranice www.soziales.steiermark.at. Dodatne informacije dostupne su na besplatnoj telefonskoj liniji 0800/201010.
100 eura pomoći u Beču
Od 17. ožujka 2025., Wien Energie uvodi novi 100-eurovni bonus za kućanstva s niskim prihodima. Pravo na ovaj bonus imat će oko 130.000 ljudi u Beču, a povezan je s oslobađanjem od plaćanja ORF pristojbe za kućanstva. Cilj je nadoknaditi povećane troškove energije nakon ukidanja strujne cjenovne kočnice početkom 2025. godine.
Subvencija za grijanje u Donjoj Austriji
Osobe koje najmanje šest mjeseci imaju prebivalište u Donjoj Austriji i čiji prihodi ne prelaze prag iznosa socijalne pomoći prema ASVG-u mogu ostvariti 150 eura subvencije za troškove grijanja.
- Samci: maksimalno 1.150 eura neto ili 1.217 eura bruto mjesečno
- Zahtjevi se podnose do 31. ožujka u općinskim uredima
110 do 180 eura pomoći u Burgenlandu
Kućanstva u Burgenlandu mogu dobiti između 110 i 180 eura pomoći:
- 180 eura: za samce s maksimalno 1.270 eura neto mjesečno; za dvočlana kućanstva do 1.840 eura
- 110 eura: za samce do 1.510 eura, a za dvočlana kućanstva do 2.080 eura
- Dodatak za svaku dodatnu osobu u kućanstvu: 360 eura
Zahtjevi se zaprimaju do 31. ožujka u nadležnim općinskim uredima. Nakon toga će se sustav prebaciti na novu stambenu naknadu, koja će omogućiti i vlasnicima nekretnina s niskim primanjima da dobiju mjesečnu pomoć za režijske troškove, u iznosu do 500 eura mjesečno, dok maksimalna potpora za troškove režija iznosi 192,30 eura.
Ostale pokrajine: neizvjesna situacija
- Gornja Austrija: Rok za prijavu za subvenciju od 200 eura istekao je krajem studenog 2024., a još nije poznato hoće li se ponovno uvesti.
- Vorarlberg: Prijave su zatvorene, a pokrajinske vlasti još nisu donijele odluku o nastavku programa za 2025./26. godinu.
Ako ste u mogućnosti ostvariti pravo na subvenciju, nemojte propustiti rokove!
Austrija
Austrija: Evo kakvo nas vrijeme očekuje u novom tjednu
Nakon pretežno sunčane subote, u nedjelju slijedi značajna promjena vremena. Naoblačenje će se pojačati, u nekim dijelovima zemlje očekuje se kiša, a na višim nadmorskim visinama moguć je i snijeg.
Vremenska prognoza za naredne dane
🔹 Nedjelja: Oblačno s kišom i snijegom na višim predjelima
Dok će u Istočnom Tirolu i Gornjoj Koruškoj još biti sunčanih razdoblja, u ostatku zemlje će prevladavati oblačno vrijeme. Kišni pljuskovi stižu sa sjeverozapada prema jugoistoku tijekom večeri i noći. Snježna granica spušta se na oko 1200 metara, no količine snijega na planinama ostat će male. Temperature će varirati između 2 i 13°C, ovisno o regiji.
🔹 Ponedjeljak: Magla, oblaci i povremena kiša
Tjedan započinje maglom i niskim oblacima, osobito u istočnom dijelu zemlje. Na tim područjima zadržat će se tmurno vrijeme, dok će se drugdje izmjenjivati sunce i oblaci, uz mogućnost slabih padalina. Temperature će ovisiti o količini sunčeve svjetlosti i kretat će se između 5 i 14°C.
🔹 Utorak: Pretežno oblačno, rijetki sunčani intervali
Utorak donosi sivo i pretežno oblačno vrijeme. Na sjevernoj strani Alpa mogući su slabi pljuskovi, ali se ne očekuju značajnije količine kiše. Više sunca moglo bi biti na jugu zemlje, dok će se temperature kretati od 2 do 12°C.
🔹 Srijeda: Kiša i snijeg u višim predjelima
Srijeda će u mnogim dijelovima Austrije donijeti povremenu kišu, ponajviše u Vorarlbergu, Gornjoj Austriji i Koruškoj. Na visinama iznad 800 do 1200 metara moguć je snijeg. Temperature će ostati hladne, u rasponu od 2 do 8°C.
Austrija ulazi u tjedan s promjenjivim i svježim vremenom, a oni koji planiraju boravak na otvorenom trebali bi računati na kišu i hladnije temperature, osobito u višim područjima.
Austrija
Novi bonus u Austriji: 100 eura za građane Beča s nižim primanjima
Od početka godine mnogi austrijski kućanstva ponovno osjećaju znatan rast cijena energije. Ova dodatna financijska opterećenja uglavnom su posljedica ukidanja državnih olakšica krajem prošle godine. No, sada će stotine tisuća građana u Austriji dobiti dodatnu potporu, a prelazak na novog dobavljača struje i plina mogao bi donijeti dodatne uštede.
100 eura pomoći za građane Beča s nižim primanjima
Konkretno, Bečanke i Bečani s niskim primanjima dobit će jednokratni bonus od 100 eura kao financijski poticaj. Isplata započinje 17. ožujka 2025., a pravo na ovaj iznos imat će građani koji su oslobođeni plaćanja ORF pristojbe za kućanstva. Važno je napomenuti da se ovaj bonus ne isplaćuje izravno na bankovni račun korisnika, već će se automatski odbiti od njihovih budućih računa za energiju kod Wien Energie.
Očekuje se da će ovu pomoć primiti oko 130.000 ljudi u Beču, ali je za ostvarenje prava potrebno podnijeti zahtjev. Građani to mogu učiniti online putem stranice Wien Energie ili osobno u uslužnim centrima u Spittelauu, Erdbergu i Guntramsdorfu. Prilikom podnošenja zahtjeva potrebno je priložiti:
- ime i prezime,
- broj korisničkog računa kod Wien Energie,
- dokaz o oslobođenju od plaćanja ORF pristojbe.
Rast cijena energije i ukidanje subvencija
Ovaj bonus od 100 eura namijenjen je osobama s niskim primanjima ili u teškim životnim okolnostima kako bi se ublažile posljedice rasta troškova energije. Porast cijena struje i plina dijelom je posljedica ukidanja vladine mjere ograničenja cijena električne energije početkom 2025., ali i povećanja naknada za korištenje mreže.
ORF pristojba i oslobođenje od plaćanja
ORF pristojba za kućanstva u 2025. godini i dalje iznosi 15,30 eura mjesečno, a uz nju dolaze i dodatne pristojbe koje ovise o pokrajini. Godišnji iznos pristojbe kreće se između 183,60 i 240 eura.
Međutim, ne moraju sva kućanstva u Austriji plaćati ovu pristojbu. Na primjer, osobe koje primaju socijalni dodatak (Ausgleichszulage) su oslobođene plaćanja. Od početka 2025. godine, prag za ovu socijalnu pomoć iznosi 1.273,99 eura za samce i 2.009,85 eura za parove.
