Austrija
Kako austrijska vlada planira spriječiti val otkaza za vrijeme ‘lockdowna’?
Od 16.30 sati ćemo saznati koje mjere planira austrijska vlada – već je sada jasno kako Austriju čega blaža verzija ‘lockdowna’, a u nastavku pročitajte kako vlada planira pomoći pogođenim tvrtkama i zaposlenicima:
U subotu ne prije 16.30 sati, kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) te ministri njegove vlade prezentirati će mjere s kojima će pokušati suzbiti širenje koronavirusa u narednih 30 dana. Mnogi austrijski mediji tvrde kako u svojim rukama imaju prijedloge mjera, no sačekat ćemo službene informacije. Kako god, izvjesno je da Austriju čeka novi ‘lockdown’ ili barem blaža verzija onoga što smo doživjeli na proljeće.
Zbog toga su mnogi poduzetnici i predstavnici austrijskih radnika već nekoliko dana u pripremama za teške dane koji slijede. Gospodarska komora traži pomoć za sve zatvorene tvrtke, a Sindikat radnika traži zaštitu od otkaza te zakonsko pravo na dopust za njegu djece od strane roditelja. Prije konferencije za medije, na kojoj će biti predstavljene nove mjere, na rasporedu su razgovori s tzv. socijalnim partnerima koji se bave gore spomenutim temama.
„Standard“ piše o tome kako će tvrtke dobiti velike naknade, dok će zaposlenici i poslodavci profitirati od velikog poboljšanja modela tzv. skraćenog radnog vremena (Kurzarbeit). Što se ovog modela tiče, planira se povratak jedanak onom u ožujku, kada je za vrijeme prvog lockdowna poslano čak 1,3 milijuna ljudi u skraćeno radno vrijeme, s čime je spriječen veliki broj otkaza. Za razliku od prvog lockdowna, poslodavci imaju mogućnost prijaviti zaposlenike na 10 posto normalnog radnog vremena. Trenutno je dozvoljeno tek 30 posto radnog vremena. To znači kako zaposlenici tijekom lockdowna mogu ‘raditi’ nula posto, odnosno ne trebaju ili ne smiju raditi. Minimum od deset posto radnog vremena se treba postići samo tijekom duljeg obračunskog razdoblja.
U prijevodu, ako ugostiteljski objekti i hoteli u narednom periodu moraju zatvoriti, mogu svoje radnike skroz poslati kući. Ako povećaju svoje radno vrijeme u prosincu na 20 posto, dosegla bi se donja granica od deset posto za oba mjeseca. Zaposlenici će primati najmanje 80 posto svojih uobičajenih plaća, a oni s niskim plaćama će dobiti 90 posto.
Što se tiče odštete tvrtkama koje moraju zatvoriti, plan je bez puno birokracije dodijeliti novac koji će se računati putem prometa u prošlogodišnjem studenom. Tako država planira 80 posto prošlogodišnjeg prometa u studenom isplatiti tvrtkama kao odštetu. Kako ne bi bilo mnogo birokracije kao prošli put, od velike pomoći će biti financijske ustanove odnosno portal „FinanzOnline“. Podsjećamo, Njemačka je odlučila pomoći svojim tvrtkama s odštetama od 75 posto prošlogodišnjeg prometa u studenom.
U narednom lockdownu će više sredstava biti i za subvencije tzv. fiksnih troškova. Europska unija će financirati fiksne troškove, a kao tijelo za državnu potporu, EU komisija ‘lockdown’ ocjenjuje „prirodnom katastrofom“, pa je moguće izdašnije financiranje nego u ekonomskoj krizi. U prethodnom razdoblju gornja granica pomoći tvrtkama bila je tri milijuna eura, a sada će biti i do 90 milijuna eura.
Nema alternative ‘lockdownu’
Institut za istraživanje gospodarstva (WIFO) tvrdi kako nema alternative za novi ‘lockdown’. Prema njihovim riječima, broj zaraženih se mora uzeti pod kontrolu, kako bi se spasio posao za vrijeme božićnih blagdana i zimski turizam, koji je već sada na koljenima. Prema riječima njihovog šefa Christopha Badelta, bolje je „uvesti raniji lockdown, koji je kraći, nego kasnije uvesti jedan, koji će trajati duže i stvoriti veće štete“. Badelt tvrdi kako trenutni proračun od 50 milijardi eura za pomoć tvrtkama nije potrebno povećati, ali je potrebno bez većih problema pronaći ciljnu publiku.
Šef Instituta za više studije (IHS) Martin Kocher je istog mišljenja, jer ovo sve prema njemu nije „ona velika katastrofa“, jer je pogođen samo dio ekonomije, ali su mjere za pogođene tvrtke „fatalne“.
Foto: Ilustracija – Moritz Mentges | Unsplash
Austrija
Wiener Linien s rekordnih 1,3 milijuna stalnih putnika
Bečka javna prijevozna mreža Wiener Linien svakodnevno preveze gotovo 2,4 milijuna putnika, dok broj stalnih korisnika doseže rekordnih 1,3 milijuna. Ove brojke proizlaze iz financijskog izvješća za 2024. godinu, predstavljenog u četvrtak. Uz to, Beč će u rujnu biti domaćin Svjetskog prvenstva u vožnji tramvaja.
Više putnika, manje automobila
Stalni putnici uključuju vlasnike godišnjih karata, Klimaticket-a, Top-Jugendticket-a i semestarskih karata. Ukupan broj putnika značajno je porastao – tijekom prošle godine prevezeno je 873 milijuna ljudi, što je 6,8 posto više nego 2023. godine.
Ovaj rast izravno utječe na prometne navike u Beču: sve više ljudi koristi javni prijevoz, dok se udio automobilskog prometa smanjuje. Prema Wiener Linien, javnim prijevozom obavljeno je 34 posto svih putovanja po gradu, što je porast od dva postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. U isto vrijeme, udio putovanja automobilom smanjen je na 25 posto.
9.700 zaposlenih i stotine novih stručnjaka
U godišnjem izvješću naglašena je i važnost zaposlenika, kojih je ukupno 9.700 i koji 24 sata dnevno održavaju bečki javni prijevoz. Izvršna direktorica Wiener Linien, Alexandra Reinagl, istaknula je da zahvaljujući predanom radu zaposlenika, Beč nudi svjetski kvalitetan javni prijevoz po pristupačnim cijenama.
Kako bi osigurali održiv razvoj, nastavljaju se ulaganja u infrastrukturu i obrazovanje. Tijekom 2024. godine osposobljeno je 337 novih vozača tramvaja, 105 vozača podzemne željeznice i 199 vozača autobusa. Također, trenutno se obrazuje 309 naučnika u deset različitih struka.
Budući da će u nadolazećim godinama velik broj zaposlenika otići u mirovinu, Wiener Linien planira nova zapošljavanja. U tu svrhu nedavno je otvoren novi centar za obuku vozača tramvaja, a redovito se organiziraju i događanja za zapošljavanje.
Nova vozila i proširenje linija
Prošle godine Wiener Linien modernizirali su 8,6 kilometara tračnica i obnovili 53 skretnice. Održano je oko 100 gradilišta, uključujući velika infrastrukturna poboljšanja na Wiedner Hauptstraße i Universitätsstraße.
Za 2024. godinu najavljena su daljnja ulaganja od oko 900 milijuna eura u modernizaciju mreže, kupnju novih vozila i razvoj mobilnosti. Među ključnim projektima su uvođenje autobusa na vodik, početak rada nove tramvajske linije 12 te proširenje linije 27 koja će povezivati okruge Donaustadt i Floridsdorf.
Radovi na proširenju podzemnih linija U2 i U5 također napreduju prema planu. 2025. godine stroj za bušenje tunela “Debohra” nastavit će raditi prema budućoj stanici U2-U3 Neubaugasse, a zatim prema Augustinplatzu. Istodobno, na stanici U5 Frankhplatz odvijaju se završni unutarnji radovi. Planirano je da linija U5 započne s prometovanjem između Frankhplatza i Karlsplatza 2026. godine.
Beč domaćin Svjetskog prvenstva u vožnji tramvaja
Osim financijskog izvješća, Wiener Linien najavili su i poseban događaj 13. rujna – Beč će tada postati svjetska prijestolnica javnog prijevoza. Na prvom Svjetskom prvenstvu u vožnji tramvaja natjecat će se 25 timova iz cijelog svijeta u šest različitih disciplina. Ljubitelji javnog prijevoza i međunarodni gosti moći će sudjelovati u slavlju na trgu ispred gradske vijećnice.
Austrija
Sumnjive bau firme vrebaju građane Austrije, upozorava AK
Gospodarska komora Vorarlberga (AK) upozorava na takozvane “putujuće obrtnike”. Oni u proljeće mame navodno povoljnim ponudama, ali često ostavljaju samo frustraciju i financijsku štetu. Prvi vlasnici kuća već su zatražili pomoć od AK-ovog odjela za zaštitu potrošača.
Agresivne metode prodaje
Tvrtke se reklamiraju s jedne strane putem sjajnih brošura i novinskih oglasa, a s druge strane kucaju izravno na vrata kuća. Već su se pojavili prvi slučajevi prijavljeni AK-u, uključujući vlasnika kuće iz donjeg Vorarlberga koji je primijetio jednu takvu tvrtku i zatražio ponudu za čišćenje fasade.
Dva radnika zatim su ga posjetila kod kuće, dali mu usmenu ponudu i pritom ga stavili pod pritisak – navodno je ponuda vrijedila samo nekoliko dana. Vlasnik kuće postao je sumnjičav i prekinuo razgovor.
Savjet: Ne dopustite da vas pritisnu
“Čovjek je u zadnji čas povukao ručnu kočnicu”, istaknula je AK-ova stručnjakinja za zaštitu potrošača, Renate Burtscher. Kod takvih tvrtki često se na internetskim stranicama uzaludno traže registracijski brojevi tvrtke ili dozvole za obavljanje djelatnosti.
Jedan od trikova ovih putujućih obrtnika je i tvrdnja da im je ostalo viška asfalta s obližnjeg gradilišta. Ako im vlasnici kuća povjeruju i odluče asfaltirati prilaz, često dobiju loše iskustvo – asfalt ne pokriva cijelu dogovorenu površinu, a radovi su nekvalitetno izvedeni. Unatoč tome, unaprijed se traže tisuće eura.
Burtscher upozorava građane da ne sklapaju poslove s takvim obrtnicima. Posebno savjetuje da se ne daju nagovoriti na vratima kuće pod izlikom “povoljnih ponuda” i “velikih popusta” te da ne plaćaju unaprijed.
Austrija
Žena i muškarac osvojili dobitak na lutriji, no zbog “socijalne pomoći” neće dobiti puni dobitak
Žena i muškarac osvojili su oko 105.000 eura s instant srećkom. No, zatim su napravili ključnu pogrešku.
Par iz švicarskog kantona Jura – žena i muškarac – redovito su sudjelovali u različitim igrama švicarske lutrije Loterie Romande (Loro). Tako su i u ožujku prošle godine zajedno kupili nekoliko srećki igre Carton u blizini Delsberga. Nakon toga su sjeli u kafić i počeli strugati listiće.
Uslijedilo je veliko iznenađenje – jedna od srećki donijela im je glavnu nagradu od 100.000 švicarskih franaka, što je otprilike 105.000 eura. “Oboje smo drhtali od uzbuđenja”, izjavili su za list Le Quotidien Jurassien. Dogovorili su se da će muškarac na poleđinu listića upisati svoje ime i podatke o bankovnom računu kako bi ga Loro mogao validirati. Nakon isplate planirali su novac podijeliti na pola.
Kobna pogreška
No, do toga nije došlo. Lutrija je provjerila dobitnika i otkrila da muškarac od 2019. godine prima socijalnu pomoć. Prema vlastitim riječima, dugovao je otprilike 90.000 eura sustavu socijalne skrbi. A prema važećim propisima, država ima pravo prvo naplatiti svoja potraživanja iz takvih dobitaka. Ovo su ranije dogovorili Loro i skrbnik muškarca iz jurasske hitne službe Kesb, poznate i kao Apea.
Muškarac priznaje da ne može zadržati novac, ali mu je žao svoje partnerice u igri, koja sada također ostaje praznih ruku. Naime, prema pravilima lutrije, odlučujuće je čije je ime zapisano na dobitnom listiću – da su oboje napisali svoja imena, samo bi muškarčev dio bio zadržan, dok bi žena dobila svoju polovicu.
