Austrija
Kako austrijska vlada planira spriječiti val otkaza za vrijeme ‘lockdowna’?
Od 16.30 sati ćemo saznati koje mjere planira austrijska vlada – već je sada jasno kako Austriju čega blaža verzija ‘lockdowna’, a u nastavku pročitajte kako vlada planira pomoći pogođenim tvrtkama i zaposlenicima:
U subotu ne prije 16.30 sati, kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) te ministri njegove vlade prezentirati će mjere s kojima će pokušati suzbiti širenje koronavirusa u narednih 30 dana. Mnogi austrijski mediji tvrde kako u svojim rukama imaju prijedloge mjera, no sačekat ćemo službene informacije. Kako god, izvjesno je da Austriju čeka novi ‘lockdown’ ili barem blaža verzija onoga što smo doživjeli na proljeće.
Zbog toga su mnogi poduzetnici i predstavnici austrijskih radnika već nekoliko dana u pripremama za teške dane koji slijede. Gospodarska komora traži pomoć za sve zatvorene tvrtke, a Sindikat radnika traži zaštitu od otkaza te zakonsko pravo na dopust za njegu djece od strane roditelja. Prije konferencije za medije, na kojoj će biti predstavljene nove mjere, na rasporedu su razgovori s tzv. socijalnim partnerima koji se bave gore spomenutim temama.
„Standard“ piše o tome kako će tvrtke dobiti velike naknade, dok će zaposlenici i poslodavci profitirati od velikog poboljšanja modela tzv. skraćenog radnog vremena (Kurzarbeit). Što se ovog modela tiče, planira se povratak jedanak onom u ožujku, kada je za vrijeme prvog lockdowna poslano čak 1,3 milijuna ljudi u skraćeno radno vrijeme, s čime je spriječen veliki broj otkaza. Za razliku od prvog lockdowna, poslodavci imaju mogućnost prijaviti zaposlenike na 10 posto normalnog radnog vremena. Trenutno je dozvoljeno tek 30 posto radnog vremena. To znači kako zaposlenici tijekom lockdowna mogu ‘raditi’ nula posto, odnosno ne trebaju ili ne smiju raditi. Minimum od deset posto radnog vremena se treba postići samo tijekom duljeg obračunskog razdoblja.
U prijevodu, ako ugostiteljski objekti i hoteli u narednom periodu moraju zatvoriti, mogu svoje radnike skroz poslati kući. Ako povećaju svoje radno vrijeme u prosincu na 20 posto, dosegla bi se donja granica od deset posto za oba mjeseca. Zaposlenici će primati najmanje 80 posto svojih uobičajenih plaća, a oni s niskim plaćama će dobiti 90 posto.
Što se tiče odštete tvrtkama koje moraju zatvoriti, plan je bez puno birokracije dodijeliti novac koji će se računati putem prometa u prošlogodišnjem studenom. Tako država planira 80 posto prošlogodišnjeg prometa u studenom isplatiti tvrtkama kao odštetu. Kako ne bi bilo mnogo birokracije kao prošli put, od velike pomoći će biti financijske ustanove odnosno portal „FinanzOnline“. Podsjećamo, Njemačka je odlučila pomoći svojim tvrtkama s odštetama od 75 posto prošlogodišnjeg prometa u studenom.
U narednom lockdownu će više sredstava biti i za subvencije tzv. fiksnih troškova. Europska unija će financirati fiksne troškove, a kao tijelo za državnu potporu, EU komisija ‘lockdown’ ocjenjuje „prirodnom katastrofom“, pa je moguće izdašnije financiranje nego u ekonomskoj krizi. U prethodnom razdoblju gornja granica pomoći tvrtkama bila je tri milijuna eura, a sada će biti i do 90 milijuna eura.
Nema alternative ‘lockdownu’
Institut za istraživanje gospodarstva (WIFO) tvrdi kako nema alternative za novi ‘lockdown’. Prema njihovim riječima, broj zaraženih se mora uzeti pod kontrolu, kako bi se spasio posao za vrijeme božićnih blagdana i zimski turizam, koji je već sada na koljenima. Prema riječima njihovog šefa Christopha Badelta, bolje je „uvesti raniji lockdown, koji je kraći, nego kasnije uvesti jedan, koji će trajati duže i stvoriti veće štete“. Badelt tvrdi kako trenutni proračun od 50 milijardi eura za pomoć tvrtkama nije potrebno povećati, ali je potrebno bez većih problema pronaći ciljnu publiku.
Šef Instituta za više studije (IHS) Martin Kocher je istog mišljenja, jer ovo sve prema njemu nije „ona velika katastrofa“, jer je pogođen samo dio ekonomije, ali su mjere za pogođene tvrtke „fatalne“.
Foto: Ilustracija – Moritz Mentges | Unsplash
Austrija
Kvaliteta života u starijoj dobi u Austriji nije baš najbolja
Kada je riječ o kvaliteti života stanovništva u starijoj dobi, Austrija i dalje zaostaje za ostalim zemljama EU. Pokazuje to istraživanje Medicinskog sveučilišta u Beču. Postoji jaka podjela na zapad i istok unutar Austrije.
Razvoj kvalitete života starijih osoba u Austriji ispitivan je u razdoblju duljem od deset godina na velikom, reprezentativnom uzorku odraslih osoba u dobi od 65 godina i više, varijable spol, zdravstveno stanje i regija bile su oslonac, ali su uzete u obzir i veze sa socioekonomskim čimbenicima.
Multidisciplinarni istraživački tim predvođen Richardom Felsingerom, Judit Simon i Geraldom Haidingerom iz Centra za javno zdravstvo na MedUni u Beču procijenio je podatke iz ankete o zdravlju austrijske statistike iz 2006., 2014. i 2019. od 10.056 ljudi. Kvaliteta života prema samoprocjeni stoga se malo poboljšala u nekim područjima. To uključuje smanjenje nejednakosti u obrazovanju, veće prihode i napredak u pristupu uslugama socijalne podrške.
Ipak, značajne razlike ostaju: mlađe starije osobe, osobe s višim prihodima ili stupnjem obrazovanja te stanovništvo zapadnih saveznih država prijavljuju znatno višu kvalitetu života. Nasuprot tome, u posebno su nepovoljnom položaju, prema rezultatima, osobe starije životne dobi, osobe s niskim primanjima ili s kroničnim bolestima, kao i stanovništvo Beča i ostatka istočnog dijela zemlje.
U usporedbi s drugim europskim zemljama, Austrija i dalje zaostaje: u mnogim zemljama EU broj godina zdravog života po osobi porastao je posljednjih desetljeća. U ovoj zemlji te vrijednosti stagniraju od 2008. godine.
Godine 2021. prosječan broj godina života u dobrom zdravlju u Austriji bio je 61,3 godine za žene i 61,5 godina za muškarce, što je ispod prosjeka EU (64,2 odnosno 63,1 godina). Regionalna razlika također je upečatljiva: u zapadnim saveznim državama kao što su Tirol ili Vorarlberg, ljudi imaju znatno više zdravih godina života nego na istoku.
Ne treba se čuditi podjeli zapad-istok, rekao je autor studije Richard Felsinger za ORF Beč: “Jer to zapravo odražava očekivani životni vijek i opći životni vijek, koji se stalno povećava prema zapadu.” Čimbenici poput bolje kvalitete zraka , zdraviji stil života na Zapadu i također možda bolju društvenu mrežu.
Ono što se istaknulo: Iako žene imaju lošije rezultate u mnogim područjima kvalitete života, te razlike gotovo potpuno nestaju kada se uzmu u obzir faktori kao što su prihod i obrazovanje. “Ovo naglašava središnju ulogu socioekonomskih uvjeta kao poluge za poboljšanje kvalitete života u starijoj dobi. Od ovoga bi vjerojatno imale koristi posebno žene koje u Austriji u prosjeku primaju znatno manje mirovine od muškaraca, rekao je Felsinger.
Rezultati su pokazali u kojoj mjeri socioekonomske, rodno specifične i regionalne nejednakosti oblikuju kvalitetu života u starijoj dobi. “Naša analiza može pružiti čvrstu osnovu za prilagođene političke mjere kako bi starije osobe ne samo mogle živjeti dulje, već i živjeti zdravije i ispunjenije živote”, rekao je autor studije.
Austrija
46 milijuna automobila: Ovo je prometno žarište u Austriji
U prvih deset mjeseci na autocestama i brzim cestama Donje Austrije bilo je više automobila nego u istom razdoblju prošle godine. Promet teretnih vozila ipak se malo smanjio.
Automobilski promet na autocestama i brzim cestama Donje Austrije povećao se ove godine na 48 od 51 točke brojanja, pokazuje trenutna analiza VCÖ-a temeljena na podacima Asfinaga. Situacija je drugačija s prometom kamiona, koji je smanjen na 29 od 51 brojačke točke. A2 u blizini Biedermannsdorfa bila je dionica autoceste Donje Austrije s najviše prometa, s 46,4 milijuna automobila (plus 7,6 posto) u prvih deset mjeseci, obavještava VCÖ. 24,7 milijuna automobila (plus 3 posto) putovalo je na A21 u blizini Brunn am Gebirge i oko 22,5 milijuna (plus 12,5 posto) na A1 u blizini St. Pöltena. Automobilski promet najviše je porastao na S33 u blizini Pottenbrunna (plus 14,5 posto), gdje je od početka siječnja do kraja listopada ovuda putovalo 9,6 milijuna automobila.
Ponovno otvaranje nove linije zapadne željeznice ponovno će od nedjelje donijeti više i brže željezničke veze. “Ovo će donijeti značajno poboljšanje pri putovanju vlakom za sve putnike na zapadnoj željezničkoj liniji, kao i za mnoge putnike u istočnoj regiji. To će također smanjiti gužve na cestama”, kaže stručnjakinja VCÖ Katharina Jaschinsky.
Osim toga, prema VCÖ-u, potrebne su pojačane mjere za smanjenje prometnih gužvi. Veliki je potencijal u upravljanju mobilnošću. Tvrtke mogu ponuditi svojim zaposlenicima kartu za rad u javnom prijevozu ili radni bicikl, promovirati zajedničko korištenje automobila i osigurati da nove poslovne lokacije budu lako dostupne javnim prijevozom. Za objekt za slobodno vrijeme i turističke regije važno je poduzeti mjere kako bi se osiguralo da više ljudi putuje vlakom, autobusom ili, na kratkim udaljenostima, biciklom. Da je to moguće pokazuju brojni primjeri diljem Austrije. “Povećanje automobilskog prometa nije zakon prirode”, rekao je Jaschinsky
VCÖ dalje vidi veliki potencijal u rutama ekspresnog autobusa na autocestama i brzim cestama u gradskim područjima. “Takozvani sustavi brzog autobusnog prijevoza već se uspješno koriste na međunarodnoj razini. Ovdje je cilj koristiti autoceste kako bi se ponudila brza opcija javne mobilnosti koja štedi prostor za one koji nemaju vlak u blizini. Brze autobusne veze posebno su važne prikladno za putovanje na posao dobro prikladno”, objašnjava Jaschinsky. Po autobusu se može zamijeniti oko 50 automobila. Asfinag radi na pilot-projektu javnog ekspresnog autobusnog prijevoza na širem području Graza sa zaustavljanjima na autocesti i zajedničkim korištenjem zaustavnog traka u slučaju gužvi.
Za razliku od proširenja cesta koje je skupo i, kako pokazuje iskustvo, dovodi do većeg prometa vozila, ove mjere smanjuju prometno opterećenje stanovnika i gužve na cestama, naglašava VCÖ.
Austrija
Jedna od najvećih tvrtki u Austriji ukida 360 radnih mjesta
Budući da bi visoki troškovi osoblja i energije opteretili konkurentnost, Infineon je – kako je objavljeno – napravio uštede. Do 2026. godine u Austriji će biti ukinuto 380 od oko 6000 radnih mjesta.
“Nakon dvije godine rekordnog rasta, slaba potražnja na ključnim tržištima kao što su automobilska industrija, obnovljiva energija i potrošačka elektronika odražava se na rezultate Infineona”, rekla je tvrtka poluvodiča u priopćenju u četvrtak. Austrijska podružnica njemačke poluvodičke grupe ostvarila je 2024. godine prodaju od 4,757 milijardi eura, što odgovara padu od oko 15 posto u odnosu na 2023. godinu. Tvrtka stoga aktivno radi na održivom jačanju svoje konkurentnosti s programom strukturnog poboljšanja na razini cijele grupe.
Glavni financijski direktor Jörg Eisenschmied objašnjava: „Trenutno se pripremamo za slabije poslovne rezultate i usredotočeni smo na troškovnu učinkovitost i optimiziranje naših struktura. U isto vrijeme, pripremamo se da budemo u mogućnosti djelovati brzo kada se tržište i gospodarstvo poboljšaju.” Program strukturnog poboljšanja za cijelu grupu najavljen u proljeće 2024. provodi se prema planu. I u Austriji će se u sklopu ovog programa mjere unaprijediti na mnogim razinama tijekom sljedeće dvije financijske godine. ć
Oni se tiču područja produktivnosti proizvodnje, upravljanja portfeljem, kvalitete cijena i optimizacije operativnih troškova. Dodatno će se provesti mjere vezane uz osoblje: 380 od približno 6000 radnih mjesta u Austriji bit će ukinuto do 2026. godine. Kako bi to postigao, Infineon Austria koristi “društveno prihvatljive mjere”, nastavlja se u priopćenju za javnost.
To uključuje prirodnu fluktuaciju, ponude za djelomičnu mirovinu i ponude za sporazumni i dobrovoljni raskid radnog odnosa ili preseljenje na drugo mjesto. No, operativnih otpuštanja nema u planu.
