Connect with us

Austrija

JAN LEDÓCHOWSKI (ÖVP) ZA KROATIV: “Tradicionalna obitelj i brak ozbiljno su ugroženi”

Objavljeno

na

Jan Ledóchowski pripada novoj generaciji austrijskih političara, onih političara koji u srž i fokus svojih politika te svoje političke misli stavljaju kršćanstvo i kršćanske vrijednosti. Član je Narodne stranke (ÖVP). Prema Hrvatima gaji posebne simpatije, te vjeruje kako Hrvati svojim “političkim genom” svakako trebaju oplemeniti austrijsku politiku i Narodnu stranku čiji je kandidat na bečkim izborima.

Jan Ledóchowski bio je dugogodišnji predsjednik Platforme za kršćansku demokraciju (Plattform Christdemokratie), a svoj politički gen duguje dijelom i svojoj obitelji. Među svojim precima ima i učitelja cara Franje Josipa, pobočnika cara Karla, kardinale, mučenike, ali i svece. Pored političkog gena, od svojih predaka je naslijedio i neustrašivost u svjedočenju svoje vjere, ali i beskompromisnost u borbi za svoje kršćanske ideale i vrijednosti. Ledóchowski na neki način predstavlja i novu paradigmu u austrijskoj politici, kršćanske vrijednosti i politike unutar najjače austrijske strake – ÖVP-a.

Kao bivši predsjednik “Plattform Christdemokratie” možete li našim čitateljima reći jesu li prema vašem mišljenju kršćanske vrijednosti spojive s politikom i zašto mladi kršćani izbjegavaju bavljenje politikom? Koji su vaši osnovni motivi za bavljenje politikom?

– Kršćanske vrijednosti nisu samo kompatibilne s politikom u Austriji, već su čak i preduvjet. Vrijednosti poput demokratske slobode, ljudskog dostojanstva, jednakosti pred zakonom itd., izrasle su iz kršćanstva i imaju puni smisao samo u kontekstu naše vjere. Dovoljno je samo pogledati zemlje u kojima ne postoji kršćanska tradicija ili našu vlastitu povijest, kad su totalitarni sustavi htjeli stvoriti “novog čovjeka” bez Boga. Ovo je trenutno nepopularno stajalište i povijest se pokušava prepraviti. Podsjećam vas na planirani ustav Europske unije, gdje kršćanstvo nije trebalo biti spomenuto u europskim izvorima. U takvoj klimi neugodno je postati politički aktivan kao kršćanin. Vidim veliki potencijal u mladima. S 37 godina još uvijek pripadam generaciji mladih političara i moji glavni motivi su moja uvjerenja i moj osjećaj odgovornosti za naše društvo. Kad znate koliko je krhka velika ideja o ljudskom dostojanstvu i o zaštiti svake pojedine osobe, te kad shvatite da će padom kršćanstva ove vrijednosti izgubiti svoj smisao, morate učiniti sve da te ideje zadržite žive u društvu.

Kandidat ste Narodne stranke (OVP) na bečkim izborima, odnosno borite se za ulazak u Gradsko vijeće Grada Beča (Gemeideratswahl)? Kakva su vam očekivanja od izbora te kakav rezultat Narodna stranka očekuje u Beču?

– Narodna stranka (ÖVP) će nesumnjivo poboljšati svoj rezultat u odnosu na prošle izbore, možda čak i dvostruko. Osobno se nadam da će kršćanski kandidati u ÖVP-u također dobiti dovoljno preferencijalnih glasova te ostvariti izborni uspjeh. Platforma kršćanska demokracija napravila je posljednjih godina jako puno informativnog posla kako bi “kršćanskim glasačima” objasnila kakav utjecaj mogu napraviti s preferencijalnim glasovima. Dakle, ako samo 850 glasača napiše ime Ledochowski ili moje 33. mjesto na krajnjoj desnoj strani glasačkog listića u polje “Dva preferencijalna glasa za grad” – mogu postati i biti kršćanski glas u Gradskom vijeću. Budući da možete dati dva preferencijalna glasa, Platforma kršćanska demokracija preporučuje Mag. Suhu Dejmek. Bilo bi lijepo kad bismo se nas dvoje mogli zalagati za dobru politiku koja se temelji na kršćanskim vrijednostima.

www.ledochowski.at

Koji su po Vama glavni problemi Beča, što treba mijenjati?

– Toliko je problema. Problem obrazovanja u školama je naravno vrlo očit. Grad Beč još uvijek ne prepoznaje ozbiljnost situacije budući da su čitave generacije učenika “otpuštene” iz školskog sustava bez da su pravilno naučile njemački jezik ili da su dovoljno savladali matematiku. Neke obitelji svoju djecu prebacuju u privatne škole, ali mnoge obitelji si to ne mogu priuštiti. Glavni zahtjev mora biti da se u svakoj školi provodi odgovarajuća nastava. Vidim da su problemi s kojima se suočava Beč, ali u stvarnosti i cijela Austrija – mnogo dublji.

Ljudi u Europi žive u veoma dubokoj krizi ljudske naravi. Konkretno, naš obiteljski život ozbiljno je narušen, što se vidi i iz izuzetno niskog nataliteta. Da je populacija svake nove generacije za trećinu manja od prethodne u nekim drugim živim vrstama, sva bi se zvona za uzbunu oglasila. Samo što se mi pretvaramo da nema problema. Moramo uložiti sve napore kako bismo braku i obitelji vratili okvirne uvjete i slobode koje su neophodne za funkcioniranje i sretan obiteljski život. To uključuje poštene porezne zakone, odgovarajuće stanovanje, prikladna prijevozna sredstva i još mnogo toga. U osnovi, kao što je rekao papa Ivan Pavao II., trebamo kulturu života koja je sretna zbog djece i koja ne pita drugo “dijete”: “Kako se to moglo dogoditi?”

Poznato mi je da u politici zastupate konzervativne vrijednosti koje su u skladu s vašim katoličkim/kršćanskim svjetonazorom. Mislite li da vaše poruke mogu doći do glasača? Svjedoci smo da se mnogi političari izjašnjavaju kao vjernici ali zapravo ne žive te vrijednosti.

– Kršćanske vrijednosti nisu samo istinite zato što ih je sam Krist otkrio, već zato što odgovaraju i ljudskoj naravi. One su univerzalne i dobre za sve ljude. Zato čovjek mora biti u mogućnosti definirati i braniti te vrijednosti bez pozivanja na vjeru. Ja sam “konzervativan” jer vjerujem u ljudsku narav koja postavlja granicu među nama ljudima. Te granice možemo prijeći samo po visokoj cijeni, što se, naprimjer može vidjeti iz smanjenja našeg stanovništva. Slično tome, polarni medvjedi također bi mogli migrirati u tropske krajeve, ali tamo neće biti sretni. Na ovoj se razini može razumno razgovarati sa svim ljudima, bili oni vjernici ili ne. Često smatram nepravednim optuživati ​​političare što ne žive svoja uvjerenja. Politika je odraz našeg društva. Ne samo da opada broj svećeničkih poziva, nego je manje i religioznih obitelji, a time i manje religioznih političara. Ako mi – kršćani želimo religiozne političare, moramo se sami uključiti i podržati nekolicinu kršćanskih političara koji postoje.

2015. godine Europa se suočila s velikom migrantskom (izbjegličkom) krizom koja je osim humanitarnog problema stvorila i političke prijepore između zemalja EU. Kako da danas gledate na to razdoblje, je li Europa u to vrijeme postupila ispravno? Isto tako, tenzije na grčko-turskoj granici rastu, a raste i broj imigranata. Kako riješiti to pitanje i koji je vaš stav kao političara i kao kršćanina po tom pitanju?

– Retrospektivno, Europa nije pravilno reagirala. Signalizirano je da može doći svatko tko to želi. Došlo je do nevjerojatne promjene. Ne možemo ponoviti tu pogrešku. Mora postojati vrlo jasna migracijska politika. Mora se jasno napraviti razlika između izbjeglica i migranata. Ako netko kod nas može pronaći zaštitu, on ima pravo podnijeti zahtjev za azil. Međutim, nema prava tražiti boravak u željenoj srednjoeuropskoj destinaciji samo iz ekonomskih razloga. Kao kršćaninu, jasno mi je da želimo i moramo pomoći, ali u gotovo svim slučajevima pomoć na mjestu je najučinkovitija.

Vratimo se kratko na Beč? Određene političke stranke zagovaraju ideju da pravo glasa na bečkim izborima dobiju i neaustrijski građani? Što vi mislite o toj ideji?

Ne mislim ništa osobito o tome. Pravo utjecanja na zakone neke države trebali bi imati samo državljani te države. Svatko može steći austrijsko državljanstvo pod uvjetom da ispunjava uvjete. Međutim, otvorio bih mogućnost dvojnog državljanstva za građane EU. Zašto ne bi moglo biti hrvatsko i austrijsko (državljanstvo)?

Pravo glasa na bečkim izborima imaju i stanovnici Beča s hrvatskim putovnicama koji mogu birati predstavnike u Kotarska vijeća 23 bečka kotara (Wiener Bezirksvetretungswahlen). Kako gledate na mnogobrojnu zajednicu Hrvata u Beču i Austriji?

Ja sam porijeklom Poljak s očeve strane i izuzetno simpatiziram Hrvate. Pored toga, nekoliko sam puta bio u Međugorju kako bih napunio baterije na tom mjestu milosti (Znam da i tamo žive Hrvati). Hrvati su mi također uzor kad je riječ o političkoj prednosti kršćana. Hod za život u Zagrebu, a prije svega uspješan referendum o zaštiti braka između muškaraca i žena, znakovi su nade za cijelu Europu. Nadam se da ću dio te dinamike pokrenuti i u Austriji, a Hrvati koji ovdje žive mogu u tome igrati presudnu ulogu.

Robert Pandža
Foto: www.ledochowski.at

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Trump prijeti Austriji carinama

Objavljeno

na

Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.

Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.

Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.

Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.

Austrijski digitalni porez

Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.

Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.

Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.

Nastavi čitati

Austrija

Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica

Objavljeno

na

Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.

Značajan porast krivotvorenog novca

Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.

Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.

Kap u moru pravog novca

U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.

Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja

Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.

Nastavi čitati

Austrija

BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil

Objavljeno

na

By

Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.

Divlja vožnja kroz grad

Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.

230 km/h kroz naseljeno područje

Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.

Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.

Uhićenje i oduzimanje vozila

Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).

Putnici u šoku

U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.

Nastavi čitati
LM