Austrija
JAN LEDÓCHOWSKI (ÖVP) ZA KROATIV: “Tradicionalna obitelj i brak ozbiljno su ugroženi”
Jan Ledóchowski pripada novoj generaciji austrijskih političara, onih političara koji u srž i fokus svojih politika te svoje političke misli stavljaju kršćanstvo i kršćanske vrijednosti. Član je Narodne stranke (ÖVP). Prema Hrvatima gaji posebne simpatije, te vjeruje kako Hrvati svojim “političkim genom” svakako trebaju oplemeniti austrijsku politiku i Narodnu stranku čiji je kandidat na bečkim izborima.
Jan Ledóchowski bio je dugogodišnji predsjednik Platforme za kršćansku demokraciju (Plattform Christdemokratie), a svoj politički gen duguje dijelom i svojoj obitelji. Među svojim precima ima i učitelja cara Franje Josipa, pobočnika cara Karla, kardinale, mučenike, ali i svece. Pored političkog gena, od svojih predaka je naslijedio i neustrašivost u svjedočenju svoje vjere, ali i beskompromisnost u borbi za svoje kršćanske ideale i vrijednosti. Ledóchowski na neki način predstavlja i novu paradigmu u austrijskoj politici, kršćanske vrijednosti i politike unutar najjače austrijske strake – ÖVP-a.
Kao bivši predsjednik “Plattform Christdemokratie” možete li našim čitateljima reći jesu li prema vašem mišljenju kršćanske vrijednosti spojive s politikom i zašto mladi kršćani izbjegavaju bavljenje politikom? Koji su vaši osnovni motivi za bavljenje politikom?
– Kršćanske vrijednosti nisu samo kompatibilne s politikom u Austriji, već su čak i preduvjet. Vrijednosti poput demokratske slobode, ljudskog dostojanstva, jednakosti pred zakonom itd., izrasle su iz kršćanstva i imaju puni smisao samo u kontekstu naše vjere. Dovoljno je samo pogledati zemlje u kojima ne postoji kršćanska tradicija ili našu vlastitu povijest, kad su totalitarni sustavi htjeli stvoriti “novog čovjeka” bez Boga. Ovo je trenutno nepopularno stajalište i povijest se pokušava prepraviti. Podsjećam vas na planirani ustav Europske unije, gdje kršćanstvo nije trebalo biti spomenuto u europskim izvorima. U takvoj klimi neugodno je postati politički aktivan kao kršćanin. Vidim veliki potencijal u mladima. S 37 godina još uvijek pripadam generaciji mladih političara i moji glavni motivi su moja uvjerenja i moj osjećaj odgovornosti za naše društvo. Kad znate koliko je krhka velika ideja o ljudskom dostojanstvu i o zaštiti svake pojedine osobe, te kad shvatite da će padom kršćanstva ove vrijednosti izgubiti svoj smisao, morate učiniti sve da te ideje zadržite žive u društvu.
Kandidat ste Narodne stranke (OVP) na bečkim izborima, odnosno borite se za ulazak u Gradsko vijeće Grada Beča (Gemeideratswahl)? Kakva su vam očekivanja od izbora te kakav rezultat Narodna stranka očekuje u Beču?
– Narodna stranka (ÖVP) će nesumnjivo poboljšati svoj rezultat u odnosu na prošle izbore, možda čak i dvostruko. Osobno se nadam da će kršćanski kandidati u ÖVP-u također dobiti dovoljno preferencijalnih glasova te ostvariti izborni uspjeh. Platforma kršćanska demokracija napravila je posljednjih godina jako puno informativnog posla kako bi “kršćanskim glasačima” objasnila kakav utjecaj mogu napraviti s preferencijalnim glasovima. Dakle, ako samo 850 glasača napiše ime Ledochowski ili moje 33. mjesto na krajnjoj desnoj strani glasačkog listića u polje “Dva preferencijalna glasa za grad” – mogu postati i biti kršćanski glas u Gradskom vijeću. Budući da možete dati dva preferencijalna glasa, Platforma kršćanska demokracija preporučuje Mag. Suhu Dejmek. Bilo bi lijepo kad bismo se nas dvoje mogli zalagati za dobru politiku koja se temelji na kršćanskim vrijednostima.
Koji su po Vama glavni problemi Beča, što treba mijenjati?
– Toliko je problema. Problem obrazovanja u školama je naravno vrlo očit. Grad Beč još uvijek ne prepoznaje ozbiljnost situacije budući da su čitave generacije učenika “otpuštene” iz školskog sustava bez da su pravilno naučile njemački jezik ili da su dovoljno savladali matematiku. Neke obitelji svoju djecu prebacuju u privatne škole, ali mnoge obitelji si to ne mogu priuštiti. Glavni zahtjev mora biti da se u svakoj školi provodi odgovarajuća nastava. Vidim da su problemi s kojima se suočava Beč, ali u stvarnosti i cijela Austrija – mnogo dublji.
Ljudi u Europi žive u veoma dubokoj krizi ljudske naravi. Konkretno, naš obiteljski život ozbiljno je narušen, što se vidi i iz izuzetno niskog nataliteta. Da je populacija svake nove generacije za trećinu manja od prethodne u nekim drugim živim vrstama, sva bi se zvona za uzbunu oglasila. Samo što se mi pretvaramo da nema problema. Moramo uložiti sve napore kako bismo braku i obitelji vratili okvirne uvjete i slobode koje su neophodne za funkcioniranje i sretan obiteljski život. To uključuje poštene porezne zakone, odgovarajuće stanovanje, prikladna prijevozna sredstva i još mnogo toga. U osnovi, kao što je rekao papa Ivan Pavao II., trebamo kulturu života koja je sretna zbog djece i koja ne pita drugo “dijete”: “Kako se to moglo dogoditi?”
Poznato mi je da u politici zastupate konzervativne vrijednosti koje su u skladu s vašim katoličkim/kršćanskim svjetonazorom. Mislite li da vaše poruke mogu doći do glasača? Svjedoci smo da se mnogi političari izjašnjavaju kao vjernici ali zapravo ne žive te vrijednosti.
– Kršćanske vrijednosti nisu samo istinite zato što ih je sam Krist otkrio, već zato što odgovaraju i ljudskoj naravi. One su univerzalne i dobre za sve ljude. Zato čovjek mora biti u mogućnosti definirati i braniti te vrijednosti bez pozivanja na vjeru. Ja sam “konzervativan” jer vjerujem u ljudsku narav koja postavlja granicu među nama ljudima. Te granice možemo prijeći samo po visokoj cijeni, što se, naprimjer može vidjeti iz smanjenja našeg stanovništva. Slično tome, polarni medvjedi također bi mogli migrirati u tropske krajeve, ali tamo neće biti sretni. Na ovoj se razini može razumno razgovarati sa svim ljudima, bili oni vjernici ili ne. Često smatram nepravednim optuživati političare što ne žive svoja uvjerenja. Politika je odraz našeg društva. Ne samo da opada broj svećeničkih poziva, nego je manje i religioznih obitelji, a time i manje religioznih političara. Ako mi – kršćani želimo religiozne političare, moramo se sami uključiti i podržati nekolicinu kršćanskih političara koji postoje.
2015. godine Europa se suočila s velikom migrantskom (izbjegličkom) krizom koja je osim humanitarnog problema stvorila i političke prijepore između zemalja EU. Kako da danas gledate na to razdoblje, je li Europa u to vrijeme postupila ispravno? Isto tako, tenzije na grčko-turskoj granici rastu, a raste i broj imigranata. Kako riješiti to pitanje i koji je vaš stav kao političara i kao kršćanina po tom pitanju?
– Retrospektivno, Europa nije pravilno reagirala. Signalizirano je da može doći svatko tko to želi. Došlo je do nevjerojatne promjene. Ne možemo ponoviti tu pogrešku. Mora postojati vrlo jasna migracijska politika. Mora se jasno napraviti razlika između izbjeglica i migranata. Ako netko kod nas može pronaći zaštitu, on ima pravo podnijeti zahtjev za azil. Međutim, nema prava tražiti boravak u željenoj srednjoeuropskoj destinaciji samo iz ekonomskih razloga. Kao kršćaninu, jasno mi je da želimo i moramo pomoći, ali u gotovo svim slučajevima pomoć na mjestu je najučinkovitija.
Vratimo se kratko na Beč? Određene političke stranke zagovaraju ideju da pravo glasa na bečkim izborima dobiju i neaustrijski građani? Što vi mislite o toj ideji?
Ne mislim ništa osobito o tome. Pravo utjecanja na zakone neke države trebali bi imati samo državljani te države. Svatko može steći austrijsko državljanstvo pod uvjetom da ispunjava uvjete. Međutim, otvorio bih mogućnost dvojnog državljanstva za građane EU. Zašto ne bi moglo biti hrvatsko i austrijsko (državljanstvo)?
Pravo glasa na bečkim izborima imaju i stanovnici Beča s hrvatskim putovnicama koji mogu birati predstavnike u Kotarska vijeća 23 bečka kotara (Wiener Bezirksvetretungswahlen). Kako gledate na mnogobrojnu zajednicu Hrvata u Beču i Austriji?
Ja sam porijeklom Poljak s očeve strane i izuzetno simpatiziram Hrvate. Pored toga, nekoliko sam puta bio u Međugorju kako bih napunio baterije na tom mjestu milosti (Znam da i tamo žive Hrvati). Hrvati su mi također uzor kad je riječ o političkoj prednosti kršćana. Hod za život u Zagrebu, a prije svega uspješan referendum o zaštiti braka između muškaraca i žena, znakovi su nade za cijelu Europu. Nadam se da ću dio te dinamike pokrenuti i u Austriji, a Hrvati koji ovdje žive mogu u tome igrati presudnu ulogu.
Robert Pandža
Foto: www.ledochowski.at
Austrija
Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
Ptičja gripa se brzo širi. Od petka je za cijelu Austriju na snazi “povećani rizik”. Savezna vojska pomaže pri ograničavanju širenja zaraze.
Sablasne scene odvijaju se na farmi peradi u Biberbachu u okrugu Amstetten (Donja Austrija). Kamioni se uvelike odlaze iz takozvane “vruće zone”, odnosno zagađenog područja. Vozila su jučer natovarena ubijenim pilićima – više ih je od 100.000 samo na ovoj farmi. Brojka ubijenih jedinki je najmanje dvostruko veća, izvještavaju mediji.
Vojska pomaže u dezinficiranju i ograničavanju širenja. Postoje specijalni protokoli u kojima se nadzire prskanje eutanaziranih pilića.
Prema WHO-u, više od 860 ljudi diljem svijeta zaraženo je virusom H5N1 od 2003. godine. U oko 450 slučajeva infekcija je bila fatalna.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Također se mogu javiti proljev i povraćanje. Kako infekcija napreduje, često se razvije upala pluća.
Ptičja gripa od četvrtka nije problem samo u Donjoj i Gornjoj Austriji. Ministarstvo zdravlja odlučilo je: cijela Austrija je sada “područje s povećanim rizikom”.
To znači strože mjere za uzgoj: “Između ostalog, više nije dopušteno hraniti životinje na otvorenom. Osim toga, kontakt peradi i divljih ptica mora biti onemogućen tehničkim uređajima.” Nadalje: Ne smije se koristiti voda iz sabirnih bazena kojima imaju pristup divlje ptice. Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi.
Austrija
Ubojstvo u Beču, uhićen Afganistanac
Nakon što je umirovljenik pronađen mrtav u svom stanu u središtu Beča u četvrtak poslijepodne, osumnjičenik je identificiran i uhićen u petak. Navodni počinitelj je 26-godišnja osoba bez državljanstva rođena u Afganistanu. Kako tvrdi policija, “jako se sumnja” da je nanio nekoliko teških uboda nožem 70-godišnjoj žrtvi ubojstva. Prema preliminarnom izvješću obdukcije, to je dovelo do smrti muškarca, rekla je policija u petak navečer.
Žrtva je navodno švicarski državljanin koji je donedavno vodio mali restoran iza katedrale svetog Stjepana.
Osumnjičeni počinitelj je bivši, dugogodišnji cimer ubijenog umirovljenika. Ondje je također bio registriran, legalno boravi u Austriji i nositelj je takozvane konvencijske putovnice, rekla je za APA-u glasnogovornica policije Anna Gutt. Međutim, 26-godišnjak je od početka rujna bio odjavljen s adrese stanovanja 70-godišnjaka. Tijekom početnog ispitivanja, 26-godišnjak je u osnovi priznao policajcima, ali je dao zbunjujuće informacije, Istražitelji još nisu utvrdili motiv, a ispitivanja još traju.
Prijatelji 70-godišnjaka obavijestili su policiju nakon što danima nisu čuli s njim i bili su zabrinuti. Policajci policijske postaje Laurenzerberg otvorili su vrata stana u 1. Bezirku i pronašli su muškaraca mrtvog. Prema obdukciji, uzrok smrti je više teških uboda nožem, koje je osumnjičenik, prema tvrdnjama istražitelja, navodno zadao oštrim predmetom.
Austrija
U Austriji poskupljuje parking, smeće, kanalizacija i voda
Tko želi parkirati u Beču, od 1. siječnja plaćat će parking 5,9 posto skuplje. Prema ÖAMTC-u, pola sata parkiranja koštat će 1,30 eura umjesto 1,25 eura. Parkirna karta za jedan sat poskupljuje za 10 centi s 2,50 eura na 2,60 eura.
Za period parkiranja od 90 minuta morat ćete platiti 3,90 eura umjesto 3,75 eura, a za 120 minuta ćete morati platiti 5,20 eura umjesto sadašnjih 5 eura. Parkiranje od 15 minuta ostaje besplatno.
Poskupljuju naknade za smeće, kanalizaciju i vodu
Od 1. siječnja 2025. u glavnom gradu poskupljuju i naknade za odvoz smeća, kanalizaciju i vodu – za gotovo 6 posto. Sve u svemu, to znači povećanje naknade od 1,35 eura mjesečno za prosječno samačko kućanstvo u Beču (40 m2) i 3,11 eura za višečlano kućanstvo (90 m2). Za dvočlano kućanstvo godišnji trošak u Beču nakon usklađivanja iznosi 257 eura. Bečani će ubuduće plaćati 5,56 eura za pražnjenje spremnika za ostatak otpada od 120 litara (uključujući i kantu za organski otpad).
U drugim saveznim državama još je skuplje: u Salzburgu se pražnjenje zaostalog otpada plaća gotovo dvostruko više. U Klagenfurtu su godišnje naknade za otpadne vode gotovo 200 eura skuplje nego u Beču.
You must be logged in to post a comment Login