Situacija na bečkom tržištu nekretnina i početkom 2025. godine ostaje vrlo napeta – posebno na tržištu najma, gdje ponuda stanova postaje sve oskudnija, dok se tržište kupnje lagano oporavlja. To pokazuje najnovije izvješće konzultantske kuće za nekretnine EHL.

Unatoč padu kamatnih stopa, broj novih građevinskih projekata ostaje nizak, što dovodi do daljnjeg smanjenja broja završenih stanova. Prema prognozama, broj novogradnji 2025. godine bit će znatno manji nego prethodne godine, osobito kad je riječ o najmu – tu se očekuje pad od preko 50 % u odnosu na 2024. godinu. Pomanjkanje ponude dodatno pogoršavaju političke mjere poput zamrzavanja indeksacije stanarina u starogradnji.

Dok su institucionalni investitori i dalje suzdržani, sve se više projekata koji su prvotno bili planirani za najam preusmjerava u pojedinačnu prodaju. Zbog toga ukupna ponuda stanova za kupnju ostaje relativno stabilna.

Oporavak tržišta stanova za kupnju

Na tržištu kupnje stanova primjetan je oporavak. Kupci koji stanove kupuju za vlastite potrebe, ali i investitori, ponovno su aktivniji, potaknuti padom kamata Europske središnje banke i povoljnijim uvjetima financiranja. U atraktivnijim dijelovima grada cijene blago rastu, a prostor za pregovore o cijeni znatno se smanjio – popusti su sada uglavnom u niskom jednoznamenkastom postotku.

Potražnja za najmom i dalje visoka, cijene snažno rastu

Potražnja za stanovima za najam i dalje je vrlo visoka, a ponuda ne može zadovoljiti potrebe tržišta. Stanovi se često iznajmljuju odmah nakon što ih prijašnji najmoprimci napuste. Posebno u traženim četvrtima srednjeg cjenovnog ranga zainteresirani moraju brzo reagirati.

Najamnine u Beču rastu znatno iznad stope inflacije. Za cijelu 2025. godinu EHL predviđa prosječan rast cijena najma od 5,4 %. U novogradnji je u prvom tromjesečju zabilježen rast od 2,3 % u odnosu na prethodno razdoblje, a i u starijim zgradama najamnine značajno rastu.

Za stanove u vlasništvu očekuje se prosječan godišnji rast cijena od oko 2,2 %, dok u najtraženijim lokacijama u unutarnjim gradskim okruzima cijene po četvornom metru već sada u prosjeku premašuju 7.000 eura.

Prema procjenama EHL-a, broj novogradnji ostat će ispod stvarnih potreba stanovništva barem do 2029. godine. Brza izdavanja građevinskih dozvola nisu izgledna, a nesigurnost među investitorima ostaje velika, ponajviše zbog postojećih i najavljenih zakonskih intervencija poput ograničenja rasta najamnina i indeksacije.

Bečanin Dominik K. (ime promijenjeno) godinama je plaćao previsoku stanarinu za stan u zgradi izgrađenoj prije 1945. godine, smještenoj u bečkoj četvrti Leopoldstadt. Od srpnja 2015. do veljače 2024. stanovao je u stanu od 76 četvornih metara, za koji je početno plaćao glavni najam u iznosu od 530 eura mjesečno, uz dodatnih 130,63 eura za najam namještaja. Tijekom godina glavni najam povećan je za 28 posto.

Nakon završetka najma, Dominik K. prijavio se na „Altbau-Mietencheck” – besplatnu uslugu koju nudi Radnička komora Beč (Arbeiterkammer Wien). Ispostavilo se da je svaki mjesec plaćao oko 150 eura više nego što je zakonom dopušteno. Na temelju toga, ostvario je povrat u iznosu od čak 15.917,80 eura, donosi Heute.

Radnička komora ističe da Dominikov slučaj nije usamljen. Mnogi stanari u starijim zgradama u Beču plaćaju previsoke najamnine jer se vlasnici stanova često ne pridržavaju zakonskih ograničenja. U Beču oko dvije trećine privatnih stanova u starim zgradama potpada pod tzv. „Richtwertmietzins” – zakonski određenu referentnu cijenu najma, no zbog nejasnih zakona, zlouporabe su česte.

U proteklih godinu dana, više od 1.400 osoba koristilo je ovu besplatnu uslugu Radničke komore, a prosječni povrat iznosio je oko 5.000 eura. Osim povrata novca, mnogima je smanjena i buduća najamnina. Trenutno je više od 300 slučajeva u postupku pred sudovima ili miriteljskim tijelima.

Za više informacija dostupna je telefonska linija Radničke komore: 01/501 65-1343 (ponedjeljak do petak od 8 do 12 sati, utorkom i od 15 do 18 sati).

Beč – Serija skrnavljenja grobova u glavnom gradu Austrije ne jenjava: Od ljeta 2024. zabilježeno je čak 60 slučajeva teškog vandalizma na više bečkih groblja. Posebno su pogođene grobnice pripadnika romske i sintske zajednice, a u pojedinim slučajevima skrnavljeni su i grobovi žrtava holokausta. Policija traga za počiniteljima i sumnja da se radi o organiziranoj skupini.

Šok i tuga među obiteljima

Jedan od najpotresnijih slučajeva dogodio se početkom siječnja, kada je nepoznata osoba provalila u obiteljsku grobnicu obitelji Kofron. Dva lijesa su nasilno otvorena. „Naši mrtvi su napadnuti. To je za nas najgore što može postojati – da ih netko dirne, da dira njihove stvari“, izjavila je članica obitelji Natascha Kofron za emisiju „Wien heute“.

Ciljana i brutalna metoda

Prema izjavama svjedoka, vandali su ciljali na određene grobnice i pritom koristili sofisticirane metode: rezali su silikonske fuge, pomoću poluga otvarali teške kamene ploče i nasilno ulazili u grobnice, gdje su otvarali lijesove. Na groblju Großjedlersdorf, ali i na drugim lokacijama u Donaustadtu, Floridsdorfu i Simmeringu, policija je pronašla slične tragove.

Neprocjenjiva šteta i teškoće u istrazi

Iako je u svakom slučaju provedena detaljna analiza mjesta događaja, uključujući i provjere nadzornih kamera, policija se suočava s velikim teškoćama – zbog specifičnih uvjeta na grobljima, pronalazak korisnih tragova izuzetno je težak. Prema riječima glasnogovornice policije, Julije Schick, zasad još uvijek nema konkretnih osumnjičenih.

Vlasnici grobova nisu imenovani iz razloga zaštite podataka i iz taktičkih razloga u istrazi. Također, nije potvrđeno je li došlo do krađe, no sve upućuje na to da su počinitelji tragali za dragocjenostima.

Sumnja na potragu za zlatom – ali plijen ne vrijedi rizika

Natalie Bordt, pastoralna radnica bečke nadbiskupije za Sinte, Rome i Jenische, smatra da su provalnici u grobnicama očekivali vrijedne predmete poput zlata i nakita. „Unutra nema ništa više nego što ima i u drugim grobnicama – eventualno vjenčani prsten, lančić ili krunica“, objašnjava Bordt. No, ukupna materijalna šteta procjenjuje se na preko 200.000 eura.

Pozivi na veću zaštitu i pomoć

Zbog sve češćih napada, iz zajednice dolazi sve više poziva vlastima na djelovanje. Osim većeg prisustva policije na grobljima, traži se i konkretna financijska pomoć za obitelji koje si ne mogu priuštiti popravke uništenih grobnica.

„Grad Beč, uprava groblja, moraju se ozbiljnije posvetiti ovom problemu – do sada toga nije bilo u dovoljnoj mjeri“, zaključuje Bordt. Za mnoge pogođene obitelji, osim materijalne štete, ostaje i duboka emocionalna rana.