Austrija
IZBORNI PROGRAMI: Što planiraju bečke stranke za doseljenike?
[ANALIZA] Analizirali smo stotine stranica izbornih programa svih devet stranaka na #IzboriZaBeč i fokusirali se na ideje i programe za nas doseljenike i osobe s migracijskom pozadinom.
Izbori za Gradsko vijeće Grada Beča te za ukupno 23 kotara u glavnom gradu Austrije održat će se 11. listopada ove godine. KROATIV na jednom mjestu donosi najbitnije stavke izbornih programa svih devet stranaka koje su prijavile svoje liste za predstojeće izbore. Najveći fokus smo stavili na teme vezane za doseljenike, strane državljane te osobe s migracijskom pozadinom, koje su jako bitne za naše čitatelje.
SPÖ: Ofenziva materinskog jezika te motivacija za dobivanje državljanstva
Socijaldemokratska stranka SPÖ objavila je na svojoj stranici program za Beč koji se sastoji od čak 62 stranice. Između ostalog, glavne teme trenutno vladajuće stranke je borba za svako radno mjesto i već stogodišnja politika borbe za ‘malog čovjeka‘. U prvom planu je borba protiv nezaposlenosti prouzrokovane korona krizom, a planiraju se posebni fondovi za nezaposlene te fondacije za poslodavce u malim i srednjim poduzećima. Protiv su 12-satnog radnog dana i žele smanjenje radnog vremena na 35 sati tjedno.
Crveni žele poboljšati priznanje stranih kvalifikacija, no konkretan plan nije predstavljen. U programu za izbore stoji i „ofenziva materinskog jezika” gdje žele pripremiti paket mjera kako bi se sačuvali materinski jezici u školskim i izvanškolskim aktivnostima. Paralelno se želi unaprijediti poznavanje njemačkog jezika, pogotovo u vrtićima.
Glavna stavka za doseljenike je „motivacija” bečkog neaustrijskog stanovništva kako bi isti dobili austrijsko državljanstvo. S jednom kampanjom žele stvoriti pravne uvjete kako bi se što lakše moglo doći do austrijskog državljanstva.

FPÖ: Gradski stanovi samo austrijskim državljanima
Glavna politika Slobodarske stranke FPÖ se svodi na nikad goru sliku Beča među običnim pukom. Program Plavih, koji se sastoji od devet stranica, počinje uvodnim govorom glavnog kandidata Dominika Neppa, koji govori kako je u Beču sve više ljudi koji su„odrasli u ovom gradu i koji su uživali u visokoj životnoj kvaliteti“, a sada moraju shvatiti da se Beč „promijenio posljednjih godina“.
Nepp kritizira, kao i u svojim intervjuima, crveno-zelenu vladu zbog „politički zaslijepljene i tehnički nesposobne” politike, „eksplodirajućeg kriminala i urušenog zdravstvenog sistema“. Uvjeti u školama su „neodrživi“, a infrastruktura grada se raspada. Zbog toga je slogan FPÖ-ove kampanje „Vratimo si naš Beč!“.
Između ostalog, u programu stoji kako žele gradske i subvencionirane stanove omogućiti samo austrijskim državljanima. Dodjela gradskih stanova osobama s migracijskim porijeklom se može omogućiti samo s dobrim poznavanjem njemačkog jezika i dokazano uspješnom integracijom.
Što se školstva tiče, „alarmantno” je kako su bečke škole „izmakle socijalnoj kontroli“. Učitelji su pak prisiljeni javno pozivati medije u pomoć „jer situacija eskalira u odjeljenjima u kojima često ima 90 posto stranih učenika“. Zbog toga traže besprijekorno poznavanje njemačkog jezika kao uvjet za sudjelovanje na redovnoj nastavi. Žele „neintegriranu, agresivnu i nasilnu djecu” razdvojiti od drugih radi zaštite kolega i nastavnog osoblja: „Šerijatskom mentalitetu nije mjesto u bečkim školama“.

Zeleni: 100 ideja za budućnost, bez programa za doseljenike
Zeleni na svojoj stranici predstavili „100 ideja za budućnost zelenog Beča“, a nakon toga predstavljen je možda i najbogatiji izborni program od svih stranaka na čak 96 stranica. Glavna kandidatkinja i trenutna dogradonačelnica Birgit Hebein počinje izborni program s govorom u kojem smatra kako se Beč nalazi pred dva izazova. Jedan su posljedice pandemije koronavirusa, a drugi je klimatska kriza, čije posljedice već sada osjetimo. Plan joj je Beč stvoriti glavnim „klimatskim i socijalnim gradom“.
Zeleni svojim karakterističnim idejama i planovima žele grad do 2040. godine napraviti „klimatski neutralnim“, odnosno investirati u razgradive energije, renoviranje zgrada te stvaranje više javnog prijevoza i tako tisuće novih ‚klimatskih‘ radnih mjesta. Žele 100.000 stabala u preko 1.000 bečkih parkova, više mjesta za pješake, bicikliste i javni prijevozi, solarne ploče na svakom krovu te gratis godišnju kartu za javni prijevoz.
Također, cilj im je uvesti više zona za pješake sa psima te izbaciti tradicionalne fijakere iz centra grada. S reformom žele uvesti 7.000 novih radnih mjesta na proračunu, ali sa skraćenim radnim vremenom do 35 sati tjedno. Ako ostanu na vlasti, žele se boriti za korona paket mjera isključivo stvorenog za žene koji su za vrijeme pandemije izgubili svoje radno mjesto.
Kao što smo već i objavili, zajedno sa socijaldemokratima žele do kraja godine izgraditi 4.000 novih gradskih stanova, a modelom „housing first“ žele sve beskućnike s ulice odvesti natrag u stanove. Studentima žele poboljšati uvjete u studentskim domovima te ponuditi godišnju kartu za javni prijevoz u vrijednosti od samo 70 eura.
Na listama kandidatkinja i kandidata za izbore u budućnosti žele uvesti obavezno 50-50 pravilo, na kojem bi bio isti broj ženskih i muških kandidata.
Kada su u pitanju doseljenici, Zeleni se bore za pravo glasa „svakog građanina Beča“ bez obzira odakle dolazi i koliko živio ovdje. Također, za doseljenike specifično žele poticati tečaj stručnog njemačkog jezika kako bi imali lakši pristup radnom tržištu. Dosta tema se može povezati s dosadašnjim radom u koaliciji s Crvenima, te se mnogo tema se preklapa s izbornim programom SPÖ-a, zbog čega se, u slučaju ponovljenih rezultata s prošlih izbora može očekivati i nastavak zajedničkog rada u gradskoj vlasti. Vrijedi spomenuti kako se doseljenici spominju i u idejama za kulturu, gdje im je plan otvoriti muzej posvećen isključivo doseljenicima.

ÖVP: Katoličke tradicije, ne multikulturalnosti, poveznice s FPÖ i Team HC
Narodna stranka predstavila je izborni program od 44 stranice koji počinje uvodnim govorom glavnog kandidata Gernota Blümela, koji se trenutno nalazi na funkciji ministra financija Austrije. Govori kako je „Beč prelijep grad s divnim ljudima“ te kako za njega „nema ništa ljepše, nego nešto učiniti za Beč”. Navodi i da “ne postoji ništa bitnije za Austriju, nego pokrenuti Beč dalje“. Blümel ističe kako je gradu potrebna „jasna linija kada je riječ o integraciji, kako bi se spriječila paralelna društva i kako bi se ljudi u Beču osjećali kao kod kuće“.
Glavna ideja izbornog programa ÖVP-a je da žele više novca u proračunu, više radnih mjesta i nove prilike kroz tzv. turističke zone. Cilj im turističkim zonama osigurati dodatnih 800 radnih mjesta i te dodatnih 140 milijuna eura u gradski proračun. Također, planiraju ukinuti porez za podzemnu željeznicu koji je jedinstven za čitavu Austriju.
U programu koji se odnosi na radna mjesta, u ÖVP-u žele vratiti namete ugostiteljima za ljetne terase i riješiti problem oko bolnice Nord u kotaru Floridsdorf. U planu je i rješavanje problema vezanih za željeznice, ali i završavanje nekih projekata koji su već dugo na čekanju.
Što se obrazovanja tiče, žele poticati učenje njemačkog jezika, „a ne multikulturalnost“. Žele više gimnazija i veće pravo glasa roditeljima. Smatraju kako je uvjet za pohađanje škole poznavanje njemačkog jezika, a onima koji imaju problema s njemačkim, žele uvesti drugu, obaveznu godinu u vrtićima, gdje se žele obavezati za katoličke tradicije.
Za roditelje, čija djeca loše pričaju njemački jezik, plan je uvesti obavezni tečaj učenja jezika, a osobama koje planiraju dugoročno živjeti ovdje, kao uvjet žele staviti poznavanje jezika na određenom nivou. Bitno je spomenuti kako žele reformirati parkiranje na javnim mjestima uz ideju tri zone parkiranja te nivoe kratkoročnih zona, uvesti obavezno poznavanje njemačkog jezika za useljenje u gradski stan te zabranu platformi poput „Airbnb“-a.
Što se doseljenika tiče, riječ „migrant“ se spominje samo dva puta i to oba puta u dijelu poticanja integracije u poduzećima. Konkretno su spomenute crtice, ali ne i mjere ili ideje kako taj problem riješiti. Blümelov program za Beč ima dosta poveznica s programom Slobodarske stranke FPÖ i Stracheove stranke, pa će se među glasačima “desnih politika” voditi borba između ove tri stranke.

NEOS: Omogućiti dvojno državljanstvo, najopširniji program
Najopširniji izborni program za Beč predstavila je opozicija iz NEOS-a na čak 124 stranice. Glavne teme “roze stranke” su obrazovanje, transparentnost i digitalizacija. Zalažu se da poslodavci u budućnosti sami odlučuju o radnom vremenu.
Također, stranka osnovana 2013. godine želi transparentniju dodjelu gradskih stanova i manje papirologije kod dobivanja istih. Troškovi najma stanova se trebaju prilagoditi prihodima stanara. NEOS želi zdravstvenom mobilnom aplikacijom omogućiti informiranje na jednom mjestu o svim liječnicima i ordinacijama u gradu. Žele i više policije na žarištima kriminala širom grada te više pomoći za mlade.
Što se teme materinskog jezika kod djece tiče, dodatnim ulaganjima i kompetentnim učiteljima dodatno se želi omogućiti poticanje učenja materinskog jezika. Plan je uvesti školski predmet etike i religije, a nastava vjeronauka bi trebala biti dobrovoljna.
Za lošu integraciju pojedinih Bečana NEOS krivce vidi na obje strane, zbog čega „ne žele dramatizirati, ali ne i skrenuti pogled“. Žele se više suočiti s problemom izbjeglica i stvoriti posebno središnje mjesto samo za njihove potrebe. Doseljenicima koji dobiju austrijsko državljanstvo treba dati pravo na dvojno državljanstvo, odnosno da mogu ostati državljani svoje prvotne zemlje.

Team Strache: Nastavak politike FPÖ-a samo pod drugim nazivom
Nova stranka bivšeg vicekancelara Heinz-Christian Strachea na svojoj stranici je predstavila siromašnih devet stranica programa pod nazivom „Pakt za Beč“. U uvodnom govoru se predstavljaju ideje s kojima se želi zaustaviti val doseljenika koji je prouzrokovao „dramatične i krajnje zabrinjavajuće uvjete“ u mnogim dijelovima grada. „Naši se Bečani osjećaju strano u svom gradu“, a treba se što prije zaustaviti sukob naroda iz stranih kultura na ulicama Beča.
Što se doseljenika tiče, najbitnije su ideje obaveznog tečaja njemačkog jezika za doseljenike, a financijske pomoći države se pretežito trebaju dijeliti austrijskim državljanima. Bečke obitelji s austrijskim državljanstvom trebaju dobiti besplatno korištenje vrtića, a gradski stanovi bi se trebali dijeliti samo austrijskim državljanima ili građanima koji imaju jako dobro poznavanje njemačkog jezika.
Plan je „protjerati kriminalne strance“ i zaustaviti primanje azilanata u Beč, a poznavanje njemačkog jezika treba biti uvjet za dobivanje pomoći od države. Dodatne ideje su i 15.000 ‚povoljnih‘ socijalnih stanova, zabrana i zatvaranje džamija, udruga i muslimanskih vrtića koji se „financiraju preko islamističkih struktura“. TC želi povećati broj policajaca na ulicama, stvoriti policiju s fokusom na podzemnu željeznicu, smanjiti PDV na 15 posto, uvesti tri parking zone i besplatnu naljepnicu za sve Bečane te zaustaviti sve ‚zelene‘ projekte poput pop-up biciklističkih staza.
Sve ove ideje su poredane kao crtice, bez konkretnih prijedloga i obrazloženja. U njihovom načelu stranke, koji se sastoji od 24 stranice, Team HC se isključivo obraća „svim Austrijankama i Austrijancima“, a načelo i program su puni pohvala i informacija iz životopisa Strachea. Svaka rečenica, u kojoj se hvale uspjesi Strachea, počinje sa „On je OSOBNO…“.

LINKS: Borba za doseljenike i one koji nisu muškarci
Lista LINKS, koja okuplja nekoliko lijevih stranaka u Beču, želi smanjiti radno vrijeme u tjednu na 30 sati te želi minimalac od čak 1.950 eura neto mjesečno.
Što se doseljenika tiče, žele uvesti „aktivno i pasivno pravo glasa” za sve ljude koji žive u Beču. Potaknuti primjerima iz New Yorka, Pariza i Züricha žele uvesti gradsku iskaznicu (City Card) za sve građane Beča koji se s ovom iskaznicom mogu lakše prijaviti za demokratske procese. U programu LINKS-a 38 puta se nalazi riječ „Migrant“, a u mnogim dijelovima programa se bore za ravnopravnost doseljenika u svim sferama života. Također, žele pojednostaviti dobivanje austrijskog državljanstva tako što žele ukinuti uvjete poput dokaza o prihodima, poznavanju njemačkog jezika te smanjiti uvjet boravka u Austriji s deset na samo jednu godinu.
Zanimljivo je kako LINKS naziva sve stanovnike koji nisu muškarci – FLINT (Žene, lezbijke, interseksualne, nebinarne i trans osobe). Isto tako, na 70 stranica svog političkog programa više puta ističu kako se bore protiv 40 posto tzv. „cis-muškaraca“, odnosno muškaraca kojima je „tijekom poroda ustanovljen muški spol“.

SÖZ: Traže priznanje manjina svih etničkih skupina bivše Jugoslavije
Građanska inicijativa „Socijalna Austrija budućnosti” (SÖZ) nema konkretan program za izbore 11. listopada. Ipak, među temama s kojima su se predstavili na svojoj službenoj stranici pišu kako žele „očuvati ljepotu Beča“, ali dati i mogućnost širenja u budućnosti te još bolju životnu kvalitetu. U tekstu, koji je indirektno pohvala trenutnoj vlasti u gradu, ne spominju se konkretne ideje i riječ je o sveopćim željama o još boljem životu u Beču.
Jedinu stvar koju smo pronašli u vijestima o ovoj inicijativi vezanu za doseljenike je da su u kolovozu ove godine zatražili priznanje turske etničke skupine te etničkih skupina bivših zemalja Jugoslavije. „Turska zajednica te zajednice bivše Jugoslavije već su u četvrtoj generaciji koja živi u Austriji i dali su velik doprinos ekonomskom, socijalnom i kulturnom razvoju zemlje“, izjavio je predsjednik stranke Hakan Gördü.

BIER: Satirična stranka o kojoj ne vrijedi trošiti riječi
Stranka piva već u svom nazivu pokazuje da je riječ o neozbiljnoj stranci. Ova satirična stranka, čiji šef je Marco Pogo (pravim imenom Dominik Wlazny), osnovana je od strane ovog poznatog austrijskog glazbenika. Na službenoj stranici BIER-a stoji kako imaju deset točaka programa za Beč, pri čemu je jedna ideja prekrižena bijelom bojom na plavoj pozadini. Slogan stranke je „Da, ne možemo!” („Yes we can’t!”), aludirajući na kampanju bivšeg predsjednika SAD-a Baracka Obamu „Mi to možemo!“.
Ideje su, između ostalog, pivska fontana, uvesti zimske ugostiteljske terase, test podobnosti za političare, ukinuti kraj radnog vremena u ugostiteljskim objektima, smanjiti porez na pića, te uvesti zabranu radler piva u Beču do 22. godine.

Antonio Šećerović
Foto: KROATIV

Austrija
Trump prijeti Austriji carinama

Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica

Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil

Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
You must be logged in to post a comment Login