Austrija
IZBORNI PROGRAMI: Što planiraju bečke stranke za doseljenike?
[ANALIZA] Analizirali smo stotine stranica izbornih programa svih devet stranaka na #IzboriZaBeč i fokusirali se na ideje i programe za nas doseljenike i osobe s migracijskom pozadinom.
Izbori za Gradsko vijeće Grada Beča te za ukupno 23 kotara u glavnom gradu Austrije održat će se 11. listopada ove godine. KROATIV na jednom mjestu donosi najbitnije stavke izbornih programa svih devet stranaka koje su prijavile svoje liste za predstojeće izbore. Najveći fokus smo stavili na teme vezane za doseljenike, strane državljane te osobe s migracijskom pozadinom, koje su jako bitne za naše čitatelje.
SPÖ: Ofenziva materinskog jezika te motivacija za dobivanje državljanstva
Socijaldemokratska stranka SPÖ objavila je na svojoj stranici program za Beč koji se sastoji od čak 62 stranice. Između ostalog, glavne teme trenutno vladajuće stranke je borba za svako radno mjesto i već stogodišnja politika borbe za ‘malog čovjeka‘. U prvom planu je borba protiv nezaposlenosti prouzrokovane korona krizom, a planiraju se posebni fondovi za nezaposlene te fondacije za poslodavce u malim i srednjim poduzećima. Protiv su 12-satnog radnog dana i žele smanjenje radnog vremena na 35 sati tjedno.
Crveni žele poboljšati priznanje stranih kvalifikacija, no konkretan plan nije predstavljen. U programu za izbore stoji i „ofenziva materinskog jezika” gdje žele pripremiti paket mjera kako bi se sačuvali materinski jezici u školskim i izvanškolskim aktivnostima. Paralelno se želi unaprijediti poznavanje njemačkog jezika, pogotovo u vrtićima.
Glavna stavka za doseljenike je „motivacija” bečkog neaustrijskog stanovništva kako bi isti dobili austrijsko državljanstvo. S jednom kampanjom žele stvoriti pravne uvjete kako bi se što lakše moglo doći do austrijskog državljanstva.
FPÖ: Gradski stanovi samo austrijskim državljanima
Glavna politika Slobodarske stranke FPÖ se svodi na nikad goru sliku Beča među običnim pukom. Program Plavih, koji se sastoji od devet stranica, počinje uvodnim govorom glavnog kandidata Dominika Neppa, koji govori kako je u Beču sve više ljudi koji su„odrasli u ovom gradu i koji su uživali u visokoj životnoj kvaliteti“, a sada moraju shvatiti da se Beč „promijenio posljednjih godina“.
Nepp kritizira, kao i u svojim intervjuima, crveno-zelenu vladu zbog „politički zaslijepljene i tehnički nesposobne” politike, „eksplodirajućeg kriminala i urušenog zdravstvenog sistema“. Uvjeti u školama su „neodrživi“, a infrastruktura grada se raspada. Zbog toga je slogan FPÖ-ove kampanje „Vratimo si naš Beč!“.
Između ostalog, u programu stoji kako žele gradske i subvencionirane stanove omogućiti samo austrijskim državljanima. Dodjela gradskih stanova osobama s migracijskim porijeklom se može omogućiti samo s dobrim poznavanjem njemačkog jezika i dokazano uspješnom integracijom.
Što se školstva tiče, „alarmantno” je kako su bečke škole „izmakle socijalnoj kontroli“. Učitelji su pak prisiljeni javno pozivati medije u pomoć „jer situacija eskalira u odjeljenjima u kojima često ima 90 posto stranih učenika“. Zbog toga traže besprijekorno poznavanje njemačkog jezika kao uvjet za sudjelovanje na redovnoj nastavi. Žele „neintegriranu, agresivnu i nasilnu djecu” razdvojiti od drugih radi zaštite kolega i nastavnog osoblja: „Šerijatskom mentalitetu nije mjesto u bečkim školama“.
Zeleni: 100 ideja za budućnost, bez programa za doseljenike
Zeleni na svojoj stranici predstavili „100 ideja za budućnost zelenog Beča“, a nakon toga predstavljen je možda i najbogatiji izborni program od svih stranaka na čak 96 stranica. Glavna kandidatkinja i trenutna dogradonačelnica Birgit Hebein počinje izborni program s govorom u kojem smatra kako se Beč nalazi pred dva izazova. Jedan su posljedice pandemije koronavirusa, a drugi je klimatska kriza, čije posljedice već sada osjetimo. Plan joj je Beč stvoriti glavnim „klimatskim i socijalnim gradom“.
Zeleni svojim karakterističnim idejama i planovima žele grad do 2040. godine napraviti „klimatski neutralnim“, odnosno investirati u razgradive energije, renoviranje zgrada te stvaranje više javnog prijevoza i tako tisuće novih ‚klimatskih‘ radnih mjesta. Žele 100.000 stabala u preko 1.000 bečkih parkova, više mjesta za pješake, bicikliste i javni prijevozi, solarne ploče na svakom krovu te gratis godišnju kartu za javni prijevoz.
Također, cilj im je uvesti više zona za pješake sa psima te izbaciti tradicionalne fijakere iz centra grada. S reformom žele uvesti 7.000 novih radnih mjesta na proračunu, ali sa skraćenim radnim vremenom do 35 sati tjedno. Ako ostanu na vlasti, žele se boriti za korona paket mjera isključivo stvorenog za žene koji su za vrijeme pandemije izgubili svoje radno mjesto.
Kao što smo već i objavili, zajedno sa socijaldemokratima žele do kraja godine izgraditi 4.000 novih gradskih stanova, a modelom „housing first“ žele sve beskućnike s ulice odvesti natrag u stanove. Studentima žele poboljšati uvjete u studentskim domovima te ponuditi godišnju kartu za javni prijevoz u vrijednosti od samo 70 eura.
Na listama kandidatkinja i kandidata za izbore u budućnosti žele uvesti obavezno 50-50 pravilo, na kojem bi bio isti broj ženskih i muških kandidata.
Kada su u pitanju doseljenici, Zeleni se bore za pravo glasa „svakog građanina Beča“ bez obzira odakle dolazi i koliko živio ovdje. Također, za doseljenike specifično žele poticati tečaj stručnog njemačkog jezika kako bi imali lakši pristup radnom tržištu. Dosta tema se može povezati s dosadašnjim radom u koaliciji s Crvenima, te se mnogo tema se preklapa s izbornim programom SPÖ-a, zbog čega se, u slučaju ponovljenih rezultata s prošlih izbora može očekivati i nastavak zajedničkog rada u gradskoj vlasti. Vrijedi spomenuti kako se doseljenici spominju i u idejama za kulturu, gdje im je plan otvoriti muzej posvećen isključivo doseljenicima.
ÖVP: Katoličke tradicije, ne multikulturalnosti, poveznice s FPÖ i Team HC
Narodna stranka predstavila je izborni program od 44 stranice koji počinje uvodnim govorom glavnog kandidata Gernota Blümela, koji se trenutno nalazi na funkciji ministra financija Austrije. Govori kako je „Beč prelijep grad s divnim ljudima“ te kako za njega „nema ništa ljepše, nego nešto učiniti za Beč”. Navodi i da “ne postoji ništa bitnije za Austriju, nego pokrenuti Beč dalje“. Blümel ističe kako je gradu potrebna „jasna linija kada je riječ o integraciji, kako bi se spriječila paralelna društva i kako bi se ljudi u Beču osjećali kao kod kuće“.
Glavna ideja izbornog programa ÖVP-a je da žele više novca u proračunu, više radnih mjesta i nove prilike kroz tzv. turističke zone. Cilj im turističkim zonama osigurati dodatnih 800 radnih mjesta i te dodatnih 140 milijuna eura u gradski proračun. Također, planiraju ukinuti porez za podzemnu željeznicu koji je jedinstven za čitavu Austriju.
U programu koji se odnosi na radna mjesta, u ÖVP-u žele vratiti namete ugostiteljima za ljetne terase i riješiti problem oko bolnice Nord u kotaru Floridsdorf. U planu je i rješavanje problema vezanih za željeznice, ali i završavanje nekih projekata koji su već dugo na čekanju.
Što se obrazovanja tiče, žele poticati učenje njemačkog jezika, „a ne multikulturalnost“. Žele više gimnazija i veće pravo glasa roditeljima. Smatraju kako je uvjet za pohađanje škole poznavanje njemačkog jezika, a onima koji imaju problema s njemačkim, žele uvesti drugu, obaveznu godinu u vrtićima, gdje se žele obavezati za katoličke tradicije.
Za roditelje, čija djeca loše pričaju njemački jezik, plan je uvesti obavezni tečaj učenja jezika, a osobama koje planiraju dugoročno živjeti ovdje, kao uvjet žele staviti poznavanje jezika na određenom nivou. Bitno je spomenuti kako žele reformirati parkiranje na javnim mjestima uz ideju tri zone parkiranja te nivoe kratkoročnih zona, uvesti obavezno poznavanje njemačkog jezika za useljenje u gradski stan te zabranu platformi poput „Airbnb“-a.
Što se doseljenika tiče, riječ „migrant“ se spominje samo dva puta i to oba puta u dijelu poticanja integracije u poduzećima. Konkretno su spomenute crtice, ali ne i mjere ili ideje kako taj problem riješiti. Blümelov program za Beč ima dosta poveznica s programom Slobodarske stranke FPÖ i Stracheove stranke, pa će se među glasačima “desnih politika” voditi borba između ove tri stranke.
NEOS: Omogućiti dvojno državljanstvo, najopširniji program
Najopširniji izborni program za Beč predstavila je opozicija iz NEOS-a na čak 124 stranice. Glavne teme “roze stranke” su obrazovanje, transparentnost i digitalizacija. Zalažu se da poslodavci u budućnosti sami odlučuju o radnom vremenu.
Također, stranka osnovana 2013. godine želi transparentniju dodjelu gradskih stanova i manje papirologije kod dobivanja istih. Troškovi najma stanova se trebaju prilagoditi prihodima stanara. NEOS želi zdravstvenom mobilnom aplikacijom omogućiti informiranje na jednom mjestu o svim liječnicima i ordinacijama u gradu. Žele i više policije na žarištima kriminala širom grada te više pomoći za mlade.
Što se teme materinskog jezika kod djece tiče, dodatnim ulaganjima i kompetentnim učiteljima dodatno se želi omogućiti poticanje učenja materinskog jezika. Plan je uvesti školski predmet etike i religije, a nastava vjeronauka bi trebala biti dobrovoljna.
Za lošu integraciju pojedinih Bečana NEOS krivce vidi na obje strane, zbog čega „ne žele dramatizirati, ali ne i skrenuti pogled“. Žele se više suočiti s problemom izbjeglica i stvoriti posebno središnje mjesto samo za njihove potrebe. Doseljenicima koji dobiju austrijsko državljanstvo treba dati pravo na dvojno državljanstvo, odnosno da mogu ostati državljani svoje prvotne zemlje.
Team Strache: Nastavak politike FPÖ-a samo pod drugim nazivom
Nova stranka bivšeg vicekancelara Heinz-Christian Strachea na svojoj stranici je predstavila siromašnih devet stranica programa pod nazivom „Pakt za Beč“. U uvodnom govoru se predstavljaju ideje s kojima se želi zaustaviti val doseljenika koji je prouzrokovao „dramatične i krajnje zabrinjavajuće uvjete“ u mnogim dijelovima grada. „Naši se Bečani osjećaju strano u svom gradu“, a treba se što prije zaustaviti sukob naroda iz stranih kultura na ulicama Beča.
Što se doseljenika tiče, najbitnije su ideje obaveznog tečaja njemačkog jezika za doseljenike, a financijske pomoći države se pretežito trebaju dijeliti austrijskim državljanima. Bečke obitelji s austrijskim državljanstvom trebaju dobiti besplatno korištenje vrtića, a gradski stanovi bi se trebali dijeliti samo austrijskim državljanima ili građanima koji imaju jako dobro poznavanje njemačkog jezika.
Plan je „protjerati kriminalne strance“ i zaustaviti primanje azilanata u Beč, a poznavanje njemačkog jezika treba biti uvjet za dobivanje pomoći od države. Dodatne ideje su i 15.000 ‚povoljnih‘ socijalnih stanova, zabrana i zatvaranje džamija, udruga i muslimanskih vrtića koji se „financiraju preko islamističkih struktura“. TC želi povećati broj policajaca na ulicama, stvoriti policiju s fokusom na podzemnu željeznicu, smanjiti PDV na 15 posto, uvesti tri parking zone i besplatnu naljepnicu za sve Bečane te zaustaviti sve ‚zelene‘ projekte poput pop-up biciklističkih staza.
Sve ove ideje su poredane kao crtice, bez konkretnih prijedloga i obrazloženja. U njihovom načelu stranke, koji se sastoji od 24 stranice, Team HC se isključivo obraća „svim Austrijankama i Austrijancima“, a načelo i program su puni pohvala i informacija iz životopisa Strachea. Svaka rečenica, u kojoj se hvale uspjesi Strachea, počinje sa „On je OSOBNO…“.
LINKS: Borba za doseljenike i one koji nisu muškarci
Lista LINKS, koja okuplja nekoliko lijevih stranaka u Beču, želi smanjiti radno vrijeme u tjednu na 30 sati te želi minimalac od čak 1.950 eura neto mjesečno.
Što se doseljenika tiče, žele uvesti „aktivno i pasivno pravo glasa” za sve ljude koji žive u Beču. Potaknuti primjerima iz New Yorka, Pariza i Züricha žele uvesti gradsku iskaznicu (City Card) za sve građane Beča koji se s ovom iskaznicom mogu lakše prijaviti za demokratske procese. U programu LINKS-a 38 puta se nalazi riječ „Migrant“, a u mnogim dijelovima programa se bore za ravnopravnost doseljenika u svim sferama života. Također, žele pojednostaviti dobivanje austrijskog državljanstva tako što žele ukinuti uvjete poput dokaza o prihodima, poznavanju njemačkog jezika te smanjiti uvjet boravka u Austriji s deset na samo jednu godinu.
Zanimljivo je kako LINKS naziva sve stanovnike koji nisu muškarci – FLINT (Žene, lezbijke, interseksualne, nebinarne i trans osobe). Isto tako, na 70 stranica svog političkog programa više puta ističu kako se bore protiv 40 posto tzv. „cis-muškaraca“, odnosno muškaraca kojima je „tijekom poroda ustanovljen muški spol“.
SÖZ: Traže priznanje manjina svih etničkih skupina bivše Jugoslavije
Građanska inicijativa „Socijalna Austrija budućnosti” (SÖZ) nema konkretan program za izbore 11. listopada. Ipak, među temama s kojima su se predstavili na svojoj službenoj stranici pišu kako žele „očuvati ljepotu Beča“, ali dati i mogućnost širenja u budućnosti te još bolju životnu kvalitetu. U tekstu, koji je indirektno pohvala trenutnoj vlasti u gradu, ne spominju se konkretne ideje i riječ je o sveopćim željama o još boljem životu u Beču.
Jedinu stvar koju smo pronašli u vijestima o ovoj inicijativi vezanu za doseljenike je da su u kolovozu ove godine zatražili priznanje turske etničke skupine te etničkih skupina bivših zemalja Jugoslavije. „Turska zajednica te zajednice bivše Jugoslavije već su u četvrtoj generaciji koja živi u Austriji i dali su velik doprinos ekonomskom, socijalnom i kulturnom razvoju zemlje“, izjavio je predsjednik stranke Hakan Gördü.
BIER: Satirična stranka o kojoj ne vrijedi trošiti riječi
Stranka piva već u svom nazivu pokazuje da je riječ o neozbiljnoj stranci. Ova satirična stranka, čiji šef je Marco Pogo (pravim imenom Dominik Wlazny), osnovana je od strane ovog poznatog austrijskog glazbenika. Na službenoj stranici BIER-a stoji kako imaju deset točaka programa za Beč, pri čemu je jedna ideja prekrižena bijelom bojom na plavoj pozadini. Slogan stranke je „Da, ne možemo!” („Yes we can’t!”), aludirajući na kampanju bivšeg predsjednika SAD-a Baracka Obamu „Mi to možemo!“.
Ideje su, između ostalog, pivska fontana, uvesti zimske ugostiteljske terase, test podobnosti za političare, ukinuti kraj radnog vremena u ugostiteljskim objektima, smanjiti porez na pića, te uvesti zabranu radler piva u Beču do 22. godine.
Antonio Šećerović
Foto: KROATIV
Austrija
Gdje se u Austriji živi najzdravije? Ova lista otkriva detalje
Austrijsko zdravstveno izvješće 2024/25 (IFES je proveo 1013 intervjua u ime farmaceutske tvrtke Sandoz) pokazuje velike regionalne razlike u procjeni vlastitog zdravlja i zadovoljstva austrijskim zdravstvenim sustavom.
Stanovnici Tirola i Vorarlberga osjećaju se daleko najzdravije. Na pitanje kakvo je njihovo trenutno zdravstveno stanje, punih 84 posto u Vorarlbergu odgovorilo je “vrlo dobro” ili “dobro”, a u Tirolu 74 posto. Ove savezne države također su na vrhu liste kada je riječ o mentalnom zdravlju.
Gornja Austrija je na posljednjem mjestu po tjelesnom i mentalnom zdravlju. Jer ovdje se samo 60 posto osjeća “vrlo dobro” i “dobro” kada je riječ o fizičkom zdravlju, a samo 64 posto osjeća se “vrlo dobro” i “dobro” kada je riječ o mentalnom zdravlju.
Ovi se rezultati odražavaju i na zadovoljstvo zdravstvenim sustavom. Ne iznenađuje da su stanovnici Tirola i Vorarlberga također najzadovoljniji austrijskim sustavom. Najnezadovoljniji su, pak, Gradišćani.
Iako su Gradišćani najnezadovoljniji zdravstvenim sustavom, oni ipak najčešće odlaze liječniku. Dvanaest posto odlazi liječniku jednom tjedno ili barem nekoliko puta mjesečno. Isto vrijedi i za Bečane. I tu se ponovno ističu Vorarlberžani, jer prema vlastitim izjavama njih sedam posto nikad ne ide liječniku ili k bolnici.
Više od polovice (točnije 53 posto) ispitanih u dvjema saveznim državama svakodnevno uzima tablete, sokove i tablete. Stanovnici Donje Austrije smatraju se vrlo dobro informiranim o lijekovima, kao i Štajerci s 57 posto, te dvije savezne države vode na listi.
Peter Stenico, predsjednik Sandoza Austrija, kaže o izvješću: “S jedne strane, želimo informirati stanovništvo, a s druge strane, pružiti interesnim skupinama u zdravstvenom sustavu činjenice koje vrijedi ponovno pogledati. što točnije poznajemo potrebe pacijenata, to ih možemo bolje osigurati. Velike razlike u zdravlju i zadovoljstvu zdravstvenim sustavom trebale bi biti razlog da se zdravstvena politika bolje sagleda.”
Austrija
Idete uskoro na put? Ovako možete najlakše kupiti vinjete i plaćati sigurno prilikom putovanja
Austrijska vinjeta za autoceste dostupna je za lijepljenje i kao digitalna vinjeta. Osim toga, postoje cestarine za prolaze kao što su autoceste Brenner i Tauern (cestarine) i tunele. Za vozila preko 3,5 tone potreban je GO Box.
Važno: GO-Box mora uvijek ostati aktiviran – čak i na dionicama autocesta u Austriji bez naplate cestarine.
Ako želite kupiti vinjetu za Austriju, obratite pozornost na različita razdoblja valjanosti. Ove i druge važne informacije o cestarinama u Austriji možete pronaći ovdje, prenosi kroativ.at. Najlakše je pak kupiti putem Aircash aplikacije.
Uz nekoliko iznimaka, mreža austrijskih autocesta i brzih cesta podliježe naplati cestarine. Za vozila do 3,5 t potrebna je vinjeta, na nekim se rutama naplaćuje posebna cestarina. Za vozila iznad 3,5 t cestarina se naplaćuje prema kilometraži putem GO-Boxa.
Sljedeće dionice autocesta su bez vinjeta od prosinca 2019. godine:
A1 Westautobahn (granični prijelaz Walserberg za Salzburg-Nord), pokrajina Salzburg
A12 Inntalautobahn (granični prijelaz Kiefersfelden do Kufstein-Süd), Tirol
A14 (granični prijelaz Hörbranz prema Hohenemsu), Vorarlberg. Nema potrebe za vinjetom do križanja 23 Hohenems Diepoldsau. Kada vozite do čvora 27 Altach, potrebna je vinjeta!
A26 (Linzer Autobahn – trenutno još u izgradnji, uključujući novi viseći most na Dunavu), Gornja Austrija. Vinjeta je potrebna samo nakon što se završi cijela A26 i spoj na A7. A7 (Mühlkreisautobahn blizu Linza, Gornja Austrija) od rujna 2021. ponovno je podložna vinjeti. Dovršena su dva nova mosta na Dunavu u Linzu.
Od 1. prosinca 2023. primjenjuje se drugačije ograničenje težine za uvjete cestarine za kampere iznad 3,5 t: ono što je sada odlučujuće je tehnički dopuštena ukupna masa (tzGm), a ne više najveća dopuštena ukupna masa (gvG). Vozila preko 3,5 t ukupne težine (prije 3,5 t ukupne težine) zahtijevaju GO box, vozila ispod 3,5 t ukupne težine trebaju vinjetu i moraju platiti cestarinu. Potencijalno više vozila stoga treba imati GO Box, budući da je tehnički dopuštena ukupna masa često veća od 3,5 t. Prijelazno razdoblje od 5 godina traje do kraja siječnja 2029. za vozila koja su prvi put registrirana prije prosinca 2023. Konkretno: kamperima s većom od 3,5 t ukupne težine, ali manjom od 3,5 t ukupne težine, koja su prvi put registrirana prije prosinca 2023., zasad nije potreban GO Box.
Za prikolice nije potrebna vinjeta. Odlučujući čimbenik za uvjet vinjete je težina vučnog vozila ispod 3,5 t Gm. U alpskim tunelima i na prijevojima moguća su druga odstupanja i ograničenja.
Za kampere ispod 3,5 t tzGm potrebna je vinjeta. Kamp kuće preko 3,5 t plaćaju cestarinu prema kilometraži i moraju biti opremljene GO-Boxom, vinjeta nije potrebna. Daljnje razlike i ograničenja moguća su u alpskim tunelima i na prijevojima.
Vinjeta za vozila do 3,5 t dostupna je u digitalnom obliku i kao klasična samoljepljiva vinjeta.
Naljepnica je dostupna u pretprodaji na svim prodajnim mjestima ADAC-a, putem ADAC online shopa ili na telefon +49 89 558 95 96 97 (pon-sub 8-20 h) kao i na benzinskim crpkama uz granicu i u ASFINAG-u. prodajne i naplatne kućice. Najlakše je pak kupiti putem Aircash aplikacije.
Digitalna vinjeta vezana je uz registarsku pločicu vozila i dostupna je u svim sudjelujućim podružnicama ADAC-a iu bazama ÖAMTC-a. 10-dnevna vinjeta i nova 1-dnevna vinjeta (od prosinca 2023.) dostupne su online na ADAC portalu za naplatu cestarine. 1-dnevna vinjeta dostupna je samo u digitalnom obliku, a ne kao samoljepljiva vinjeta. Obje vinjete vrijede odmah. Dvomjesečne i godišnje vinjete moguće je naručiti i online u ASFINAG webshopu ili putem ASFINAG aplikacije, ali vrijedi 18-dnevno razdoblje blokade za online kupnju. Najlakše je pak kupiti putem Aircash aplikacije.
Godišnja vinjeta vrijedi od prosinca prije i zaključno sa siječnjem nakon tiskane kalendarske godine. Vinjeta od 2 mjeseca i vinjeta od 10 dana vrijede od slobodno odabranog datuma za navedeno razdoblje.
Ljepljiva vinjeta mora biti pričvršćena na unutarnju stranu vjetrobranskog stakla na način da je jasno vidljiva i kontrolirana izvana; Na motociklima se mora lijepiti na glatki dio koji je teško zamijeniti.
Kako bi se izbjegli problemi tijekom kontrola, vinjete je potrebno skidati s vjetrobranskog stakla nakon što im istekne valjanost.
Austrija
Sezona putovanja kreće. Što se smije, a što ne smije prenijeti preko granice EU
U nastavku donosimo detaljan pregled što se smije, a što ne smije nositi preko granice kada putujete iz BiH u Hrvatsku.
Zbog blagdana Svih svetih i Dana mrtvih i školskih praznika se očekuje pojačan promet na cestama. Uvećan broj vozila može se očekivati na graničnim prijelazima BiH s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom.
Ako ovih dana planirate iz BiH, budite oprezni i ne dopustite da vam neinformiranost isprazni novčanike. Donosimo detaljan pregled što se smije, a što nikako ne smije nositi preko granice kada iz BiH ulazite u Hrvatsku. I dok su nekada iz domovine odlazili punih vrećica, uglavnom suhog mesa, kobasica, sireva, tradicionalnog domaćeg alkoholnog pića, više kutija cigareta…, danas je to prošlost, i to najviše zbog strogih kontrola na granicama. Neki su se, pak, podsjetimo se ranijih slučajeva, oglušili na stroge zabrane pa platili velike iznose kazni, piše večernji.ba.
Javnost se sjeća putnika koji je pokušao iz BiH u Hrvatsku prevesti 7,5 kilograma suhog mesa i 34 kutije cigareta. Ni jedan od navedenih proizvoda nije prijavljen carini pa je putniku sve oduzeto, a uz to je morao platiti kaznu od 1650 eura. Jedan putnik kažnjen je zbog 10 glavica kupusa s čak 680 eura, odnosno oko 1327 KM.
Nije se dobro proveo ni putnik koji je iz BiH ponio 7 kilograma ljutih kobasica. On je zbog toga morao platiti čak 1858 eura, odnosno 3644 KM. Sličnih primjera bilo je puno, a kako se i vi ne biste našli ekspresno ispražnjenog novčanika, dobro se informirajte što smijete, a što ni za “živu glavu” ne smijete unijeti u Hrvatsku. Kako se navodi na službenoj stranici Carinske uprave Republike Hrvatske, iz trećih zemalja, kojima pripada i BiH, ne smije se unijeti ni gram mesa, mlijeka i njihovih proizvoda.
Za razliku od nekadašnjih 10 kutija cigareta, danas se mogu unijeti samo dvije. Proizvoda iz ribarstva (uključujući svježu, sušenu, kuhanu, osoljenu ili dimljenu ribu i određene ljuskare ili mekušce poput kozica, rakova, neživih dagnji i neživih kamenica), pod uvjetom da je svježa riba eviscerirana (izvađena joj je utroba), moguće je unijeti 20 kilograma.
Proizvoda životinjskog podrijetla, poput meda, jaja, mesa puževa, žabljih krakova, u Hrvatsku je moguće uvjeti u težini od 2 kilograma. Isto toliko moguće je unijeti mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad, kao i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga.
Moguće je unijeti i dva kilograma hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uvjete da ne zahtijevaju držanje u hladnjaku prije otvaranja, da je riječ o komercijalno upakiranom proizvodu s jasnom oznakom proizvođača (proizvod ne smije biti pripremljen kod kuće) te pakiranje nije otvarano, osim ako se proizvod trenutačno koristi), navodi se na stranici carinske uprave Hrvatske.
Neke namirnice moguće je unijeti bez ograničenja, navodi se na stanici, a to su kruh, kolači, keksi, vafli i oblatne, dvopek, tostirani kruh i slični prepečeni proizvodi s manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran.
Informiranost i oprez
Među proizvodima koji se mogu unijeti u neograničenim količinama u Hrvatsku su koncentrati juhe i poboljšivači okusa pakirani za krajnjeg potrošača s manje od 50 posto ribljih ulja, praha ili ekstrakata koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran (npr. temeljci i začini pakirani za krajnjeg korisnika koji sadrže manje od 50 posto ribljih ulja, praha ili ekstrakata), jasno je navedeno na popisu onoga što smijete/ne smijete unijeti u Hrvatsku.
Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH su još lani najavili i pojačane mjere na bh. granicama. Iz UNO-a BiH ranije su za medije objasnili kako se te kontrole odnose na putnike i robe te kontrolu gotovine koja se prenosi preko granice. Apelirali su i na sve putnike da prijave Carinskoj službi sve što prenose preko granice, a vrjednije je od 600 KM kada je u pitanju unos robe u carinsko područje BiH, odnosno sve što je više od 20.000 KM kad je u pitanju prijenos novca preko granice, kako ne bi počinili prekršaj.
Navode kako sve prekršaje, pa tako i carinske, rješavaju nadležni sudovi koji u konačnim odlukama utvrđuju postojanje prekršaja i izriču kaznu. Ako ovih dana planirate preko granice, budite oprezni i ne dopustite da vam neinformiranost isprazni novčanike.
You must be logged in to post a comment Login