Ekonomija
ISTRAŽUJEMO: Koliko austrijskih turista boravi u Hrvatskoj te koja su očekivanja u turizmu
Prošle godine je Republika Hrvatska zabilježila najbolju godinu za svoj turizam, s gotovo 21 milijun dolazaka i 108,6 milijuna noćenja. Za ovu godinu se očekivao rast od pet posto, no zbog pandemije corona virusa očekivanja od sezone, koja je ključna za hrvatski BDP, su bila jako mala.
Hrvatska, u kojoj je udio zaposlenih u turizmu u odnosu na ukupno zaposlenost četvrti u Europi (14%) te u kojoj je udio prihoda od turizma skoro 20 posto prošlogodišnjeg BDP-a, dosta ovisi od austrijskih turista. I njihov dolazak je bitan za ‘spašavanje’ godišnjeg BDP-a, a želi se iskoristiti povoljna epidemiološka situacija u usporedbi s drugim konkurentnim zemljama.
Prema istraživanju Statistik Austria, više od dvije trećine Austrijanaca preferira otići na ljetovanje više od četiri dana i to isključivo u inozemstvu. Ipak, nisu spremni na daleke destinacije, što govori podatak od tek 12 posto ispitanih koji želi putovati van Europe i u Tursku. Na drugom mjestu najdražih destinacija nalazi se Hrvatska s 12 posto ispitanih koji žele posjetiti Lijepu našu.
Zbog toga smo istražili kakva je trenutna situacija u hrvatskom turizmu, koliko austrijskih turista boravi u Hrvatskoj te kakva su očekivanja pojedinih turističkih zajednica.
HTZ: Očekujemo vrlo dobre rezultate
Iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) nam je potvrđeno kako je do 28. srpnja u Hrvatskoj ostvareno više od 24 milijuna noćenja, što je 45 posto lanjskog rezultata u istom razdoblju. Iz HTZ-a to smatraju odličnim rezultatom. Promet ostvaren u srpnju daje velike nade da će sezona ipak biti mnogo bolja nego očekivano.
„Kada pak gledamo promet ostvaren u srpnju, rezultati su još i bolji obzirom da smo u srpnju na odličnih 60 posto lanjskog rezultata mjerenog noćenjima. Očekujemo kako će se u kolovozu te tijekom posezone također ostvariti vrlo dobri turistički rezultati“, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić
U posljednjim danima Hrvatska na dnevnoj bazi bilježi oko 750.000 turista, od čeka je oko 120.000 domaćih. Nešto više od milijun turista je boravilo u Hrvatskom u istom periodu prošle godine. Najviše turista je u srpnju imala Istra s 4,2 milijuna noćenja, a zatim slijede Kvarner s 3,4 milijuna noćenja i Zadarska županija s tri milijuna noćenja. Najmanje su posjećene kontinentalne županije te grad Zagreb, no iz HTZ-a očekuju porast broja turista u ovim dijelovima Hrvatske tijekom posezone.
Više od pola lanjskih brojki austrijskih turista
Što se austrijskih turista tiče, trenutno ih je u Hrvatskoj oko 40.000. Najveći broj njih boravi u Istri, odnosno u Rovinju, Poreču i Medulinu. Od 1. do 28. srpnja je u Lijepoj našoj zabilježeno 143.000 dolazaka i 908.000 noćenja turista iz Austrije, što je 54 posto u usporedbi s prošlogodišnjim srpnjem. „Očekujemo nastavak pozitivnih trendova s ovog tržišta na kojem se vrlo intenzivno promoviramo u dva smjera“, izjavio je Staničić i objasnio kako se u Austriji reklamiraju kampanjom s pozitivnim porukama te plasiranjem svih podataka i činjenica koji Hrvatsku prikazuju sigurnom destinacijom.
Istra: 47 posto austrijskih turista iz prošle godine
Denis Ivošević iz Turističke zajednice Istre nam je potvrdio kako je ostvareno 60 posto dolazaka u usporedbi s prošlom godinom, kada je lanjski srpanj bio i rekordni. Ivošević je izjavio kako je na ovogodišnje teške uvjete u turizmu uz epidemiološku situaciju najviše utjecao i veliki medijski pritisak od nekih inozemnih medija koji ne govore u prilog hrvatskom turizmu. Nijemci ostvaruju 82 prometa u odnosu na prošlu godinu, a Austrijanaca je 47 posto. Trenutno se u Istri nalazi 56.000 Austrijanaca. „Ne smijemo zaboraviti da je Istra prva u Europi među turističkim regijama koja je već krajem travnja bila praktički bez i jednog bolesnika na ovom području“, dodao je Ivošević.
Istra uskoro očekuje veliki broj njemačkih turista iz pokrajina Bavarske i Baden-Württemberga, gdje počinju školski praznici, a očekuju se rezultati koji će Istri biti „najbolja marketinška reputacija i promociju“.

Kvarner: 9.000 turista iz Austrije
Od početka godine do danas Kvarner je ostvario 54 posto noćenja, dok je srpanj u usporedbi s lani ostvario čak 68 posto noćenja. „Ako se okrenemo ka analizi razdoblja pred i posezone broj noćenja u tim dijelovima godine kroz desetogodišnje razdoblje povećao se za gotovo 90%“, izjavili su iz kvarnerske TZ. Ukupno je otvoreno 70 posto hotela, a najveći broj noćenja je ostvaren u obiteljskom smještaju i kampovima. Kvarner bilježi i najveću posjećenost komercijalnih smještaja. Najviše su u lipnju bili posjećeni otok Krk, otok Lošinj te Crikveničko-vinodolska rivijera.
U srpnju Kvarner bilježi 54% dolazaka i noćenja austrijskih turista u odnosnu na prošlu godinu. Ukupno je bilo 33.000 dolazaka i 210.000 noćenja, a radi se o devet tisuća turista iz Austrije, potvrdila je direktorica Irena Peršić Živadinov.
Dubrovnik: 68 posto lanjskih Austrijanaca
Iz TZ-a Dubrovačko-neretvanske županije su nam potvrdili kako je do 25. srpnja ovu županiju posjetilo 68 posto austrijskih turista u odnosu na prošlu godinu. Ukupno je iz Austrije boravilo 2.954 ljudi. Dubrovnik, Pelješac i otok Korčula su destinacije s najvećim brojem posjetitelja, a za posjetiti se savjetuju i otok Mljet te Elafiti u neposrednoj blizini Dubrovnika. Ova županija bilježi ukupno 630.421 noćenja do 25. srpnja, a najviše ih dolazi Njemačke, Poljske i Slovenije.
Split i Dalmacija: Cijene snižene 10-30 posto
U odnosu na prošli srpnja, ovogodišnji ima evidentiranih 382.000 dolazaka, što je 45 posto lanjske posjećenosti. Što se austrijskih turista tiče, evidentirano je 14.000 dolazaka, a od početka godine je zabilježeno 21.000 dolazaka posjetitelja iz alpske republike. Direktor TZ Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella je izjavio kako su cijene snižene od 10 do 30 posto, ovisno o smještaju i lokaciji. Našim čitateljima su preporučene mogućnosti posjete Skywalka na Biokovu, plaže Makarske rivijere, Zlatni rat u Bolu, Trogir, Ager na Hvaru, tvrđava Klis te Vis kao lokaciju snimanja mjuzikla „Mamma mia”. Stella se nije htio upustiti u bilo kakve prognoze ovogodišnjeg ljeta, jer bi to bilo „nezahvalno“, a službene brojke austrijskih turista se očekuju uskoro.

Zagreb: 10 posto više domaćih turista
Kao jednu od najmanje posjećenih županija ljeti spominje se Zagrebačka županija, ali vrijedi spomenuti kako je u ovom periodu u usporedbi s prošlom godinom zabilježen porast broja domaćih turista za 10 posto. Broj dolazaka je na razini 33 posto naspram prošle godine. Od početka godine je u Zagrebu boravilo 606 gostiju iz Austrije uz 1.098 noćenja, što je 64 posto u odnosu na prošlu godinu. Najviše su posjećeni Samobor, Velika Gorica i Jastrebarsko, koji su „ključni nosioci našeg turizma“, izjavila je direktorica Ivana Alilović.
Iz TZ-a su nam savjetovali web stranicu aroundzagreb.hr na kojoj se daju kreativni prijedlozi kako provesti nekoliko dana u Zagrebu i okolici. Kroz kampanju „Blizu grada, blizu srca” žele dovesti što veći broj kako stranih, tako i domaćih turista. Alilović je zadovoljna s trenutnom sezonom s obzirom na krizu oko pandemije. Naglaskom na multisektorskim povezivanjem se želi ostvariti ipak zadovoljavajući rezultat.
Antonio Šećerović
Foto: Hrvoje Photography | unsplash

Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji

Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?

Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite

Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
You must be logged in to post a comment Login