Ekonomija
ISTRAŽUJEMO: Koliko austrijskih turista boravi u Hrvatskoj te koja su očekivanja u turizmu
Prošle godine je Republika Hrvatska zabilježila najbolju godinu za svoj turizam, s gotovo 21 milijun dolazaka i 108,6 milijuna noćenja. Za ovu godinu se očekivao rast od pet posto, no zbog pandemije corona virusa očekivanja od sezone, koja je ključna za hrvatski BDP, su bila jako mala.
Hrvatska, u kojoj je udio zaposlenih u turizmu u odnosu na ukupno zaposlenost četvrti u Europi (14%) te u kojoj je udio prihoda od turizma skoro 20 posto prošlogodišnjeg BDP-a, dosta ovisi od austrijskih turista. I njihov dolazak je bitan za ‘spašavanje’ godišnjeg BDP-a, a želi se iskoristiti povoljna epidemiološka situacija u usporedbi s drugim konkurentnim zemljama.
Prema istraživanju Statistik Austria, više od dvije trećine Austrijanaca preferira otići na ljetovanje više od četiri dana i to isključivo u inozemstvu. Ipak, nisu spremni na daleke destinacije, što govori podatak od tek 12 posto ispitanih koji želi putovati van Europe i u Tursku. Na drugom mjestu najdražih destinacija nalazi se Hrvatska s 12 posto ispitanih koji žele posjetiti Lijepu našu.
Zbog toga smo istražili kakva je trenutna situacija u hrvatskom turizmu, koliko austrijskih turista boravi u Hrvatskoj te kakva su očekivanja pojedinih turističkih zajednica.
HTZ: Očekujemo vrlo dobre rezultate
Iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) nam je potvrđeno kako je do 28. srpnja u Hrvatskoj ostvareno više od 24 milijuna noćenja, što je 45 posto lanjskog rezultata u istom razdoblju. Iz HTZ-a to smatraju odličnim rezultatom. Promet ostvaren u srpnju daje velike nade da će sezona ipak biti mnogo bolja nego očekivano.
„Kada pak gledamo promet ostvaren u srpnju, rezultati su još i bolji obzirom da smo u srpnju na odličnih 60 posto lanjskog rezultata mjerenog noćenjima. Očekujemo kako će se u kolovozu te tijekom posezone također ostvariti vrlo dobri turistički rezultati“, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić
U posljednjim danima Hrvatska na dnevnoj bazi bilježi oko 750.000 turista, od čeka je oko 120.000 domaćih. Nešto više od milijun turista je boravilo u Hrvatskom u istom periodu prošle godine. Najviše turista je u srpnju imala Istra s 4,2 milijuna noćenja, a zatim slijede Kvarner s 3,4 milijuna noćenja i Zadarska županija s tri milijuna noćenja. Najmanje su posjećene kontinentalne županije te grad Zagreb, no iz HTZ-a očekuju porast broja turista u ovim dijelovima Hrvatske tijekom posezone.
Više od pola lanjskih brojki austrijskih turista
Što se austrijskih turista tiče, trenutno ih je u Hrvatskoj oko 40.000. Najveći broj njih boravi u Istri, odnosno u Rovinju, Poreču i Medulinu. Od 1. do 28. srpnja je u Lijepoj našoj zabilježeno 143.000 dolazaka i 908.000 noćenja turista iz Austrije, što je 54 posto u usporedbi s prošlogodišnjim srpnjem. „Očekujemo nastavak pozitivnih trendova s ovog tržišta na kojem se vrlo intenzivno promoviramo u dva smjera“, izjavio je Staničić i objasnio kako se u Austriji reklamiraju kampanjom s pozitivnim porukama te plasiranjem svih podataka i činjenica koji Hrvatsku prikazuju sigurnom destinacijom.
Istra: 47 posto austrijskih turista iz prošle godine
Denis Ivošević iz Turističke zajednice Istre nam je potvrdio kako je ostvareno 60 posto dolazaka u usporedbi s prošlom godinom, kada je lanjski srpanj bio i rekordni. Ivošević je izjavio kako je na ovogodišnje teške uvjete u turizmu uz epidemiološku situaciju najviše utjecao i veliki medijski pritisak od nekih inozemnih medija koji ne govore u prilog hrvatskom turizmu. Nijemci ostvaruju 82 prometa u odnosu na prošlu godinu, a Austrijanaca je 47 posto. Trenutno se u Istri nalazi 56.000 Austrijanaca. „Ne smijemo zaboraviti da je Istra prva u Europi među turističkim regijama koja je već krajem travnja bila praktički bez i jednog bolesnika na ovom području“, dodao je Ivošević.
Istra uskoro očekuje veliki broj njemačkih turista iz pokrajina Bavarske i Baden-Württemberga, gdje počinju školski praznici, a očekuju se rezultati koji će Istri biti „najbolja marketinška reputacija i promociju“.
Kvarner: 9.000 turista iz Austrije
Od početka godine do danas Kvarner je ostvario 54 posto noćenja, dok je srpanj u usporedbi s lani ostvario čak 68 posto noćenja. „Ako se okrenemo ka analizi razdoblja pred i posezone broj noćenja u tim dijelovima godine kroz desetogodišnje razdoblje povećao se za gotovo 90%“, izjavili su iz kvarnerske TZ. Ukupno je otvoreno 70 posto hotela, a najveći broj noćenja je ostvaren u obiteljskom smještaju i kampovima. Kvarner bilježi i najveću posjećenost komercijalnih smještaja. Najviše su u lipnju bili posjećeni otok Krk, otok Lošinj te Crikveničko-vinodolska rivijera.
U srpnju Kvarner bilježi 54% dolazaka i noćenja austrijskih turista u odnosnu na prošlu godinu. Ukupno je bilo 33.000 dolazaka i 210.000 noćenja, a radi se o devet tisuća turista iz Austrije, potvrdila je direktorica Irena Peršić Živadinov.
Dubrovnik: 68 posto lanjskih Austrijanaca
Iz TZ-a Dubrovačko-neretvanske županije su nam potvrdili kako je do 25. srpnja ovu županiju posjetilo 68 posto austrijskih turista u odnosu na prošlu godinu. Ukupno je iz Austrije boravilo 2.954 ljudi. Dubrovnik, Pelješac i otok Korčula su destinacije s najvećim brojem posjetitelja, a za posjetiti se savjetuju i otok Mljet te Elafiti u neposrednoj blizini Dubrovnika. Ova županija bilježi ukupno 630.421 noćenja do 25. srpnja, a najviše ih dolazi Njemačke, Poljske i Slovenije.
Split i Dalmacija: Cijene snižene 10-30 posto
U odnosu na prošli srpnja, ovogodišnji ima evidentiranih 382.000 dolazaka, što je 45 posto lanjske posjećenosti. Što se austrijskih turista tiče, evidentirano je 14.000 dolazaka, a od početka godine je zabilježeno 21.000 dolazaka posjetitelja iz alpske republike. Direktor TZ Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella je izjavio kako su cijene snižene od 10 do 30 posto, ovisno o smještaju i lokaciji. Našim čitateljima su preporučene mogućnosti posjete Skywalka na Biokovu, plaže Makarske rivijere, Zlatni rat u Bolu, Trogir, Ager na Hvaru, tvrđava Klis te Vis kao lokaciju snimanja mjuzikla „Mamma mia”. Stella se nije htio upustiti u bilo kakve prognoze ovogodišnjeg ljeta, jer bi to bilo „nezahvalno“, a službene brojke austrijskih turista se očekuju uskoro.
Zagreb: 10 posto više domaćih turista
Kao jednu od najmanje posjećenih županija ljeti spominje se Zagrebačka županija, ali vrijedi spomenuti kako je u ovom periodu u usporedbi s prošlom godinom zabilježen porast broja domaćih turista za 10 posto. Broj dolazaka je na razini 33 posto naspram prošle godine. Od početka godine je u Zagrebu boravilo 606 gostiju iz Austrije uz 1.098 noćenja, što je 64 posto u odnosu na prošlu godinu. Najviše su posjećeni Samobor, Velika Gorica i Jastrebarsko, koji su „ključni nosioci našeg turizma“, izjavila je direktorica Ivana Alilović.
Iz TZ-a su nam savjetovali web stranicu aroundzagreb.hr na kojoj se daju kreativni prijedlozi kako provesti nekoliko dana u Zagrebu i okolici. Kroz kampanju „Blizu grada, blizu srca” žele dovesti što veći broj kako stranih, tako i domaćih turista. Alilović je zadovoljna s trenutnom sezonom s obzirom na krizu oko pandemije. Naglaskom na multisektorskim povezivanjem se želi ostvariti ipak zadovoljavajući rezultat.
Antonio Šećerović
Foto: Hrvoje Photography | unsplash
Ekonomija
Commerzbank razmatra ukidanje tisuća radnih mjesta
Kako bi spriječila moguće preuzimanje od strane velike talijanske banke Unicredit, Commerzbank razmišlja o otpuštanju tisuća radnih mjesta, objavio je jučer Financial Times (FT). Očekuje se da će planovi biti predstavljeni radničkom vijeću u nadolazećim tjednima, izvijestile su novine pozivajući se na ljude upoznate s tim pitanjem. Govori se o vjerojatnom smanjenju broja radnih mjesta u malim tisućama.
Iz Commerzbanka su na upit odgovorili da će ulagači i javnost o najnovijem statusu strategije tvrtke, na kojoj se još uvijek radi, biti iscrpno obaviješteni na Danu tržišta kapitala 13. veljače. “Ne možemo predvidjeti predstojeće rasprave u Upravi i Nadzornom odboru.” U principu, povećanje konkurentnosti je trajna poslovna zadaća.
Unicredit kontrolira oko 28 posto Commerzbanka i već je najavio da će od regulatora tražiti odobrenje za udjel do 29,9 posto. Ako udio dosegne 30 posto, milanska banka bila bi dužna podnijeti javnu ponudu za preuzimanje.
Krajem prošle godine tadašnji predsjednik radničkog vijeća Commerzbank Uwe Tschäge upozorio je u “Handelsblattu” da bi preuzimanje druge najveće njemačke privatne banke moglo dovesti do gubitka dvije trećine svih radnih mjesta u Njemačkoj. Prijeti gubitak oko 15.000 radnih mjesta.
Iz Unicredita su tada poručili da je to potpuno neutemeljeno. Osim radničkog vijeća i sindikata, pristup Talijana odbija i aktualna savezna vlada.
Ekonomija
EU neće pokrenuti postupak prekomjernog deficita protiv Austrije
Europska unija neće pokrenuti postupak prekomjernog deficita protiv Austrije. O tome je jučer navečer pismom obavijestio nadležni europski povjerenik Valdis Dombrovskis, kako je priopćeno danas, ministra financija Guntera Mayra.
Mjere koje su predstavili FPÖ i ÖVP mogle bi biti dovoljne da deficit svedu ispod granice od tri posto u Maastrichtu, kaže se.
Mayr je bio zadovoljan: “Činjenica da smo uspjeli uvjeriti Komisiju je vrlo zadovoljna i pokazuje da su se naši napori isplatili.” Komisija će na proljeće ponovno procijeniti stanje proračuna Austrije.
Ekonomija
Danas zadnji dan za prijavu za posao od 5000 eura u Austriji
Jedna općina u Gornjoj Austriji očajnički traži novog šefa odjela. Unatoč sigurnom poslu i atraktivnoj plaći, radno mjesto je još uvijek upražnjeno.
Općina Lengau u okrugu Braunau još uvijek hitno traži novog šefa odjela. Unatoč atraktivnoj plaći od oko 5000 eura bruto mjesečno i sigurnom radnom mjestu, mjesto je dugo ostalo upražnjeno.
Trenutačno je već u tijeku peti oglas za radno mjesto. Nakon što je dugogodišnji voditelj ureda nakon 16 godina otišao u mirovinu, u roku od dvije godine došla su tri nasljednika.
No, sva trojica su napustila radno mjesto. Od tada je dugogodišnji gradonačelnik Erich Rippl (SPÖ) očajnički tražio pouzdanu osobu koja bi konačno preuzela posao.
Već je stiglo oko 20 prijava. “Jedan ili dva kandidata osobito su kvalificirani”, kaže on u intervjuu za “Heute”.
No, pozicija je još uvijek otvorena – zainteresirani se mogu prijaviti do 17. siječnja. Zadaci su raznoliki. Od provjere prijave koje podnose susjedi, svađa i razmirica pa sve do provjere je li posut ili očišćen pijesak od strane zimskih službi.
Prema Ripplu, budućem šefu ureda neće biti dosadno: “Prvi razgovori ili pozivi idu već u sedam ujutro, primjerice ako je pomoćnica u vrtiću bolesna.” Ili treba nešto organizirati u dvorištu zgrada, piše Heute.
You must be logged in to post a comment Login