Ekonomija
ISTRAŽUJEMO: Koliko austrijskih turista boravi u Hrvatskoj te koja su očekivanja u turizmu
Prošle godine je Republika Hrvatska zabilježila najbolju godinu za svoj turizam, s gotovo 21 milijun dolazaka i 108,6 milijuna noćenja. Za ovu godinu se očekivao rast od pet posto, no zbog pandemije corona virusa očekivanja od sezone, koja je ključna za hrvatski BDP, su bila jako mala.
Hrvatska, u kojoj je udio zaposlenih u turizmu u odnosu na ukupno zaposlenost četvrti u Europi (14%) te u kojoj je udio prihoda od turizma skoro 20 posto prošlogodišnjeg BDP-a, dosta ovisi od austrijskih turista. I njihov dolazak je bitan za ‘spašavanje’ godišnjeg BDP-a, a želi se iskoristiti povoljna epidemiološka situacija u usporedbi s drugim konkurentnim zemljama.
Prema istraživanju Statistik Austria, više od dvije trećine Austrijanaca preferira otići na ljetovanje više od četiri dana i to isključivo u inozemstvu. Ipak, nisu spremni na daleke destinacije, što govori podatak od tek 12 posto ispitanih koji želi putovati van Europe i u Tursku. Na drugom mjestu najdražih destinacija nalazi se Hrvatska s 12 posto ispitanih koji žele posjetiti Lijepu našu.
Zbog toga smo istražili kakva je trenutna situacija u hrvatskom turizmu, koliko austrijskih turista boravi u Hrvatskoj te kakva su očekivanja pojedinih turističkih zajednica.
HTZ: Očekujemo vrlo dobre rezultate
Iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) nam je potvrđeno kako je do 28. srpnja u Hrvatskoj ostvareno više od 24 milijuna noćenja, što je 45 posto lanjskog rezultata u istom razdoblju. Iz HTZ-a to smatraju odličnim rezultatom. Promet ostvaren u srpnju daje velike nade da će sezona ipak biti mnogo bolja nego očekivano.
„Kada pak gledamo promet ostvaren u srpnju, rezultati su još i bolji obzirom da smo u srpnju na odličnih 60 posto lanjskog rezultata mjerenog noćenjima. Očekujemo kako će se u kolovozu te tijekom posezone također ostvariti vrlo dobri turistički rezultati“, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić
U posljednjim danima Hrvatska na dnevnoj bazi bilježi oko 750.000 turista, od čeka je oko 120.000 domaćih. Nešto više od milijun turista je boravilo u Hrvatskom u istom periodu prošle godine. Najviše turista je u srpnju imala Istra s 4,2 milijuna noćenja, a zatim slijede Kvarner s 3,4 milijuna noćenja i Zadarska županija s tri milijuna noćenja. Najmanje su posjećene kontinentalne županije te grad Zagreb, no iz HTZ-a očekuju porast broja turista u ovim dijelovima Hrvatske tijekom posezone.
Više od pola lanjskih brojki austrijskih turista
Što se austrijskih turista tiče, trenutno ih je u Hrvatskoj oko 40.000. Najveći broj njih boravi u Istri, odnosno u Rovinju, Poreču i Medulinu. Od 1. do 28. srpnja je u Lijepoj našoj zabilježeno 143.000 dolazaka i 908.000 noćenja turista iz Austrije, što je 54 posto u usporedbi s prošlogodišnjim srpnjem. „Očekujemo nastavak pozitivnih trendova s ovog tržišta na kojem se vrlo intenzivno promoviramo u dva smjera“, izjavio je Staničić i objasnio kako se u Austriji reklamiraju kampanjom s pozitivnim porukama te plasiranjem svih podataka i činjenica koji Hrvatsku prikazuju sigurnom destinacijom.
Istra: 47 posto austrijskih turista iz prošle godine
Denis Ivošević iz Turističke zajednice Istre nam je potvrdio kako je ostvareno 60 posto dolazaka u usporedbi s prošlom godinom, kada je lanjski srpanj bio i rekordni. Ivošević je izjavio kako je na ovogodišnje teške uvjete u turizmu uz epidemiološku situaciju najviše utjecao i veliki medijski pritisak od nekih inozemnih medija koji ne govore u prilog hrvatskom turizmu. Nijemci ostvaruju 82 prometa u odnosu na prošlu godinu, a Austrijanaca je 47 posto. Trenutno se u Istri nalazi 56.000 Austrijanaca. „Ne smijemo zaboraviti da je Istra prva u Europi među turističkim regijama koja je već krajem travnja bila praktički bez i jednog bolesnika na ovom području“, dodao je Ivošević.
Istra uskoro očekuje veliki broj njemačkih turista iz pokrajina Bavarske i Baden-Württemberga, gdje počinju školski praznici, a očekuju se rezultati koji će Istri biti „najbolja marketinška reputacija i promociju“.

Kvarner: 9.000 turista iz Austrije
Od početka godine do danas Kvarner je ostvario 54 posto noćenja, dok je srpanj u usporedbi s lani ostvario čak 68 posto noćenja. „Ako se okrenemo ka analizi razdoblja pred i posezone broj noćenja u tim dijelovima godine kroz desetogodišnje razdoblje povećao se za gotovo 90%“, izjavili su iz kvarnerske TZ. Ukupno je otvoreno 70 posto hotela, a najveći broj noćenja je ostvaren u obiteljskom smještaju i kampovima. Kvarner bilježi i najveću posjećenost komercijalnih smještaja. Najviše su u lipnju bili posjećeni otok Krk, otok Lošinj te Crikveničko-vinodolska rivijera.
U srpnju Kvarner bilježi 54% dolazaka i noćenja austrijskih turista u odnosnu na prošlu godinu. Ukupno je bilo 33.000 dolazaka i 210.000 noćenja, a radi se o devet tisuća turista iz Austrije, potvrdila je direktorica Irena Peršić Živadinov.
Dubrovnik: 68 posto lanjskih Austrijanaca
Iz TZ-a Dubrovačko-neretvanske županije su nam potvrdili kako je do 25. srpnja ovu županiju posjetilo 68 posto austrijskih turista u odnosu na prošlu godinu. Ukupno je iz Austrije boravilo 2.954 ljudi. Dubrovnik, Pelješac i otok Korčula su destinacije s najvećim brojem posjetitelja, a za posjetiti se savjetuju i otok Mljet te Elafiti u neposrednoj blizini Dubrovnika. Ova županija bilježi ukupno 630.421 noćenja do 25. srpnja, a najviše ih dolazi Njemačke, Poljske i Slovenije.
Split i Dalmacija: Cijene snižene 10-30 posto
U odnosu na prošli srpnja, ovogodišnji ima evidentiranih 382.000 dolazaka, što je 45 posto lanjske posjećenosti. Što se austrijskih turista tiče, evidentirano je 14.000 dolazaka, a od početka godine je zabilježeno 21.000 dolazaka posjetitelja iz alpske republike. Direktor TZ Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella je izjavio kako su cijene snižene od 10 do 30 posto, ovisno o smještaju i lokaciji. Našim čitateljima su preporučene mogućnosti posjete Skywalka na Biokovu, plaže Makarske rivijere, Zlatni rat u Bolu, Trogir, Ager na Hvaru, tvrđava Klis te Vis kao lokaciju snimanja mjuzikla „Mamma mia”. Stella se nije htio upustiti u bilo kakve prognoze ovogodišnjeg ljeta, jer bi to bilo „nezahvalno“, a službene brojke austrijskih turista se očekuju uskoro.

Zagreb: 10 posto više domaćih turista
Kao jednu od najmanje posjećenih županija ljeti spominje se Zagrebačka županija, ali vrijedi spomenuti kako je u ovom periodu u usporedbi s prošlom godinom zabilježen porast broja domaćih turista za 10 posto. Broj dolazaka je na razini 33 posto naspram prošle godine. Od početka godine je u Zagrebu boravilo 606 gostiju iz Austrije uz 1.098 noćenja, što je 64 posto u odnosu na prošlu godinu. Najviše su posjećeni Samobor, Velika Gorica i Jastrebarsko, koji su „ključni nosioci našeg turizma“, izjavila je direktorica Ivana Alilović.
Iz TZ-a su nam savjetovali web stranicu aroundzagreb.hr na kojoj se daju kreativni prijedlozi kako provesti nekoliko dana u Zagrebu i okolici. Kroz kampanju „Blizu grada, blizu srca” žele dovesti što veći broj kako stranih, tako i domaćih turista. Alilović je zadovoljna s trenutnom sezonom s obzirom na krizu oko pandemije. Naglaskom na multisektorskim povezivanjem se želi ostvariti ipak zadovoljavajući rezultat.
Antonio Šećerović
Foto: Hrvoje Photography | unsplash

Ekonomija
Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini

Prodaja namještaja, časopisa i nakita sve je manja, a trgovina bilježi treću uzastopnu godinu pada prodaje.
Već treću godinu pad prihoda u trgovini
Nakon nekoliko teških godina, prihodi su i 2024. godine, uzimajući u obzir inflaciju, pali za dodatnih 1,6 %. Time je ovo već treća godina uzastopnog pada, ali se maloprodaja i trgovina automobilima drže bolje od veleprodaje, kaže Rainer Trefelik, predsjednik Trgovačke komore Austrije (WKO).
Iako se čini da je ostvareni neto promet od 307,4 milijarde eura u 2024. godini visok, realnost je da se Austrija i dalje bori s krizom. „Ne možemo zanemariti činjenicu da je trgovina još uvijek u velikim problemima“, naglasio je Trefelik.
Rastu stečajevi, pada zaposlenost
Broj zaposlenih u sektoru trgovine nastavlja padati, dok broj stečajeva raste. Tijekom 2024. godine stečajevi su porasli za 18 %, pogodivši 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivne naznake pojavile su se u četvrtom kvartalu 2024., a trgovci se nadaju da će taj trend nastaviti i u 2025. godini. „Trgovina je jako povezana s potrošačkim raspoloženjem“, dodaje Trefelik.
Analiza prihoda pokazuje velike razlike unutar sektora. Dok je veleprodaja pala za 3,4 %, maloprodaja i trgovina vozilima zabilježile su skromne, ali pozitivne pomake od 0,5 % i 0,6 % (inflacijski prilagođeno), tvrdi trgovinski istraživač Peter Voithofer iz Instituta za austrijsko gospodarstvo (IFÖW).
U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Austrija zaostaje u maloprodajnom rastu, zauzimajući tek 20. mjesto od 27 zemalja EU-a.
Što se najviše prodavalo, a što je u padu?
U okviru maloprodaje zabilježeni su realni rast prihoda u sektorima:
✔ Elektrotrgovina (+2,4 %)
✔ Internetska trgovina (+2,4 %)
✔ Odjevni sektor (+2,1 %)
✔ Građevinski i hobi materijal (+1,9 %)
✔ Trgovina hranom (+1,7 %)
✔ Cvjećarstvo (+0,9 %)
S druge strane, najveći pad prodaje zabilježili su:
❌ Časopisi i knjige (-11,5 %)
❌ Namještaj (-9,5 %)
❌ Nakit (-5,3 %)
❌ Obuća, sportska oprema, igračke te ljekarne i drogerije također su u minusu.
Austrijska trgovina još uvijek traži izlaz iz krize, a ključ će biti u prilagodbi novim potrošačkim navikama i digitalizaciji prodaje.
Ekonomija
Poznata tvrtka otpušta 300 radnika zbog teške situacije na tržištu

Radna mjesta trebala bi biti ukinuta na što socijalno prihvatljiviji način, bez otkaza, do kraja 2026. godine, izjavila je glasnogovornica tvrtke.
15.000 zaposlenika
Kuka trenutno zapošljava oko 3.200 ljudi u Augsburgu, a ukupno 15.000 diljem svijeta. Planirano je ukidanje 300 radnih mjesta u ključnom području proizvodnje robota, dok bi dodatnih 100 radnih mjesta moglo biti pogođeno unutar holdinga.
Glasnogovornica je ovaj potez opravdala teškom situacijom na tržištu. Kupci su oprezni s investicijama, a posebno u automobilskoj industriji vlada suzdržanost, izjavila je, a prenosi oe24.
Fokus na ponudi Kuka
Proizvodnja robota za proizvođače automobila tradicionalno je jedno od glavnih područja ponude Kuke. Tvrtka je posljednjih godina, s oko 15.000 zaposlenih diljem svijeta, ostvarivala godišnji prihod od otprilike četiri milijarde eura.
Ekonomija
Trgovina u Austriji ponovno zabilježila pad prihoda u prošloj godini

Već treću godinu zaredom trgovina se suočava s izazovnim uvjetima poslovanja. Uzimajući u obzir inflaciju, prodaja je pala za 1,6 posto, nakon pada od 1 posto u 2023. i 3,6 posto u 2022. Ukupni neto prihod u prošloj godini iznosio je 307,4 milijarde eura, pri čemu su maloprodaja i trgovina automobilima prošli znatno bolje od veleprodaje.
Posebno su trgovine namještajem, tiskovinama i nakitom pretrpjele gubitke. Ipak, trgovci u 2025. ulaze s nešto više optimizma.
„Još smo uvijek u krizi“
„Još uvijek smo u krizi, to se ne može ignorirati“, izjavio je predsjednik Udruženja trgovaca Rainer Trefelik. Ključni problem je pad profitabilnosti, a dodatni izazov predstavlja smanjenje broja zaposlenih uz porast broja stečajeva.
Broj bankrota povećao se u 2024. za 18 posto, pri čemu je insolventnost pogodila 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivna vijest dolazi iz posljednjeg kvartala 2024., čiji bi se zamah mogao prenijeti u novu godinu. „Trgovina uvelike ovisi o raspoloženju potrošača“, naglasio je Trefelik.
Najveći rast prihoda u prehrambenom sektoru
Najveći rast prihoda, uzimajući u obzir inflaciju, zabilježen je u sektoru prehrambenih proizvoda, a odmah iza njega slijedi drogerijski sektor. U segmentu odjeće i sportske opreme zabilježen je pad cijena, dok su cijene knjiga, časopisa i nakita značajno porasle. Kod zlatarnica je poskupljenje prvenstveno povezano s rastom cijene zlata.
Pad prihoda odražava se i na tržištu rada – jedino su drogerije povećale broj zaposlenih, dok su trgovine obućom i namještajem značajno smanjile radnu snagu.
„2025. mora biti godina akcije“
Trefelik smatra da je sada ključan trenutak za odlučne poteze politike: „Poruka mora biti – radimo, djelujemo!“. Trgovci su predstavili paket zahtjeva koji uključuje prilagodbu poreznog sustava za poticanje rada na puno radno vrijeme, fleksibilniji odlazak u mirovinu, poticaje za rad u mirovini te uključivanje trgovine u sezonsku regulaciju zapošljavanja.
„Trebamo 2025. kao godinu akcije“, zaključio je Trefelik.
You must be logged in to post a comment Login