Hrvatska
Istraživanje pokazalo političku (ne)pismenost hrvatskih maturanata
GOOD inicijativa je zajedno sa Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu, Gongom, Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu, Centrom za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu i Filozofskog fakulteta u Rijeci provela istraživanje 67 završnih razreda iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske tijekom ožujka ove godine.
Cilj ovog istraživanja je bilo dobiti uvid u razine i strukturu političke pismenosti učenika u Hrvatskoj, a ispitani su politička znanja, sklonost predrasudama i stereotipima, vrijednosni stavovi i afiniteti, razina medijske pismenosti, građanska kultura i navika mladih.
„Na ljestvici razumijevanja temeljnih političkih pojmova i poznavanja ustavno-političkog ustrojstva pokazuju nešto niže razine znanja nego učenici 2015., no na političkoj informiranosti pokazuju više znanja nego što je bilo prije šest godina. Prosjek točnih odgovora u tim kategorijama je malo viši u devet u odnosu na 19 postavljenih pitanja dok je u prošlom istraživanju bio niži od 9 i tu učenici gimnazija pokazuju 50 posto bolje rezultate u odnosu na druge četverogodišnje škole i duplo bolje rezultate u odnosu na učenike trogodišnjih škola“
Hrvatski maturanti najmanje vjeruju političkim institucijama, pravosuđu te izvorima informiranja. 7,2 posto ispitanih vjeruje političkim strankama, 14 posto Saboru, 16,7 posto Vladi. Najviše se vjeruje vojsci i znanstvenicima, što je „izuzetno bitno u vrijeme pandemije“.
68,7 posto se svakodnevno informira putem društvenih mreža, 65 posto njih nekoliko puta tjedno putem Internet portala. Najviše se koristi televizija, a skoro nikako se ne informiraju putem radija i tiska.
Samo 40 posto ispitanih mladih u Hrvatskoj zna kako se biraju ministri, 57 posto zna tko je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, samo 42 posto ih zna kako se zove predsjednik Vlade. 45 posto ispitanih smatra korištenje pozdrava „Za dom spremni“ na spomenici i znakovlju iz Domovinskog rata opravdanim.
Iako tri četvrtine ispitanika smatra da svatko treba reći svoje mišljenje bez obzira na to hoće li zbog toga nastradati i što dvije trećine njih je protiv zabrane medijskog izvještavanja, nešto manje od 60 posto smatra da treba ukinuti određene medije, „čime pokazuju jedan nedemokratski stav vezan uz ograničavanje slobode govora“.
90 posto ispitanika se može zamisliti u prijateljstvu s osobama druge rase, vjere i nacionalnosti, a 70 posto njih smatra kako se doseljenici ne bi trebali odreći svoje tradicije i običaja. 33 posto ispitanika smatra da je homoseksualnost bolest i da se homoseksualcima treba zabraniti javni istup iz straha da ne utječu loše na mlade. 29 posto ispitanika smatra kako žene trebaju biti samo kućanice.
- Ako u Austriji zarađujete manje od ovog iznosa u opasnosti ste od siromaštva
- Austrija: Ako zarađujete više od ovog iznosa spadate u one s najboljim primanjima
- Povrat troškova električne energije od 90 eura u Austriji
- Austrija: Radnici u ovoj branši zarađivat će minimalno 2620 eura
- Jedan od najprometnijih mostova u Beču zatvara se na pet godina
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
You must be logged in to post a comment Login