Austrija
Imigracija će Austriji omogućiti nastavak rasta broja stanovnika do 2080. godine
Očekuje se da će Austrija nastaviti rasti kroz useljavanje do 2080. Beč je i dalje najveći imigracijski magnet. Istodobno, Austrija će doživjeti značajne demografske promjene.
Ovakav razvoj stanovništva predstavlja veliki izazov za financiranje sustava zdravstva, skrbi i mirovinskog sustava. Nadalje, to će također imati utjecaja na svijet rada, jer će postojati povećani potencijal za duža razdoblja zaposlenja i manje skraćenog radnog vremena zapošljavanje. To je zato što će broj radno sposobnih stagnirati. Glavni direktor Statistik Austria Tobias Thomas sažeo je prognozu za ovo razdoblje u srijedu.
Broj stanovnika u Austriji povećao se na 9,1 milijun u 2022. godini. Prema predviđanjima, do 2080. godine broj stanovnika trebao bi porasti na 10,2 milijuna. Ovo povećanje u potpunosti je posljedica imigracije, inače bi došlo do smanjenja. Thomas je to istaknuo na konferenciji za novinare u Beču. Od 2030. nadalje natalitet će biti kontinuirano negativan. Imigraciju su u prošlosti određivale ekonomske krize i ratovi poput pada Željezne zavjese, raspada Jugoslavije i izbjegličkog vala 2015. koji je kulminirao ratom u Ukrajini. Inače, trećina izbjeglica koje su nakon ruskog napada došle u Austriju su muškarci. U prvoj polovici ove godine Sirijci su prednjačili u imigracijskim statistikama s gotovo 5.000 ljudi, a slijede ih Nijemci s 3.500 i Rumunji s 3.200.
Rast stanovništva uglavnom je koncentriran u dobnoj skupini iznad 65 godina. Očekuje se da će njihov broj do 2080. porasti sa sadašnjih 1,77 milijuna na 2,98 milijuna (udio s 19,5 na 29,1 posto). Očekuje se porast broja djece i mladih s 1,75 milijuna na 1,92 milijuna, dok će broj zaposlenih u dobi od 20 do 64 godine blago pasti na 5,34 milijuna (minus 200.000). To znači da će 2022. godine na svaku osobu u dobi od 65 i više godina dolaziti 3,1 radno sposobna osoba, a 2080. godine samo 1,8 osoba – uz sve negativne financijske posljedice, jer sve manje ljudi mora snositi sve veće troškove mirovina.
Prema Thomasovim riječima, nedostatak kvalificiranih radnika i dalje je velik. Jedan od načina kako se tome suprotstaviti pokazuje statistika: samo oko 45 posto muškaraca u dobi od 60 do 64 godine je zaposleno, dok samo 20,2 posto žena radi zbog loop-in propisa. Osim toga, sve je više i skraćeno radno vrijeme: polovica žena i 12,6 posto zaposlenih muškaraca ne radi puno radno vrijeme. Za gotovo 40 posto žena razlog tome je briga o djeci ili odraslim osobama kojima je potrebna skrb, a njih 72,8 posto želi tu skrb preuzeti na sebe. Osim toga, svako drugo dijete nalazi se u ustanovi koja ne dopušta cjelodnevnu skrb, objasnio je Thomas.
Prema Regini Fuchs, direktorici odjela za stanovništvo, očekivani životni vijek, koji je prije bio smanjen zbog korone, ponovno se produžio i sada je dosegao približno prethodnu razinu. To će također povećati udio ljudi starijih od 80 godina s 5,9 posto u 2022. na 13,2 posto u 2080. godini.
Najveća atrakcija za useljavanje ostaje Beč, kamo doseli od trećine do 40 posto migranata. Ove je godine broj stanovnika premašio granicu od dva milijuna, a očekuje se da će se do 2080. povećati za oko četvrtinu. Na drugom kraju ljestvice je Koruška koju je ove godine po broju stanovnika prestigao Salzburg. Očekuje se da će se do 2080. broj stanovnika ove južne države smanjiti za sedam posto, a čak će se i broj zaposlenih smanjiti za 17,6 posto.
Austrija
Snijeg zadaje probleme u Austriji, blokirane prve ceste
U nedjelju su prve ceste u zapadnoj Austriji morale biti zatvorene zbog obilnih snježnih padalina. Pogođena je i autocesta Brenner.
Početak zime u nedjelju će u dijelovima zemlje izazvati prometni kaos. U poslijepodnevnim satima, zbog obilnih snježnih padalina, nekoliko ulica u Tirolu i Salzburgu moralo je biti zatvoreno zbog radova čišćenja, javlja ÖAMTC. Između ostalog, zahvaćena je i brennerska autocesta (A13) u smjeru Brennera.
Zbog otežanih uvjeta za vožnju trenutno su zastoji i zastoji ispred snježnih branika na još nekoliko pravaca. Trenutno je u dvije savezne države nametnuto oko 15 zahtjeva za lance za snijeg.
No, blagdanski promet pred božićne blagdane ne miruje ni u nedjelju. Prema ÖAMTC-u, morate čekati sat i pol više na Tauernautobahnu (A10) zbog gradilišta tunela između Gollinga i Wwerfena.
U većem dijelu dana očekuju se obilne snježne padaline. Najviša razina upozorenja, ljubičasta, vrijedi oko Arlberga i Ausserferna. Kako izvješćuje Državni centar za upozorenja Vorarlberga, u nekim regijama može pasti i do jedan metar snijega.
Na temelju trenutne vremenske prognoze, očekuje se da će stupanj upozorenja na lavine biti podignut na stupanj 4 kasnije danas. “Jak vjetar dodatno pogoršava situaciju jer može uzrokovati nanose”, upozoravaju vlasti.
Austrija
Austrijanka osvojila dio najvećeg lutrijskog dobitka na svijetu
Glavni dobitak na najvećoj svjetskoj lutriji osvojio je 61-godišnjak iz Beča. Ali dobit će “samo” dvadeseti dio toga.
Od 1812. godine “El Gordo” je sastavni dio božićnih praznika u Španjolskoj. U izvlačenju 22. prosinca 2024. bit će isplaćeno nevjerojatnih 2,7 milijardi eura u sklopu najveće svjetske lutrije.
Glavni dobitak iznosi četiri milijuna eura, a posebnost izvlačenja su brojne dodatne nagrade i velika mogućnost podjele ždrijeba. Petice, desetice ili pedesetice mogu se igrati u obiteljima, grupama prijatelja ili igračkim grupama.
U svečanom izvlačenju u nedjelju, koje su pratili milijuni ljudi, sretan broj bio je 72480. Diljem zemlje danas Španjolci do kasno u noć slave svoje dobitke. No, slavit će se i u Austriji.
Kako javlja online kladionica Lottoland, 61-godišnja Bečanka je putem platforme odigrala lutriju. Osigurala je dvadeseti dio listića broj 72480 online i sada se može veseliti 200.000 eura.
“Jako smo sretni zbog pobjednika iz Beča, koji je sada postao poseban dio ove jedinstvene tradicije. ‘El Gordo’ predstavlja nadu i radost – a ova pobjeda pokazuje da se snovi mogu ostvariti, bez obzira gdje se nalazite,” objašnjava Laura Pearson, potpredsjednica globalnih korporativnih poslova u Lottolandu.
Sljedeća prilika dolazi u siječnju, kada se izvlači “El Niño” u Španjolskoj. Princip dobitka je sličan, ali su iznosi dobitaka manji.
Austrija
U Austriji ponovno rastu ideju o ograničavanju brzine na 100 km/h
I dok se šuška o ukidanju klimatskih mjera zbog manjka proračuna, predsjednik Fiskalnog vijeća u raspravu iznosi alternativni prijedlog.
Zahtjev je to o kojemu se nedavno mnogo raspravljalo u ekološkom pokretu: usporiti brzinu vozača na autocesti. Predsjednik Fiskalnog vijeća Christoph Badelt sada preuzima ideju – i sada poziva vladine pregovarače da je stvarno provedu.
“Koalicijski pregovarači stvarno bi trebali preskočiti svoju sjenu”, napisao je Badelt u četvrtak na usluzi kratkih poruka X (bivši Twitter). Ovdje se ne misli na raspravu o porezu na bogatstvo ili kako bi se drugačije mogao državni dug staviti pod kontrolu, već na smanjenje brzine za vozače.
Ovo je razumna mjera s obzirom na klimatske promjene: “Ograničenje brzine od 100 km/h na autocestama donijelo bi onoliko uštede CO2 koliko bi se postiglo promicanjem obnove zgrada i grijanja”, nastavlja ekonomski istraživač.
A brojke zapravo pokazuju puno potencijala. Stručnjaci su izračunali da bi jednostavno smanjenje ograničenja brzine sa 130 km/h na 100 km/h na autocestama u zemlji uštedjelo do 850.000 tona CO2 godišnje.
Veza je jednostavna: što se vozilo brže kreće, veći je otpor zraka, a time i potrošnja goriva. Pri brzini od 130 km/h prosječni automobil troši oko 30 posto više goriva nego pri 100 km/h. To se izravno odražava na emisiju CO2. “Dakle, postoji ogroman potencijal uštede”, rekao je Badelt.
Vrijeme izgubljeno vožnjom brzinom od 100 km/h bilo bi podnošljivo. Na ruti od 100 kilometara razlika između 130 i 100 km/h u slobodnoj vožnji je oko 13 minuta. U praksi je razlika obično još manja zbog prometnih, gradilišnih i drugih ograničenja.
„Smanjenje brzine bila bi jedna od najisplativijih mjera zaštite klime od svih“, naglašava Austrijski transportni klub (VCÖ). U usporedbi sa složenim tehničkim rješenjima ili programima financiranja, mogao bi biti učinkovit gotovo odmah – i bez značajnih troškova provedbe.
