Austrija
“Imam puno prekovremenih sati”: Evo što možete napraviti u Austriji
U Austriji je, baš i kao i u nekim drugim državama moguće raditi prekovremeno, no postoje jasne zakonske regulative koje definiraju isti te jasni zakoni koji vrijede za plaćanje odnosno vrednovanje prekovremenog rada. Što je onda prekovremeni rad? Prekovremeni rad je kada radite više od zakonski dopuštenog normalnog tjednog radnog vremena (obično 40 sati) ili normalnog dnevnog radnog vremena (obično 8 sati).
Uobičajeno radno vrijeme može se drugačije rasporediti ili produžiti u okviru zakonskih mogućnosti – ne mora uvijek biti 8 sati dnevno i 40 sati tjedno. Ako postoji povećana potreba za radom, dopušteno je 20 sati prekovremenog rada tjedno. Dnevno radno vrijeme ne može trajati duže od 12 sati, a tjedno 60 sati, uključujući prekovremeni rad.
Međutim, isto tako, tjedno radno vrijeme ne smije biti duže od 48 sati u prosjeku tijekom 17 tjedana. Prekoračenje ograničenja od 12 dnevno ili 60 sati tjedno dopušteno je pod određenim uvjetima i samo u iznimnim slučajevima, npr. mora postojati spremnost za rad uz odobrenje inspekcije rada.
Kada se može odbiti prekovremeni rad bez ikakvih opravdanja
Ako imate važne razloge, npr. čuvanje djeteta ili hitan pregled kod liječnika, ne morate raditi prekovremeno. Vaši razlozi moraju nadjačati interese tvrtke. Međutim, ako ste već radili 50 sati tjedno ili 10 sati dnevno, možete odbiti daljnji prekovremeni rad za taj tjedan ili dan bez opravdanja.
Ne smijete biti u nepovoljnom položaju zbog odbijanja takvog prekovremenog rada – osobito u pogledu plaće, mogućnosti napredovanja i premještaja. Ako ste dobili otkaz zbog odbijanja prekovremenog rada, možete osporiti otkaz na sudu u roku od 2 tjedna!
Koliko sam plaćen za prekovremeni rad?
Dobivate najmanje dodatak od 50 posto za svaki sat prekovremenog rada – bez obzira na to je li prekovremeni rad plaćen ili ste ugovorili slobodno vrijeme (Zeitausgleich) umjesto toga. U slučaju nadoknade/izravnavanja vremena (Zeitausgleich), dobit ćete dakle 1,5 sat nadoknade vremena za jeda sat prekovremenog rada.
U mnogim kolektivnim ugovorima, primjerice, predviđeni su viši dodaci za rad noću, praznikom i nedjeljom. (Ponegdje i 100 ili čak i više posto, ali ovisi o kolektivnom ugovoru).
Dogovor o plaćanju prekovremenog rada u omjeru 1:1 je zabranjen! Ako ste slučajno sklopili takav ugovor, poslodavac svejedno mora platiti dodatak za prekovremeni rad ili dati više slobodnog vremena umjesto toga.
Osnovno pravilo je: Prekovremeni rad se plaća. Slobodno vrijeme umjesto novca dobivate samo ako ste pristali na to. Možete se dogovoriti i za kombinaciju, na primjer da vam se plati osnovni sat i dobijete slobodno vrijeme umjesto doplate.
Dogovor, bilo novčani ili slobodni, može se sklopiti pismeno ili usmeno.
Ostatak informacije vezanih za prekovremeni radi i prekovremene sate možete pronaći ovdje.
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
