Ekonomija
IKEA u susjedstvu podiže minimanlnu plaću na 4600 eura
IKEA Švicarska povećava minimalnu plaću za 7,5 posto s 4.000 na 4.300 franaka za radni tjedan od 40 sati. Od povećanja plaća od nove godine posebno će profitirati zaposlenici u prodaji, ugostiteljstvu i logistici. Tvrtka ulaže u dobre plaće iz uvjerenja. IKEA također osigurava pravednu korporativnu kulturu usmjerenu na budućnost s jedinstveno atraktivnim ukupnim paketom dodatnih pogodnosti.
“Posebno u vrijeme kada se ljudi posvuda suočavaju s rastućim troškovima života, važno nam je prilagoditi plaće naših zaposlenika ovoj stvarnosti”, objašnjava Janie Bisset, CEO i CSO IKEA Switzerland. Osobito zaposlenici u nižim razredima plaća – posebno u područjima ugostiteljstva, prodaje i logistike – imaju koristi od usvojenih prilagodbi plaća: od 1. siječnja 2025. minimalna će se plaća u IKEA-i povećati s 4000 na 4300 franaka u cijeloj Švicarskoj, uključujući i zaposlenike bez stručne spreme. To odgovara povećanju od 7,5 posto.
Nisu samo plaće važne – IKEA se oslanja na sveobuhvatan cjelokupni paket za sve zaposlenike
U IKEA Švicarska zaposlenici imaju koristi od konkurentnih plaća kao i jedinstvenih, atraktivnih dodatnih beneficija. Restorani osoblja nude uravnotežene obroke po niskim cijenama, na primjer 3,50 franaka za vegetarijanski meni i 4,50 franaka za mesni meni. IKEA subvencionira i troškove korištenja javnog prijevoza: za godišnju pretplatu tvrtka plaća 1250 franaka ili 85 posto kupoprodajne cijene rutne pretplate. Osim toga, u IKEA Švicarska svi zaposlenici imaju 28 dana godišnjeg odmora uz 100-postotno opterećenje – čak i do 37 dana ako su u tvrtki duže vrijeme – i zajamčenih 40-satnih tjedana, piše službena stranica IKEA-e.
Unaprijediti svakodnevni život što većem broju ljudi
„Veliku važnost pridajemo koheziji“, naglašava Janie Bisset i dodaje: „Osim tržišne naknade za rad, želimo ulagati i u kvalitetu svakodnevnog života svih naših zaposlenika. Naravno da je važno što na kraju mjeseca završi u vašem novčaniku, ali za našu motivaciju jednako su važni dovoljno slobodnog vremena i zdrav način života.” Daljnje prednosti u IKEA-inom širokom općem paketu pogodnosti pokazuju društvenu predanost tvrtke: IKEA odobrava osam tjedana očinskog dopusta i 20 tjedana rodiljnog dopusta – oba propisa znatno premašuju zakonske zahtjeve za šest tjedana. Naravno, ovi se propisi odnose i na istospolne parove, a jednake plaće za sve spolove odavno su standardna praksa u IKEA-i. Sve ovo pokazuje IKEA-inu predanost istinskoj jednakosti.
Mogućnosti napredovanja i usavršavanja u svim područjima poslovanja
“Želimo privući najbolje talente na tržištu rada i motivirati naše postojeće zaposlenike da ostanu s nama dugoročno i razvijaju se ovdje,” kaže Janie Bisset. Kolegijalno radno okruženje, inkluzivna kultura i atraktivne mogućnosti razvoja tri su glavna razloga zašto zaposlenici preporučuju IKEA-u kao mjesto za rad. Više od trećine od više od 3500 zaposlenika radi za IKEA Švicarska deset ili više godina. 90 posto menadžera na svim razinama izgradilo je karijeru unutar tvrtke.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
