Od 1. svibnja gotovo 100.000 građevinskih radnika dobit će povećanje plaće od 2,7 posto. To je dogovoreno u aktualnom proljetnom krugu plaća između predstavnika poslodavaca i zaposlenika. Sindikat građevinarstva i drvoprerađivača (GBH) naglašava da je ovim sporazumom spriječen krug “nultog povećanja plaća”. Prema novom kolektivnom ugovoru minimalna početna plaća sada iznosi 2.786,58 eura, dok se početna plaća KV radnika povećava na 3.271,35 eura.

Kvalificirani radnik tako ima koristi od povećanja plaće od 1.280 eura godišnje, isključujući dodatke, bonuse i dnevnice. Postojeći dodaci ostaju na snazi. Prema GBH, početne plaće u građevinarstvu najviše su u Austriji. Šef GBH i FSG-a Josef Muchitsch (SPÖ) opisao je sporazum kao važan uspjeh i signal za socijalno partnerstvo u građevinarstvu, posebno s obzirom na trenutačne gospodarske izazove kao što su rastući troškovi, pad zaposlenosti i trogodišnja recesija u građevinskom sektoru. Povećanje plaća namijenjeno je održavanju građevinskog sektora kao važnog gospodarskog pokretača i suzbijanju nezaposlenosti.

Savezni meštar Robert Jägersberger i predsjednik građevinske industrije Peter Krammer također su zadovoljni. Jägersberger: „Razvoj troškova izgradnje bio je vrlo zahtjevan posljednjih godina i predstavlja industriju pred velikim izazovima. Stoga je bilo još važnije zajedničkim radom sa socijalnim partnerima postići obostrano prihvatljiv kolektivni ugovor za sljedeće dvije godine. Želio bih se zahvaliti svim pregovaračima.”

Peter Krammer, predsjednik strukovnog udruženja: „S obzirom na napetu situaciju na tržištu, kolektivni ugovor bio je pokušaj pronalaženja kompromisa prihvatljivog za obje strane. Ovom rezultatu značajno je pridonijelo međusobno razumijevanje pregovaračkih partnera. Sporazum je također jasan signal za funkcionalno građevinsko socijalno partnerstvo.”

Povećanje minimalne plaće stupit će na snagu 1. svibnja 2025. Klauzula o tradicionalnoj paralelnoj smjeni dogovorena je za stvarne plaće. To znači da pojedinačno odobrene preplate iznad minimalne plaće iz kolektivnog ugovora ostaju nepromijenjene u iznosu.

Nadalje, socijalni partneri dogovorili su povećanje dnevnica radi kompenzacije inflacije. Paušalna naknada za prijevoz od 10 centi po kilometru prilagođena je na 12 centi. Ova naknada pripada ako poslodavac ne osigura prijevozno sredstvo do gradilišta niti snosi troškove prijevoza u javnom prijevozu.

Mattighofen – KTM je prošao kroz burni tjedan! Sve je počelo kada su se pojavile informacije da BMW Motorrad želi investirati u tvrtku te preseliti proizvodnju u Indiju, a razvoj u Njemačku. Glasine su dodatno potaknute kada je BMW na Instagramu objavio slike narančastih motocikala – da bi ih kasnije izbrisao.

Privremeni predah u utorak

U utorak je stigla privremena olakšica: vjerovnici su odobrili plan sanacije KTM-a, uz financijsku potporu indijskog partnera Bajaja i još jednog, zasad neimenovanog investitora. Obećano je da će proizvodnja ostati u Gornjoj Austriji, ali koliko dugo, ostaje neizvjesno. KTM i sanacijski upravitelj Peter Vogl zasad ne otkrivaju identitet drugog investitora, pozivajući se na povjerljive pregovore.

Hoće li BMW preuzeti KTM i ugasiti radna mjesta?

Glasine o mogućoj akviziciji BMW-a ne jenjavaju. Na društvenim mrežama BMW Motorrad je objavio slike KTM motocikala, što je dodatno podgrijalo sumnje. Osim BMW-a, među potencijalnim ulagačima spominje se i Stephan Zöchling, suvlasnik proizvođača ispušnih sustava Remus i novi predsjednik Nadzornog odbora KTM-ove matične tvrtke Pierer Mobility.

Gotovo milijarda eura do lipnja?

Bajaj je već osigurao 50 milijuna eura za ponovno pokretanje proizvodnje, koja bi trebala započeti sredinom ožujka. No, to nije dovoljno. KTM do kraja ožujka treba još 100 milijuna eura za nastavak poslovanja do svibnja, a čak 600 milijuna eura do 23. svibnja kako bi podmirio obveze prema vjerovnicima.

Tko će preuzeti KTM?

Još nije poznato hoće li novi investitor biti strateški ili financijski. Odluka će ovisiti o regulatornim odobrenjima, a novi CEO KTM-a, Gottfried Neumeister, naglašava da će prvo biti osigurano financiranje iz vanjskih izvora, prije nego što novi ulagač postane dioničar tvrtke.

Hoće li KTM ostati austrijska priča ili će njemačko-indijska kombinacija preuzeti kontrolu? Odgovori bi mogli stići već u narednim tjednima.

Prodaja namještaja, časopisa i nakita sve je manja, a trgovina bilježi treću uzastopnu godinu pada prodaje.

Već treću godinu pad prihoda u trgovini

Nakon nekoliko teških godina, prihodi su i 2024. godine, uzimajući u obzir inflaciju, pali za dodatnih 1,6 %. Time je ovo već treća godina uzastopnog pada, ali se maloprodaja i trgovina automobilima drže bolje od veleprodaje, kaže Rainer Trefelik, predsjednik Trgovačke komore Austrije (WKO).

Iako se čini da je ostvareni neto promet od 307,4 milijarde eura u 2024. godini visok, realnost je da se Austrija i dalje bori s krizom. „Ne možemo zanemariti činjenicu da je trgovina još uvijek u velikim problemima“, naglasio je Trefelik.

Rastu stečajevi, pada zaposlenost

Broj zaposlenih u sektoru trgovine nastavlja padati, dok broj stečajeva raste. Tijekom 2024. godine stečajevi su porasli za 18 %, pogodivši 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivne naznake pojavile su se u četvrtom kvartalu 2024., a trgovci se nadaju da će taj trend nastaviti i u 2025. godini. „Trgovina je jako povezana s potrošačkim raspoloženjem“, dodaje Trefelik.

Analiza prihoda pokazuje velike razlike unutar sektora. Dok je veleprodaja pala za 3,4 %, maloprodaja i trgovina vozilima zabilježile su skromne, ali pozitivne pomake od 0,5 % i 0,6 % (inflacijski prilagođeno), tvrdi trgovinski istraživač Peter Voithofer iz Instituta za austrijsko gospodarstvo (IFÖW).

U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Austrija zaostaje u maloprodajnom rastu, zauzimajući tek 20. mjesto od 27 zemalja EU-a.

Što se najviše prodavalo, a što je u padu?

U okviru maloprodaje zabilježeni su realni rast prihoda u sektorima:
✔ Elektrotrgovina (+2,4 %)
✔ Internetska trgovina (+2,4 %)
✔ Odjevni sektor (+2,1 %)
✔ Građevinski i hobi materijal (+1,9 %)
✔ Trgovina hranom (+1,7 %)
✔ Cvjećarstvo (+0,9 %)

S druge strane, najveći pad prodaje zabilježili su:
❌ Časopisi i knjige (-11,5 %)
❌ Namještaj (-9,5 %)
❌ Nakit (-5,3 %)
❌ Obuća, sportska oprema, igračke te ljekarne i drogerije također su u minusu.

Austrijska trgovina još uvijek traži izlaz iz krize, a ključ će biti u prilagodbi novim potrošačkim navikama i digitalizaciji prodaje.