Svijet
I 35 godina nakon černobilske tragedije kontaminirano tlo u Austriji
Prije točno 35 godina, 26. travnja 1986. godine nuklearni reaktor br. 4 centrale u ukrajinskom Černobilu eksplodirao je tijekom ispitivanja sigurnosti. Gorivo je gorjelo deset dana izbacujući u atmosferu radioaktivne čestice koje su se raspršile na tri četvrtine površine Europe. Samo dva dana kasnije Švedska je izdala upozorenje utvrdivši porast radioaktivnosti, a službena Moskva je […]
Prije točno 35 godina, 26. travnja 1986. godine nuklearni reaktor br. 4 centrale u ukrajinskom Černobilu eksplodirao je tijekom ispitivanja sigurnosti. Gorivo je gorjelo deset dana izbacujući u atmosferu radioaktivne čestice koje su se raspršile na tri četvrtine površine Europe.
Samo dva dana kasnije Švedska je izdala upozorenje utvrdivši porast radioaktivnosti, a službena Moskva je prvo htjela sakriti nesreću. Tek 14. svibnja je tadašnji sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov objavio informaciju.
Evakuirano je gotovo 350.000 ljudi u krugu od tridesetak kilometara. U četiri godine nakon nesreće poslano je oko 600.000 sovjetskih stručnjaka koji su sa slabom ili nikakvom zaštitom išli na mjesto havarije kako bi gasili požar, sagradili betonsku oplatu oko reaktora i očistili okoliš. Procjene govore o 30 do 100.000 mrtvih nakon nesreće, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tvrdi da je umrlo oko 17.000 ljudi, dok organizacija Greenpeace govori o 90.000 mrtvih.
Međunarodna zajednica financirala je izgradnju golemog nepropusnog čeličnog luka (iznad oštećenog reaktora) vrijednog čak 2,1 milijarde eura. Luk je sagrađen 2016. godine, a zahvaljujući njemu stopa radioaktivnosti u blizini centrale pala je za deset puta u godinu dana.
Posljednja istraživanja u časopisu „Science“ govore kako kod djece ozračenih roditelja nije bilo „dodatne štete na DNK-u“. Ispitani su rođeni nakon nesreće u periodu od 1987. i 2002. godine i pregledani su njihovi genomi. Znanstvenici nisu pronašli nikakve mutacije koje bi se mogle povezati s radioaktivnošću.
Gornja Austrija i Štajerska bile teško pogođene radioaktivnošću
Radi brzog otkrivanja i procjene radioaktivne kontaminacije velikih razmjera u Austriji, tadašnje Ministarstvo zdravstva i zaštite okoliša je počelo uspostavljati sustav ranog upozorenja na zračenje već 1975. godine. 1986. godine je bila u pogonu potpuno automatizirana mjerna mreža u Europi.
Za razliku od drugih srednjoeuropskih zemalja, Austrija je bila posebno jako pogođena tadašnjim lošim uvjetima. Danima nakon nesreće je padala kiša u nekim dijelovima Austrije, a radioaktivna kontaminacija je bila izuzetno visoka u Gornjoj Austriji, Koruškoj, Salzburgu i Koruškoj. I danas se u zemlji može pronaći radioaktivni cezij-137.
Službenik za zaštitu od zračenja u Štajerskoj Ewalt Plantosar je izjavio kako se u šumskim tlima razgrađuje cezij-137, ali je i dalje mjerljiv: „U Schwammerlu je to još uvije moguće otkriti, a i u mesu divljači. Mjerljivo ne znači automatski i opasno po zdravlje“.
- Jedan od najprometnijih mostova u Beču zatvara se na pet godina
- Tvrtka iz Poljske tuži vozače iz Austrije, zabilježeno na stotine “kazni”
- Benko živi u skupocjenoj vili, mama plaća najamninu 238 tisuća eura mjesečno
- Ponuda novih stanova u Austriji za sada u padu
- U velikoj austrijskoj tvrtki privremeno upitno i do 1000 radnih mjesta?
Svijet
Donald Trump je novi predsjednik SAD-a
Donald Trump je novi predsjednik SAD-a. Pobijedio je u tri ključne države, a u ostalih četiri vodi.
“Ušli smo u povijest. Izliječit ćemo našu zemlju. Jasno je da smo ostvarili nevjerojatan politički uspjeh. Ovo će biti zlatno doba za Ameriku. Učinit ćemo vas ponosnima i sretnima. Želim da se jednog dana osvrnete i budete ponosni što ste glasali za ovu skupinu ljudi iza mene”, rekao je u pobjedničkom govoru Trump.
Svijet
Donald Trump sve bliže pobjedi
Milijuni Amerikanaca izašli su na birališta kako bi glasali za svojeg budućeg predsjednika. Donald Trump niže pobjede u republikanskim, a Kamala Harris u demokratskim državama. Pobjednik ovogodišnjih američkih predsjedničkih izbora neće se znati dok se ne proglase pobjede barem u nekima od “swing” država.
Na putu do Bijele kuće ključne su tzv. “swing states” – Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, Sjeverna Karolina, Pennsylvania i Wisconsin.
Karolina Trumpu
Donald Trump odnio pobjedu u saveznoj državi Sjevernoj Karolini. Trump dobiva 16 elektorskih glasova države nakon što je porazio demokratsku kandidatkinju Kamalu Harris. Trump je ovu državu osvojio 2016. i 2020., ali demokrati su se nadali da bi mogli preokrenuti prethodne rezultate s potrošnjom u kampanji, agitiranjem i Harrisinim skupovima.
Također su pokušali povezati Trumpa s republikanskim kandidatom za guvernera Markom Robinsonom koji se ove godine našao usred velikog skandala, ali Trump i njegov potpredsjednik JD Vance često su posjećivali Sjevernu Karolinu tijekom jesenske kampanje, gurajući protekcionistički ekonomski program i obećavajući da će suzbiti ilegalnu imigraciju preko južne granice. Associated Press je Trumpa proglasio pobjednikom u 23:18 sati po lokalnom vremenu.
Ljudi u kampanji Donalda Trumpa osjećaju se sve optimističnije kako dolaze prvi rezultati, izvijestio je CNN.
Taj optimizam je potaknut rezultatima u Virginiji i Iowi, koji su pokazali da anketa koja je uzburkala duhove u subotu – nije bila točna.
U Trumpovom stožeru čuje se glasno skandiranje svaki put kada dođu novi rezultati.
Ostaje za vidjeti hoće li – i kada – Trump doći, dodaje CNN.
Svijet
U Mostaru osvanula podrška Trumpu
Na videozidu jednog kafića u Mostaru osvanuo je plakat podrške predsjedničkoj kandidaturi Donalda Trumpa.
Uz fotografiju Trumpa napravljenu neposredno nakon neuspjelog atentata na Floridi slovima u bojama američke zastave napisano je ‘TRUMP 2024’
Nije poznato tko je platio i postavio ovaj plakat podrške na videozid, no nema dvojbe da ovaj poduzetnik i bivši predsjednik SAD-a ima svoje pristaše i u gradu na Neretvi.
Ovaj plakat pojavljuje se uoči američkih predsjedničkih izbora zakazanih za 5. studenoga 2024. godine. Nakon što je aktualni predsjednik Joe Biden 21. srpnja 2024. povukao svoju kandidaturu, Demokratska stranka nominirala je potpredsjednicu Kamalu Harris kao svoju kandidatkinju za predsjednicu. Harris je odabrala guvernera Minnesote, Tima Walza, za svog potpredsjedničkog kandidata.
S druge strane, Donald Trump, bivši predsjednik, osigurao je nominaciju Republikanske stranke i kandidira se za povratak u Bijelu kuću. Njegov potpredsjednički kandidat je senator iz Ohija, J.D. Vance.
Ovi izbori odvijaju se u kontekstu dubokih političkih podjela u Sjedinjenim Američkim Državama, s ključnim pitanjima poput gospodarstva, vanjske politike i socijalnih prava u središtu kampanja oba kandidata. Nedavne ankete pokazuju tijesnu utrku između Harris i Trumpa, što dodatno povećava neizvjesnost ishoda predstojećih izbora.
You must be logged in to post a comment Login