Panorama
Hrvatski turizam u prvih pola godine ostvario rast od oko 10 posto u noćenjima
Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja lipnja, odnosno tijekom prvih šest mjeseci ostvareno više od 6,7 milijuna dolazaka i preko 27,3 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 16 postou dolascima i 10 postou noćenjima, odnosno rast od 4 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
„Hrvatski je turizam tijekom prvih šest mjeseci ostvario pozitivan i vrlo dobar rezultat, kako u odnosu na lani, tako i u odnosu na prvih šest mjeseci rekordne 2019. godine. Uz odličan svibanj u kojem smo ostvarili rast od 30 posto u odnosu na lani te lipanj u kojem smo uspješno izjednačili lanjski rezultat, sada se nalazimo na početku srpnja i špice sezone tijekom koje će dnevne brojke turista kontinuirano rasti. Na našim emitivnim tržištima u tijeku su promotivne aktivnosti za ljetni dio godine i to posebno na tržištu Njemačke, Italije, Poljske i SAD-a, te kampanje za posezonu u kojoj očekujemo rast turističkog prometa u odnosu na lani“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Gledano po županijama, tijekom prvih šest mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (8,5 milijuna noćenja, +7% u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (4,7 milijuna noćenja, +11% u odnosu na 2022.), Kvarneru (4,5 milijuna noćenja, +6% u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (3 milijuna noćenja, +8% u odnosu na 2022.), Dubrovačko-neretvanskoj (2,5 milijuna noćenja, +20% u odnosu na 2022.), Šibensko-kninskoj (1,3 milijuna noćenja, +1,5% u odnosu na 2022.) te Ličko-senjskoj županiji (727 tisuća noćenja, +14% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,1 milijun noćenja što je 20% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od milijun noćenja što je 20% više nego lani.
„Vjerujem da turističkim pokazateljima za prvu polovicu ove godine svi možemo biti zadovoljni. Izvrsne rezultate turističkog prometa, koji je iznad razine istog razdoblja 2019. godine prate i rekordni financijski pokazatelji. Prema podacima HNB-a, prihodi od stranih turista za prvo tromjesečje 2023. godine iznosili su 672 milijuna eura što u odnosu na do sada referentna prva tri mjeseca 2022. godine, predstavlja povećanje od 38 %, odnosno prihode veće za 186 milijuna eura. Svi ovi podaci ukazuju da smo na dobrom putu, da je iza nas jedna od najboljih predsezona hrvatskog turizma te da je unatoč izazovnom razdoblju turistički sektor, zahvaljujući između ostalog i izdašnim mjerama Vlade RH, ostao stabilan. Vlada je sa svoje strane, i u doba pandemije, kada je fokus bio na očuvanju radnih mjesta i zaštiti turista i zaposlenika u sektoru, ali i za vrijeme ove recentne krize s energentima, učinila sve da se olakša rad poduzetnika, kao i da se očuva standard hrvatskih građana. Naš strateški cilj je razvoj cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma, a kruna te reforme upravljanja novi je Zakon o turizmu kojim ćemo po prvi puta svim destinacijama omogućiti alate za razvoj održivog i konkurentnog turizma“, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih šest mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih šest mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (6,4 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.), Hrvatske (3,5 milijuna noćenja, +5% u odnosu na 2022.), Austrije (2,6 milijuna noćenja, +6% u odnosu na 2022.), Slovenije (2,4 milijuna noćenja, +7% u odnosu na 2022.), Poljske (1,5 milijuna noćenja, +13% u odnosu na 2022.) te UK-a (1,2 milijuna noćenja, +7% u odnosu na 2022.).
U lipnju ostvareno 2,9 milijuna dolazaka i 15 milijuna noćenja.
Prema podacima sustava eVisitor, u lipnju je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 2,9 milijuna dolazaka i 15 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 2 posto u dolascima i 1 posto u noćenjima, odnosno izjednačenje rezultata ako govorimo o lipnju 2019.
Pritom je u lipnju u jadranskim županijama ostvareno 2,7 milijuna dolazaka i 14,5 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 1 posto, u Zagrebu je pritom ostvareno 122 tisuće dolazaka (+22% u odnosu na lani) i 235 tisuća noćenja (+13% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 128 tisuća dolazaka (+6% u odnosu na lani) i 247 tisuća noćenja (+7% u odnosu na lani).
Najviše noćenja u lipnju ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (3,9 milijuna noćenja), Hrvatske (1,4 milijuna noćenja), Austrije (1,4 milijuna noćenja), Slovenije (1,4 milijuna noćenja), Poljske (1 milijun noćenja) te Češke (848 tisuća noćenja).
Panorama
Zeleni traže zabranu korištenje društvenih mreža za mlađe od 16 godina
Austrijska stranka Zelenih zatražila je uvođenje zakonske minimalne dobi od 16 godin za korištenje društvenih mreža poput Instagrama i TikToka. Ova inicijativa dolazi nakon rezultata aktualne Ö3-studije među mladima, koja pokazuje da 85 % mladih od 16 do 25 godina podržava stroža pravila za pristup društvenim mrežama.
Glavni razlog je zaštita maloljetnika od štetnih i uznemirujućih sadržaja kao što su nasilne i seksualne slike, dezinformacije, mržnja te ekstremistička propaganda. Mladi korisnici često nisu emocionalno i mentalno spremni nositi se s takvim sadržajima, upozoravaju iz stranke.
Zeleni ističu da, kao što postoje dobne granice za konzumaciju alkohola, cigareta i gledanje filmova, ista pravila trebaju vrijediti i u digitalnom prostoru. Posebno upozoravaju na sve rašireniji problem cyberbullyinga, koji kod mladih može ostaviti ozbiljne posljedice.
Osim zakonske dobne granice, Zeleni traže i da platforme preuzmu veću odgovornost, uključujući obaveznu provjeru dobi korisnika putem verifikacije identiteta.
Panorama
Bečki bazeni svoja vrata otvaraju 2. svibnja – cijena ulaznica ostaje ista kao i prošle godine
Sezona kupanja u Beču službeno počinje 2. svibnja 2025., kada će svoja vrata otvoriti 30 gradskih otvorenih i obiteljskih bazena. Bazenima će se moći pristupiti sve do 14. rujna, a ove godine ulaznice ostaju po istim cijenama kao i prethodne godine. Uz to, najavljeni su besplatni tečajevi plivanja za djecu te razna kulturna događanja u sklopu bazenskih programa.
Modernizacija i pristupačnost
Tijekom travnja intenzivno se radi na posljednjim pripremama, održavanju i obnovi na nekoliko lokacija. U Gänsehäufelu su obnovljeni blokovi svlačionica i bazeni za malu djecu, dok je u kupalištu Alte Donau napravljen pristup vodi prilagođen osobama s invaliditetom. Hadersdorfer Bad dobiva lift i nove sanitarne čvorove, a u Strebersdorfu se obnavlja dječji bazen i prostor za igru s vodom.
Nova dvorana za plivanje u Simmeringu
U Simmeringer Badu gradi se nova dvorana za trening koja bi trebala biti otvorena na jesen, paralelno s početkom školske godine. Uz novu dvoranu, obnovit će se i postojeća te sauna. Nova dvorana bit će namijenjena školama, sportskim klubovima i individualnim sportašima.
Besplatni tečajevi plivanja za djecu
Ove godine u sedam odabranih zatvorenih bazena bit će ponuđeno gotovo 950 mjesta za dvotjedne ljetne tečajeve plivanja za djecu, mlade i odrasle. Također, za djecu od 3 do 6 godina organizirani su uvodni tečajevi privikavanja na vodu s pratnjom u deset različitih bazena. Svi dječji i omladinski tečajevi bit će besplatni, a prijave kreću 2. lipnja u 8 sati putem interneta. Projekt se financira iz gradskog programa „Dječja i omladinska milijuna“.
Panorama
Topao, ali promjenjiv početak uskrsnih praznika u Austriji
Prema prognozi Geosphere Austria, početak uskrsnih praznika u Austriji donosi neuobičajeno toplo vrijeme, uz temperature do 25 stupnjeva i pretežno sunčano nebo. Ipak, od nedjelje se očekuje dolazak vremenskog poremećaja sa zapada, koji će donijeti više oblaka i povremene oborine. Unatoč tome, zadržat će se proljetne temperature.
Petak donosi sunčano i ugodno vrijeme u većem dijelu zemlje, osobito na zapadu, gdje će do poslijepodneva prevladavati vedro nebo. Kasnije će sa sjeveroistoka stizati oblaci, a ponegdje su mogući i prvi pljuskovi. Na istoku će puhati umjeren do jak vjetar, drugdje uglavnom slab do umjeren iz zapadnog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnje temperature bit će od -2 do +6 °C, a dnevne od 15 do 24 °C.
Subota će također biti većinom sunčana, posebno na zapadu, gdje se očekuje vedro vrijeme uz prolaznu visoku naoblaku. Na istoku će se jutarnji oblaci postupno razvedravati. Vjetar će ovdje biti umjeren do pojačan, dok će drugdje biti slab do umjeren. Jutarnje temperature kretat će se između 2 i 9 °C, a dnevne ponovno između 15 i 24 °C.
Nedjelja donosi promjenu – iz jugozapada stiže poremećaj koji će uzrokovati nakupljanje guste naoblake južno od Alpa, s mogućim kišama tijekom poslijepodneva. U ostatku zemlje sunce će se još pojavljivati unatoč prolaznim oblacima. Vjetar će u južnim dijelovima i duž glavnog alpskog grebena biti pojačan, dok će drugdje ostati slab. Temperature ujutro između 3 i 12 °C, a danju između 17 i 24 °C.
Ponedjeljak će u južnim i jugozapadnim dijelovima biti oblačan s čestim oborinama. Na sjeveru i uz sjeverne padine Alpa očekuje se više sunčanih razdoblja, no i tu će se razvijati oblaci. U nizinskom dijelu sjevera moguće su i lokalne grmljavine. Jutarnje temperature bit će između 4 i 12 °C, a dnevne između 17 i 25 °C.
Utorak donosi novu vremensku nestabilnost s jugoistoka – očekuju se gusti oblaci i rašireni pljuskovi, ponegdje i jače grmljavinske oluje, osobito između Tirola i Gornje Austrije. Tijekom dana će se vremenske prilike sa zapada postupno popravljati. Temperature će ostati blage – ujutro od 6 do 13 °C, a poslijepodne između 16 i 23 °C.
