Panorama
Hrvatska: Zračne luke bilježe značajan rast prometa
Lipanj je donio značajan rast broja putnika u svim hrvatskim zračnim lukama. Kroz 8 hrvatskih zračnih luka zabilježeno je više od 325.000 putnika! Najprometnija hrvatska zračna luka u lipnju 2021. godine bila je Zračna luka Split. Uz splitsku zračnu luku, jedino se još zagrebačka zračna luka može pohvaliti kako je prešla brojku od 100.000 putnika u lipnju 2021. godine. Od 8 hrvatskih zračnih luka jedino Osijek nije bio direktno povezan redovnom linijom s međunarodnim odredištima. U nastavku donosimo brojke putnika po hrvatskim zračnim lukama kroz mjesec lipanj i usporedbu s brojkama putnika od lipnja 2020. godine, piše na stranicama Croatian Aviation.
Zračna luka Split
Splitska zračna luka je definitivno zabilježila najveći skok u broju putnika kako u odnosu na prethodne mjesece ove godine, tako i u odnosu na isto razdoblje u 2020. godini. Kroz zračnu luku Split prošlo je čak 116.596 putnika, što je gotovo 4,5 puta više u odnosu na lipanj 2020. godine (26.150 putnika). Split definitivno može biti zadovoljan s brojem putnika u mjesecu koji je iza nas, a posebno može biti zadovoljan s činjenicom što je splitska zračna luka bila najprometnija hrvatska zračna luka u lipnju 2021. godine.
Valja istaknuti kako je Split u lipnju 2021. godine bio povezan s čak 30 različitih destinacija, a kroz splitsku zračnu luku je zabilježeno i preko 20 različitih aviokompanija.
Zračna luka Zagreb
Zagrebačka zračna luka je prvi puta od službenog izbijanja pandemije u Hrvatskoj uspjela premašiti brojku od 100.000 putnika unutar jednog mjeseca. Naime, kroz Zračnu luku Zagreb u lipnju 2021. godine je prošlo 100.933 putnika, što je značajan porast broja putnika u odnosu na svibanj 2021. godine (69.019 putnika). Pozitivan trend rasta broja putnika naročito je vidljiv u odnosu na isto razdoblje u 2020. godini, kad je u cijelom mjesecu lipnju prošle godine zabilježeno svega 44.402 putnika. Dakle, Zagreb je zabilježio čak 56.531 putnika više u lipnju 2021. godine u odnosu na lipanj 2020. godine.
Broj letova u lipnju 2021. godine iznosio je 2.426 letova što je približno dvostruko više u odnosu na lipanj 2020. godine kad je zabilježeno 1.138 letova.
Zračna luka Dubrovnik
Naša najjužnija zračna luka također može biti zadovoljna s rastom broja putnika i broja letova u lipnju 2021. godine. Naime, dubrovačka zračna luka je zabilježila 59.566 putnika ovog lipnja, što je gotovo 6 puta više u odnosu na mjesec lipanj 2020. godine (10.592 putnika). Vjerojatno bi rast broja putnika u Dubrovniku bio i znatno veći da nisu izostali putnici iz Velike Britanije koji su dosad činili značajan udio u ukupnom broju putnika dubrovačke zračne luke.
Dubrovnik je ostvario i duplo veći broj zrakoplovnih operacija u mjesecu lipnju ove godine (1.352 operacije) u odnosu na prethodni mjesec svibanj (618 operacije), a posebno u odnosu na lipanj 2020. godine (520 operacija).
Zračna luka Zadar
Zadarska zračna luka bila je naša četvrta najprometnija zračna luka u lipnju 2021. godine. Kroz Zadar je prošlo 25.015 putnika u lipnju ove godine, dok je u istom razdoblju prošle godine kroz zadarsku zračnu luku prošlo svega 2.992 putnika. Zadar bilježi i 22.023 putnika više u odnosu na mjesec svibanj ove godine.
S porastom broja putnika porastao je i broj zrakoplova koji su svoje letove odradili u zadarskoj zračnoj luci. Ukupno je zabilježeno 539 zrakoplova u lipnju ove godine, dok su u istom razdoblju prošle godine zabilježena 263 zrakoplova u zadarskoj zračnoj luci.
Zračna luka Pula
Pula je u lipnju 2021. godine zabilježila 19.568 putnika, što je gotovo 6 puta više u odnosu na lipanj 2020. godine (3.374 putnika), odnosno gotovo 15,5 puta više putnika u odnosu na svibanj 2021. godine.
Pula je uspješno odradila 898 zrakoplovnih operacija u lipnju 2021. godine, dok je u istom razdoblju prošle godine odradila 464 zrakoplovne operacije.
Zračna luka Rijeka
Riječka zračna luka također je zabilježila porast broja putnika i zrakoplovnih operacija u lipnju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, iako taj skok nije bio tako izražen kao u slučaju prethodno nabrojanih hrvatskih zračnih luka. Kroz Rijeku je u lipnju ove godine prošlo 2.408 putnika, što je 580 putnika više nego u istom razdoblju 2020. godine (1.828 putnika).
Rijeka je upisala 430 uspješnih zrakoplovnih operacija u lipnju 2021. godine, a u istom razdoblju prošle godine upisala je 292 zrakoplovne operacije.
Zračna luka Osijek
Naša najistočnija zračna luka i dalje je bez direktnih zračnih linija prema međunarodnim odredištima. Osijek je također ušao u pozitivan trend mjeseca lipnja i rasta broja putnika te je u lipnju 2021. godine zabilježio 1.053 putnika, odnosno gotovo 11 puta više putnika nego što je to bio slučaj u lipnju 2020. godine (svega 96 putnika).
Broj zrakoplovnih operacija u Osijeku bio je 184 u lipnju ove godine, a u lipnju 2020. godine bio je 44.
Zračna luka Brač
Bračka zračna luka dočekala je letove najvećeg domaćeg zrakoplovnog prijevoznika i povezanost s međunarodnim odredištima, kao i rast broja putnika u odnosu na prethodnu godinu. Naša otočka zračna luka zabilježila je 847 putnika u lipnju 2021. godine, dok je u lipnju 2020. godine zabilježila svega 263 putnika.
Vidimo kako su blaže epidemiološke mjere i otvaranje granica dovele do značajnog rasta broja putnika u hrvatskim zračnim lukama. Ovakvi pozitivni trendovi rasta broja putnika trebali bi se nastaviti i u narednim ljetnim mjesecima. Naravno, sve će ovisiti o epidemiološkoj slici, odnosno daljnjim mjerama koje će pojedine države donositi u mjesecima koji su ispred nas. Iskreno se nadamo kako će nas ova ljetna sezona nastaviti veseliti sa svojim dobrim rezultatima i sa što većim brojem putnika i letova u Hrvatskoj!
- Još samo nekoliko dana za prijavu za bonus do 340 eura u Austriji
- Austrija: Evo kakvo nas vrijeme očekuje u novom tjednu
- Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini
- Novi bonus u Austriji: 100 eura za građane Beča s nižim primanjima
- FPÖ vjeruje u skore izbore s Kurzom na čelu ÖVP-a
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
You must be logged in to post a comment Login