Hrvatska
Hrvatska zasad skupila 59 mil. kuna pomoći za pogođena područja
Hvala svima!
Hrvatska je pokazala veliko srce i zajedništvo. To jasno pokazuju brojke novčanih sredstava koje su skupljene u samo 48 sati.
Hrvatski Crveni križ objavio je informaciju kako je na terenu više od 500 volontera i djelatnika HCK-a koji su podijelili više od 42 tone hrane, više od 70.000 litara vode te više od 8.000 toplih obroka. Pomoć se ne dijeli samo Petrinji, Sisku i Glini, nego i stotinama drugih sela.
U sklopu humanitarne akcije prikupljanja donacijskih sredstava i telefonskog broja 060 9011 do sada je skupljeno preko 26 milijuna kuna za stradale u potresu, a brojka raste iz sata u sat.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić (Nez.) potvrdio je kako je putem računa državne riznice do sada prikupljeno više od 33 milijuna kuna donacija za potresima pogođena područja.
Podsjećamo, kao prvu pomoć je Petrinja dobila 30 milijuna kuna, Glina 25 milijuna kuna, Sisak 20 milijuna kuna, Lekenik pet milijuna kuna, a po 500.000 kuna su dobili Hrvatska Kostajnica, Sunja, Donja Kukuruzara, Majur, Dvor, Gvozd i Topsku, dok je 16,5 milijuna kuna pripalo Sisačko-moslavačkoj županiji.
Ovo su lokacije u pogođenim gradovima gdje se dijeli humanitarna pomoć:
Petrinja:
- Teniski klub Petrinja – podjela humanitarne pomoći, polazna lokacija za podjelu paketa po selima i mjestima gdje je potrebno
- Centar grada – podjela humanitarne pomoći i podjela toplih obroka
- Rukometno igralište – podjela toplih obroka
Glina
- Drvni centar – podjela humanitarne pomoći i toplih obroka
Sisak
- Sve škole – podjela humanitarne pomoći i toplih obroka
Crveni križ tvrdi da su pomogli svakome kome treba
Budući da su pojedini mediji javili informaciju o tome da Hrvatski Crveni križ nije pomogao na svim mjestima, iz Crvenog križa su izjavili kako uvijek postoji mogućnost da nisu bili svjesni određenih lokacija i potreba. Stoga apeliraju na sve građane da, ako imaju informaciju da je nekom pomoć potrebna, a nije ju dobio, da jave na broj 0800 11 88.
Optužbe su došle od dijela volontera koji rade u prihvatnom centru na teniskim terenima u Petrinji. Vrijedi spomenuti kako u Petrinji postoje gradski i nacionalni Crveni križ. Predsjednica gradskog CK-a Marina Lokner je izjavila kako je s nacionalnim Crvenim križem „jako teška komunikacija“: „Mi manekene ne trebamo, nama trebaju radnici“.
Sve relevantne humanitarne akcije i akcije skupljanja novčanih sredstava možete pronaći OVDJE.
Biskupska konferencija donirala 7 milijuna kuna
Hrvatska biskupska konferencija (BKA) objavila je informaciju kako će donirati sedam milijuna kuna pomoći stradalima u potresu, a novac je namijenjen najpotrebnijima u Sisačkoj biskupiji i Zagrebačkoj nadbiskupiji. Postavljat će i kamp-kućice i stambene kontejnere u suradnji s Malteškim redom.
BiH: Skupljeno preko 250.000 kuna u 24 sata
Crveni križ Federacije Bosne i Hercegovine aktivirao je humanitarni broj 17023 za stanovništvo ugroženo uslijed razornog potresa u Hrvatskoj. Pozivom na broj se doniraju 2 KM, a samo tijekom jučerašnjeg dana je zabilježeno preko 33.000 poziva. To znači da je u 24 sata skupljeno 255.730 kuna u Bosni i Hercegovini.
Antonio Šećerović
Foto: Željko Batarilo | KROATIV
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
